Mediji su se već prilično raspisali o svježoj uspješnici zagrebačkog studija Luminus koji je uz svoje brojne Emmyje i ine trofeje dodao još jednog kandidata za nagradu, projekt svjetske A-produkcije – novi Vindijin spot koji se prošlog tjedna počeo vrtiti na malim ekranima i ujedno me, moram priznati, prilično raznježio i vratio barem na trenutak u djetinjstvo.

Kako su nam rekli, spot se pripremao čak šest mjeseci da bismo u konačnici 60 sekundi otkrivali kako izgleda ‘z bregov “Zemlja zdravlja” što je ujedno i novi slogan prvog mliječnog brenda u Hrvata. Poetični tekst koji nas prati dok otkrivamo magični svijet mlijeka ispričan je poput priče za laku noć, a možda se i vi gledajući ga prisjetite prvog poklona kojeg ste dobili od svoje Zubić Vile, no ostavit ćemo spot za pred kraj teksta.

S vila se sad valja vratiti na suradnju Vindije i Luminusa koja se proteže i kroz ranije velike uspješnice u svijetu reklama, ne samo zbog kreativnosti već i znatnog truda i pedantnosti. Prisjetimo li se samo Medvjeda i Iso-Sporta, odnosno spota Povratak, koji je, da budemo iskreni manjgure u firmi prije svega oborio s nogu zgodnim hokejašima, ali i predstavljao svojevrsni boom i osvježenje na domaćem tržištu upravo zbog svoje visokokvalitetne produkcije i dobre priče.

Da ne bismo samo posve besramno, ali zaista od srca, hvalili Vindijine spotove, u jednom od prijašnjih blogova smo se prisjetili i reklama iz domaće produkcije koje se ne zaboravljaju tako lako. Uz legendarne reklame i čašu mlijeka, Manjgura vam želi idiličan početak radnog tjedna (ako negdje zapne u idili, samo zovite )

Click here to view the embedded video.

Prema podacima GfK objavljenim u siječnju ove godine o korištenju interneta u Hrvatskoj, 61% stanovnika glavnog grada i okolice koristi internet. Tada je objavljen i ukupni pregled u koje se sve svrhe koristi internet, praćeno kroz 6 mjeseci:

Danas u Hrvatskoj oko 58% građana starijih od 15 godina koristi internet a njih gotovo dvije trećine koristi internet i za informiranje o dnevnim događajima.

Internet logično najviše odabiru mlađi građani (od 15 do 17 godina = 56%; od 18 do 24 godine = 47%; od 25 do 34 godine = 35%), dok je to kod najstarijih (preko 65 godina) tek na razini od oko 2%. Stupanj obrazovanja također definira preferiranje interneta te ga za dnevno informiranje najviše koriste osobe sa srednjom stručnom spremom ili gimnazijom (23%) i visokoobrazovani (29%).

Od travnja prošle godine, kada su gotovo svi građani Hrvatske mlađi od 25 godina već bili aktivni korisnici interneta, ukupna internetska penetracija je porasla za 8 posto, a uzevši u obzir da je 2006. bila na razini 35%, napredak je očit. Što svi ovi podaci znače za nas?

Kako nam naš Krešimir Macan govori: Zbog sve većeg fragmentiranja medija, slaganje dobrog medijskog miksa postaje temelj svake dobre kampanje. Tim više u odnosima s javnošću jer je potrebno što više medijskih objava da bi se pričalo o vama, odnosno da bi efekt bio jednak nekadašnjoj jednoj objavi u središnjem Dnevniku HTV-a.

1. “Social media/social networking”

2. “Synergy”

3. “Free”

4. “Innovative/innovation”

5. “ROI/return on investment”

6. “Extra value/value added”

7. “Model(s)”

8. “Telemarketing”

9. “Social media expert”

10. “Resolve”

11. “Moving forward”

12. “Branding”

13. “Multitasking”

14. “Going green”

15. “Proactive”

16. “Think out of the box”

17. “Culture change”

18. “End of the day”

19. “Interactive”

20. “24/7″

21. “Integrated/integration”

22. “Viral”

23. “The big idea”

24. “Leverage”

25. “Unique”

Prema tome, najiritantniji tekst na svijetu bi glasio otprilike ovako:

Every social media expert will tell you: there is no moving forward, no culture change unless you think out of the box and there is no ROI and extra value without innovation that combines synergy of social media and branding 24/7. At the end of the day, it is not only about being free or going green, it is about the big idea, the unique new model which integrates multi-tasking and proactivity in an interactive and viral World.

