Izlaznost uopće nije tako niska, problem je u biračkim popisima

Zanimljiv je pogled unatrag. Na prvom referendumu 19.5.1991. (izvor izbori.hr) u biračke popise je bilo upisano 3.652.225 birača, glasalo je 3.051.881 ili 83,56% i od toga ZA 2.845.521 ili 93,24%. Uzeo sam prve poratne izbore kao ogledne 29.10.1995. Hrvatska je još imala samo 3.634.233 birača u biračkim popisima i izborima je pristupilo visokih 2.500.040 ili 68,79% birača.

Što se to događa u međuvremenu da birački popis u Hrvatskoj danas ima 4.504.765 birača – na nedjeljnom referendumu glasalo ih je 1.960.231 ili tek 43,51%. Ništa u stvarnom životu, osim očita lošeg vođenja biračkih popisa. Netko je dobro primijetio, jedina razlika između stvarnog života i biračkih popisa je bila da od jednog trenutka u biračkim popisima nitko više nije umirao. Jedino tako možete objasniti činjenicu da danas imamo više birača u popisu nego popisanih građana Republike Hrvatske. Naime najnoviji popis od prošle godine izbrojio je samo 4.456.096 građana Republike Hrvatske (minimalna razlika u odnosu na popis 2001. kada su ih izbrojali 4.437.460 – od toga tada oko 900 tisuća maloljetnika koji ne glasaju).

Ako te brojke primijenimo na najnoviji popis ispada da je birača u Hrvatskoj moglo biti tek nešto više od 3.556.096 čime smo se jako približili brojkama iz 1991. ili 1995. Ako prigodno uzmemo brojku birača iz popisa u vrijeme prvog referenduma dobit ćemo izlaznost od 53,6%, što je vjerojatno bliže stvarnosti od brojke koje dobivamo prema sadašnjem popisu birača.

Zaključak je jasan i nedvosmislen – ne samo da smo uvjerljivo rekli ZA Europskoj uniji, već smo i konačno dokazali da se postojeći birački popisi pod hitno moraju ažurirati kako bi reflektirali stvarno stanje života u Hrvatskoj.

Tome u prilog idu i ozbiljna istraživanja javnog mnijenja koja uvijek donose do 15% veću izlaznost, dok vrlo precizno pogađaju rezultate kako na izborima tako i na ovom referendumu. Jer se istraživanja rade među živim ljudima, ne mrtvim dušama u popisu birača zbog kojih izlaznosti barem statistički ispadaju manjima.

I na kraju jedna molba – počnite konačno ozbiljno razmatrati relevantna istraživanja. Nepunih mjesec dana nakon što je s velikom preciznošću Ipsos Plus predvidio rezultate parlamentarnih izbora, isto se ponovilo i s predviđanjima rezultata referenduma. Hrvatska ima sjajne istraživače koji odlično i profesionalno obavljaju svoj posao. Trendovi iz istraživanja se teško mijenjaju kada su razlike velike i iznenađenja su rijetka. To je potvrdio i ovaj referendum – užasnoj kampanji usprkos.

Ako pogledamo trendove koje donosi terensko istraživanje Crobarometar agencije Ipsos Puls zaključno sa studenim tada su stvari još jasnije. U općoj populaciji pozitivan stav je stabilan i prevladavajući, dok je razlika kod onih koji bi glasali na referendumu još izrazitija.

Raspoloženje je dakle uvjerljivo proeuropsko i referendum prolazi u slučaju normalne izlaznosti od 50-60% koja se može očekivati zbog intenzivne kampanje pobornika i protivnka EU referenduma. Iznenađenja su moguća jedino u slučaju vrlo niskog odziva na referendum i zato – u nedjelju svi na birališta:-). Ja sam za, a vi mi recite zašto ne!

Prvo me fascinirao broj čitanja – 5146 do danas, od toga polovica prvi dan objave. Drugo, puno poraznije je bilo samo pažljivo čitanje članka – članak s opisom idealnog kandidata/kandidatkinje Želiš raditi u PR-u? Prati, poveži se, pokreni se! pročitalo je tek 610 ili ti ga tek svaki 10 od onih koji su proučavali oglas. Nešto manje – 444 ih je pročitalo drugi tekst Želite raditi u PR-u – prvi korak je stručna praksa. A ti članci su uz uvjete natječaja, najbolje opisivali što tražimo i kako radimo i razmišljamo.

E tu sam se tek iznenadio – glavni je uvjet bio da kandidati budu prijavljeni na burzu, da im bude ovo bude prvi posao, jer su takvi uvjeti HZZ-a preko kojeg je išao ovaj natječaj.