Nisam nikako u ovo uspjela ubaciti “povoljniji položaj telemarketinga koji će sve riješiti”.

Ako smislite neko super rješenje, Manjgura će vas odgovarajuće nagraditi

Samohranoj majci u pomoć je priskočio, tko drugi, nego sam gradonačelnik, a sve je počelo objavom tužne priče.

Matanićevu pak heroinu Mare (Marija Škaričić) nije spasio Milan Bandić. Ona je sa sinom (Noa Nikolić) na Badnjak pobjegla u nepoznato od nasilnog muža (Janko Popović Volarić). Nakon spavanja po parkiralištima, u pomoć im priskače usamljeni čuvar shopping centra (Krešimir Mikić).

Click here to view the embedded video.

Koliko vjerno ovaj višestruko nagrađivani film prenosi stvarni život i tužne priče brakova, ludilo konzumerizma i otuđenost, prosudite sami, igra u kinima od 9. prosinca.

GRAND PRIX – Velika nagrada Žirija

1. mtv.rs

2. mojarijeka.hr

3. coolinarika.com

GRAND PRIX – Velika nagrada Publike

1. pouke.org

2. opusteno.rs

3. dodirnime.com

Blog

1. gadgeterija.net

2. debeljuca.com

3. designed.rs/blog

Informativni

1. 24sata.hr

2. mondo.rs

3. novosti.rs

Poslovni

1. telenor.rs

2. web.burza.hr

3. putovanja.info

Ecommerce

1. donesi.com

2. kolektiva.net

3. tehnomanija.rs

Sve pobjednike pogledajte ovdje.

Ivo Sanader, zahvaljujući svom „spektakularnom“ come back-u na političku scenu i sve glasnijem prozivanju za koruptivne i ine aktivnosti, apsolutna je medijska zvijezda listopada. HTV i Nova TV su posvetili 19, odnosno 16 posto svojih dnevnika, a RTL je mrvicu više vremena posvetio mađarskoj eko-katastrofi. Od ostalih tema, često se spominju Fimi media i naravno Damir Polančec. HTV-ove prve vijesti su obično političke, a Nova i RTL su sklone i gospodarskim temama na početku, stoji u analizi. Fimi media i Sanader su okupirali naslovnice Jutarnjeg i Večernjeg tijekom prošlog mjeseca, a oboje spominju i slučaj Mravak nešto češće. 24sata je ipak skloniji ljudskim pričama i crnoj kronici, stoga to su teme koje dominiraju, bez obzira na aktualne afere. Ipak, nije zanemaren ni bjegunac/povratnik koji je zauzimao značajni prostor (20%), a slijedi ga, pogađate – Šeherezada.

Turskim zvijezdama u značajnom postotku bavili su se i Gloria(50%) i Story (25%), dok su se Nacional i Globus vratili Sanaderu i previranjima u redovima HDZ-a.

Iako bi čovjek rekao da nam je i Sanadera i Šeherezade navrh glave, mediji se ne bi bavili njima da to nije upravo ono što ljude zanima, što potvrđuje Press Clipping- ova analiza medija.

(Ime tvrtke) najavljuje novi (proizvod ili usluga) za (trenutno razdoblje)

(Grad), (datum) — Čelnici (ime tvrtke) otkrili su planove o lansiranju novog (proizvod ili usluga) upravo pred (sezona/razdoblje, blagdan ili značajni događaj). Takvo (pridjev) postignuće je još jedan pokazatelj gospodarskog oporavka i (druga dobra stvar). Stručnjaci su pohvalili ovu novu inicijativu kao (pridjev) i inovativnu.

“Očekivali smo ovo od (ime tvrtke) već duže vrijeme“, izjavio je (nepoznati profesor ili komentator) komentirajući najavu. “I nismo razočarani. Ovaj (proizvod ili usluga) će promijeniti/utjecati na način rada (branša).”

Ova objava uslijedila je nakon (ime tvrtke) (prošlo postignuće), (prošlo postignuće), i (još jedno prošlo postignuće ponajviše u svrhu SEO).

Odmah po predstavljanju, (ime tvrtke) vodstvo je izrazilo entuzijazam zbog (proizvod ili usluga). Članica Uprave/zamjenica direktora  (žensko ime) odlučno je izrazila svoju potporu riječima: “(Besmisleni pozitivni osjećaji). Ovo je veoma (pridjev) razdoblje za (ime tvrtke).”

(Proizvod ili usluga) već je primio i pohvale od poznatog zaštitnog lica kompanije, (celebrity treće kategorije – ime osobe). Najpoznatija po (uloga u svojevremenom hitu serija/film/predstava ili sudjelovanje u reality showu), (ime osobe) svečano je najavila (proizvod ili uslugu), rekavši: “Jako sam (pridjev) jer mi je pripala čast sudjelovanja u predstavljanju (proizvod ili usluga) svima onima koji ga/ju trebaju. Već volim (proizvod ili usluga) i znam da će ga/ju i svijet zavoljeti.”

O (ime tvrtke):

Osnovana (godina) godine, (ime tvrtke) vodeća je tvrtka na području (industrija) koja pruža kreativna rješenja širokom rasponu klijenata i davatelja usluga. (Ime tvrtke) primila je brojne nagrade, od kojih se posebno ističe (neprepoznatljivo ime), nagrada za izvrsnost u (pozitivni pridjev) svijetu (branša).

Ovaj prezgodan “obrazac” objave za medije objavljen je na stranicama PR Breakfast Cluba. Jasno, na engleskom jeziku čak i simpatičnije zvuči, ali vjerujem da će i ovako biti od koristi.

Obuhvaćeno je čak 16 kategorija iz segmenta mliječne industrije: mlijeko, jogurt, kiselo mlijeko, maslac, probiotik, voćni jogurt, mliječni deserti i tako dalje i bliže mliječnim prerađevinama.

U zasigurno najznačajnijoj kategoriji mliječne industrije – mlijeku, na prvu poziciju plasirala se Vindija, jer 40,5% posto ispitanih Vindijino mlijeko smatra najboljom kupnjom uz najbolji omjer cijene i kvalitete u Hrvatskoj.

Kada se pribroje rezultati Vindije na prvom mjestu i rezultati Vindijinog podbranda ‘z bregov plasiranog na trećoj poziciji, zaključuje se da više od 45% hrvatskog građanstva smatra Vindijino mlijeko – mlijekom najbolje kupnje – onim koje nudi najbolju kvalitetu i za to primjerenu cijenu, dok ostalih 55% zajednički dijele svi ostali brandovi.

Odgovori u ovom istraživanju nisu bili sugerirani, već su ispitanici slobodno sami mogli navesti imena proizvođača mlijeka, odnosno brandove mlijeka, za koje oni smatraju da na hrvatskom tržištu nude najbolji omjer cijene i kvalitete.

Kvalitetu namirnica domaće proizvodnje Vindija je potvrdila i nedavnim dobivanjem dozvole za korištenje znaka «Mlijeko hrvatskih farmi». Mlijeko ‘z bregov, zajedno s jogurtima i sirevima, od sada nosi ovu oznaku koja potvrđuje iskustvo i posvećenost stvaranju mliječnih proizvoda koje krasi polustoljetna tradicija i zajednička „Kvaliteta Vindija“.

Business.hr je 8. ožujka objavio vijest sljedećeg naslova: „Dalekovodu posao iako je ugovor potpisao Zagorje Tehnobeton“ s raznim kombinacijama na temu naslova u tiskanom i web izdanju. Tu je sad cijeli pozamašni tekst koji je inače bio i glavna vijest na naslovnici, o tome kako se iz Tehnobetona čude jer ipak nisu dobili posao, a tvrdilo se par brojeva ranije, također u spomenutim novinama, da je upravo Tehnobeton odabrani glavni izvođač radova. No, nije to tolika neobičnost, barem ne na prvu. Neobična je bila slika ugovora. Tako praktično složeni dokumenti da se na njima može vidjeti samo jedan potpis, a to nije potpis nekog od odgovornih iz tvrtke koju su optužuje za otkazivanje suradnje.