Pristiglo je 337 ponuda, na koje smo se potrudili odgovoriti (mnogima je to bilo prvi put da im se uopće netko povratno javio na njihovu ponudu za oglas za posao – pa makara i s odbijenicom) što smatramo osnovom dobre poslovne komunikacije. No ono što šokira, jest broj prijava koje nisu ispunjavale uvjete oglasa – skoro svaka druga – 151. Ej, ljudi čitate li uopće oglase i što se traži? Da ne kažemo koliko ih je naknadno dostavilo točne podatke nakon što su dobili početnu odbijenicu zbog neispunjavanja uvjeta – zapamtite There is no second chance to make the first impression!

Bilo je tu svega od krivih mail adresa za kontakt, mailova bez životopisa, molbe poslane drugim firmama samo proslijeđene nama, fotografije s plaže i većina naravno sa stažem upisanim u radnu knjižicu ili su bili u radnom odnosu – iako oglas izričito kaže bez dana staža, prvi posao.

Srećom druga polovica prijava je bila dostatna da izaberemo 20-tak kandidata za današnji razgovor – nažalost na raspolaganju je samo jedno mjesto, pa ako vam možemo preporučiti ambicioznog početnika koji je prošao naš filter javite se (prije svega mislim na kolege iz drugih agencija).

Javilo se i dvadesetak studenata, a prijave još pristižu na posao (at) manjgura.hr.  Za studente uvijek postoji mogućnost prakse Želite raditi u PR-u – prvi korak je stručna praksa čim se oslobodi koje mjesto za istu. Svi ostali, javite se, ali samo ako uistinu mislite da nas možete impresionirati. Nemojte zeznuti tu priliku da napravite odličan prvi dojam!

PS O samom finalu i što smo naučili čitanjem životopisa u sljedećem nastavku:-)

Sabor 2012. koalicija podjela mandata rezultati izbori 2011 Kukuriku

Naime, Hrvatska nije uopće otišla u lijevo ako se pita birače – skoro pa nema razlike između 2007. i 2011. Kukuriku (957.935 glasova) i Laburisti (121.727) osvojili su na ovim izborima manje glasova (ukupno 1.079.662) nego 2007. kada su stranke Kukuriku koalicije zajedno osvojile 1.084.488 glasova. Dakle, neosporno je da bi stranke Kukuriku koalicije i 2007. zajedničkim nastupom pomele HDZ, kao što su napravile i 2011., samo bi rezultat HDZ-a bio nešto bolji od današnjeg. Apsurd hrvatskog izbornog modela je da možeš osvojiti najviše glasova i opet izgubiti izbore, što je razlog više da se ide u njegovu reformu, sada kada za to ima dovoljno ruku i odlučnosti.

Pitat ćete se pa gdje su onda nestali glasovi desnice – HSP je 2007. imao 83.006 (1 mandat), a HDSSB 44.552 (3 mandata), dok su ove godine imali dva HSP ukupno imala 135.769 glasova (1 mandat), a HDSSB 68.994 (6 mandata) – 77.205 glasova više, za 3 mandata više – ukupno 204.763 glasova. Dakle bili su vrlo živi na ovim izborima, ali nažalost pojedinci i podijeljeni. Dva HSP-a su združenim nastupom mogli uzeti 9 mandata i vjerojatno većinu Kukuriku koaliciji, što bi značajno utjecalo na izborni rezultat po pitanju mandata. Najviše je glasova izgubio HDZ – od 834.297 (2007.) na izborima 2011. su dobili tek 548.074 – impresivnih 286.223 glasa manje.

Izbore 2011. pamtit ćemo mi analitičari po puno zanimljivosti. Prvo izlaznost je bila manja 61,77% (2011. – 2.331.877) u odnosu na 62,47% (2007. – 2.389.391) – dakle glasalo je 57.514 birača manje. To potvrđuje da kampanja nije bila mobilizirajuća, prevratnička – nego totalno atipična. I to ne mislim samo na službena tri jedna kampanje, već cjelokupnu izbornu godinu, a poglavito od ljeta do danas. Imali smo kampanju u kojoj su vladajući i oporba zamijenili uloge i umjesto da oporba napada vladajuće, oni su se trudili na sve moguće načine napasti oporbu. Kukuriku se odlučio za strpljivu kampanju „bez pogrešaka“ što mu je na kraju donijelo pobjedu. Koju nisu uzeli, kako to volim reći, ali pobjeda je pobjeda, bez obzira na okolnosti i na tome im treba čestitati.