I onda se vratimo opet na zgodno koncipiran naslov. Potpuno istinit naslov. Oprezan i odvagan – Dalekovodu posao iako je ugovor potpisao Zagorje Tehnobeton. Što se kasnije pokazalo točnim – činjenično, jer je samo Zagorje Tehnobeton potpisao ugovor, iako je stvoren dojam da je ugovor potpisan od svih koji bi ga trebali potpisati. Samo tjedan dana kasnije konkurentske poslovne novine, Poslovni dnevnik da budemo precizni, 15. ožujka objavljuju članak: „Samo pečat bez potpisa ruši ugovor od 70 milijuna eura?“, podnaslova „Zagorje Tehnobeton odbija pokazati ugovor i potpis zastupnika investitora“ sa slikom istog ugovora na kojem se jasno vidi da potpisa nema. Niti ga je ikad bilo.

Ni poslovne novine nisu više ono što su nekad bile…

Sve je počelo s Barackom Obamom. Njegova predizborna kampanja, kako ona stranačka tako i predsjednička, učinila je za socijalne mreže poput Facebooka jako puno, Obama i njegovi stručnjaci na vrijeme su prepoznali njihov potencijal. Socijalne mreže danas prije svega omogućuju brzu i neposrednu komunikaciju s velikim brojem ljudi, potencijalnih glasova, govorimo li jezikom političara, a nakon 2008. godine i već spomenutih kampanja aktualnog američkog predsjednika, zov socijalnih mreža postao je dovoljno jak da bi ga čuli i političari s ove strane Atlantskog oceana.

U studenom 2008. godine grupa »Barack Obama« imala je 894.913 članova na Facebooku. Riječ je o neslužbenoj grupi što su ju pokrenuli Obamini obožavatelji, ona službena imala je više od milijun članova još u lipnju 2008. godine. Na nekoliko američkih sveučilišta Obama je održao predizborne skupove koje su organizirali sami studenti, bez ikakvog organizacijskog udjela od strane njegovog službenog predizbornog tima. Sjedinjene Američke Države su, naravno, velika zemlja, i u njoj živi puno više stanovnika nego u, recimo, Hrvatskoj; ona je i tehnološki razvijenija, no ipak – kojem domaćem političaru ne bi počele sline curiti na spomen ovakvog oduševljenja građana, oduševljenja samo jednom osobom?

Stoga ne čudi što su ubrzo i hrvatski političari počeli otvarati profile na popularnom »fejsu«. Neki su ovaj dio svog javnog angažmana shvatili itekako ozbiljno, neki baš i ne, no za većinu ovih što koriste Facebook kao sredstvo komunikacije s jednim dijelom građanstva komunikacijski će stručnjaci reći da ga, za razliku od svojih kolega iz europskih zemalja i SAD-a, odrađuju pomalo kampanjski.

– Facebook je postao donekle relevantan faktor u hrvatskoj političkoj svakodnevici, iako je potrebno naglasiti da je i dalje ograničen samo na izbore, odnosno na predizborne kampanje – kaže Krešimir Macan, stručnjak za odnose s javnošću iz tvrtke Manjgura.

Kao potvrdu svojoj tezi navodi slučaj aktualnog predsjednika Republike Hrvatske, Ivu Josipovića.

– Dok je trajala predizborna kampanja, Josipović je redovno obavještavao sve one koji su pratili njegove aktivnosti preko Facebooka, a to je bilo oko pet tisuća ljudi, gdje je taj dan išao, što je važnoga napravio i kakvi su njegovi komentari i pogledi na neku aktualnu političku situaciju. Nakon što je pobijedio na izborima, i nakon što je Facebook ostvario svoju svrhu, ta je komunikacija zamrla, priča Macan.

Smatra da nije nimalo slučajno što se Josipovićev pad aktivnosti poklopio s odlaskom Marka Rakara iz njegovog tima.

– U svakom slučaju, naši političari nikako da shvate da je Facebook prilično utjecajan medij, koji ne košta ništa. Mnogi od njih ne vide dalje od prvog koraka, ne prepoznaju snagu Facebooka da prenese neku vijest u veće, takozvane »mainstream« medije, objašnjava Macan.

Ne čudi ga, kaže, što se u Hrvatskoj na Facebooku mahom mogu sresti političari ljevice ili centra.

– Mislim da je njihov svjetonazor u pravilu skloniji prihvaćanju novog, za razliku od konzervativnog, kojem ime, uostalom, govori puno toga, zaključuje Macan.

Marko Rakar, nagrađivani hrvatski bloger i stručnjak za internet te nesuđeni savjetnik predsjednika Josipovića nije želio komentirati podudarnost o njegovu odlasku i padu predsjednikova angažmana na internetu – te dvije stvari, veli, dovoljno govore za sebe.

– Žao mi je samo što neke stvari nismo uspjeli ostvariti, imali smo jako dobar plan za komunikaciju između vlasti i građana, što bi bio prvi takav slučaj u Hrvatskoj. Ako pogledate, u Hrvatskoj vlast ne komunicira s građanima na neki neposredan način, obično to radi oporba. Plan kojeg smo imali je to trebao promijeniti i mislim da bi to bio značajan napredak za našu političku kulturu – dodaje Rakar.

O političarima i internetu u hrvatskoj nema, kaže, isključivo najbolje mišljenje.

– Malo je hrvatskih političara koji Facebook doživljavaju kao dobar alat za profesionalnu komunikaciju, mnogi među njima ga koriste za nekakvo poluprivatno dopisivanje, a ne za posao. Iznimke su rijetke, poput Marije Lugarić ili Davorka Vidovića – objašnjava Rakar.

No, te će se stvari morati promijeniti, tehnologija neće imati milosti za neosviještene.

– Ljudi mlađi od 35 godina koriste internet kao primarno sredstvo informiranja i komuniciranja, pogotovo socijalne mreže. Tko se tome ne bude htio prilagoditi, neće se dobro provesti, zaključuje Rakar.

Jan Jilek, direktor tvrtke za kontekstualno oglašavanje Xclaim, ipak je pomalo skeptičan.

– Priča je uvijek ista, dok traju predizborne kampanje, dotad se i oglašava. Nakon toga sve pada u vodu. Nadam se da će me neke buduće situacije razuvjeriti, no nisam baš siguran u to, pomalo je pesimističan bio njegov zaključak Jilek.

Dobar primjer Obersnel

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel primjer je političara koji koristi socijalne mreže i internet na najbolji mogući način u svom poslu, zaključak je naših sugovornika.

– Obersnel je brzo prepoznao potencijal alata na internetu, a vjerojatno u Rijeci ima i zahvalnu publiku za takve aktivnosti, kaže Marko Rakar.

Naglašava kako Obersnel koristi Facebook baš za ono za što treba – za posao.

– Njegov posao ovisi o dvosmjernoj komunikaciji s građanima i on to jako dobro razumije. Većina hrvatskih političara, pogotovo konzervativnih, ne osjeća potrebu da se građanima obraća i informira ih o svojim aktivnostima, a kamoli da osjećaju potrebu za pružanjem mogućnosti građanima da im se neposredno obrate. Obersnel se po tome razlikuje od većine svojih kolega i to ga čini kvalitetnim korisnikom Facebooka u političke svrhe, zaključio je Rakar.

——————————————————-

P.S. Da budemo u potpunosti korektni prema predsjedniku Josipoviću, činjenica koja nije naglašena u tekstu jest da su njegovi protukandidati većinom zamrzli ili čak izbrisali tragove svoje mrežne aktivnosti, što je već praksa od izbora do izbora. Josipović se pod zadnje, iako s puno manjim intenzitetom, ponovo angažirao na svojim stranicama, što je za svaku pohvalu. I za kraj dok smo ovo pisali netko je napao Facebook stranice pulskog gradonačelnika Borisa Miletića – to je druga strana mrežne prisutnosti, no o tom drugom prilikom.

Neodoljivi odvjetnik kojeg glumi Richard Gere u jednom trenutku kaže:  “I don’t mean to toot my own horn, but if Jesus Christ lived in Chicago today, and he had come to me and he had five thousand dollars, let’s just say things would have turned out differently.”

Gere u filmu brani dražesnu Renée Zellweger u ulozi Roxie koja je a) kriva i b) priznala krivnju. Kako? Mediji, mediji, mediji. Ipak, s razlogom je i odvjetnicima, kao i farmaceutima, zabranjeno oglašavanje. Zahvaljujući novcu kojim većina raspolaže u velikim količinama mogla bi se lako stvoriti lažna slika prepuna obećanja bez pokrića. Slijede dva isječka iz filma koja čine logičku cjelinu, u prvom upoznajemo odvjetnika, u drugom strategiju:

Click here to view the embedded video.

Click here to view the embedded video.

Svaka sličnost sa stvarnim događanjima u Hrvatskoj ovih dana jest namjerna!