Najveći su gubitnici HSS, HSLS, HSP i Blok umirovljenici zajedno koji su najčešće svoje taštine stavili ispred znanja i vještina potrebnih za osvajanje mandata na izborima. Oni su i ti koji su donijeli pobjedu Kukuriku, jer su bili jedina stvarna opasnost njihovu uspjehu, poput Lesarovih laburista.

HSS se uljujkao na poziciji zadovoljnog koalicijskog partnera koji je računao na eventualno koaliciju, do koje nije došlo i tada su se zatekli nespremni za kampanju. O tome koliko nisu razmišljali što rade govori i to da su stavili popularnog ministra Bajsa na drugo mjesto u II. izbornoj jedinici gdje jednostavno nije imao šanse.

HSLS ili nije dovoljno znao ili nije bio dovoljno dobro organiziran financijski i logistički zgrabiti priliku – potencijal je tu postojao –skoro 40.000 glasova u zagrebačkim izbornim jedinicama je odličan potencijal, za koji je šteta da ga nisu pretvorili u barem jedan mandat.

Blok umirovljenici zajedno je precijenio potencijal i imena stranke i Ljube Jurčića – vjerujem da su prema anketama vidjeli već obavljen posao – no negativna kampanja i napadi im se nisu dogodili slučajno – obje velike stranke su zaštitile svoje interese kod umirovljenika i ovaj blok je ostao ispod praga – iako sa solidnih 66.220 prikupljenih glasova.

Za oba pravaška bloka je već dosad sve rečeno i napisano pa neću duljiti – nije kraj HSP-a i pravaša u Hrvatskoj – naći će se lider koji će ih ponovo okupiti i na nekim drugim izborima ovaj potencija od 135.769 pretvoriti u mandate. Pa makar to bila i žena jedini pravaš u Saboru u ovom trenutku – Ruža Tomašić.

Ovi izbori su potvrdili da parlamentarni izborni nisu što i lokalni – Milan Bandić je osvojio jedva 24.816 glasova i uistinu se u ovu trku nije trebao niti upuštati. Stipe Gabrić Jambo nije imao izbora, morao je u trku, ali fore ne pomažu na parlamentarnim izborima, kao niti Stipi Petrini. No, ako imate dobrog kanidata, koji im je sušta suprotnost, možete uz minimalnu kampanju i do dva mandata – čestitke don Ivanu Grubišiću. Ali zato samo najbolji trgovac može mandat kojeg nije imao pretvoriti u dva saborska mandata za sebe i sestru – što god mislili o Kerumu, nisam još našao nekoga tko mu je prigovorio da je loš trgovac.

I znam da neki vole pričati o tome da preuveličavamo utjecaj kampanja i koliko se toga može promijeniti tijekom tih posljednjih mjeseci. Ipsos Puls je pitao birače 2011. kada su odlučili i je li im kampanja u tom pomogla. Nimalo, odlučio sam puno prije kampanje reklo je 72,60% ispitanika, donekle, pomoglo je da učvrstim svoje stavove 17,90%, značajno, navelo me da dobro razmislim 5,30%, a presudno, promijenio sam mišljenje tek 1,60%. Ne zna ili je odbilo odgovoriti 2,70%.

Što god vi mislili ovi podaci se uklapaju u one da do 25% birača ipak odlučuje više ili manje temeljem kampanje i da se na njih istom može utjecati. Vjerujem da je puno njih koji su ostali, istraživanjima usprkos, ispod praga tu lekciju sada naučilo. Vidimo se na lokalnim izborima, a čitamo i prije – ovo nikako neće biti dosadna vremena u hrvatskoj politici.

Uz vodeći dvojac saborski klub zastupnika su osigurali HDSSB koji će imati minimalno 4 ako ne i 5 zastupnika, te Hrvatski laburisti koji teže najmanje 4, a najviše 7 mandata.

Veliki dobitnik izbora je prema svemu sudeći don Ivan Grubišić koji osvaja 1 zastupnika u X. izbornoj jedinici, a da je imao malo bolju i dulju kampanju mogao je možda i do još dva mandata (u IX. i VIII.)

Ono što ćemo svi mi analitičari, ali i cjelokupna medijska javnost pratiti do ranih jutarnjih sati bit će foto finiš manjih stranaka, koji može uvijek promijeniti omjer Kukuriku i HDZ-a za par mandata gore ili dolje. To je specifičnost našeg izbornog sustava s 10 izbornih jedinica i raspodjelom mandata po D’Hondtu.

HSLS se bori za 3 zastupnika. Dok je Velimir Srića prilično siguran u 1. izbornoj jedinici, Darinko Kosor je još malo ispod praga u 2. izbornoj jedinici. Smiješe im se mandati 5. i 6. jedinici koju nosi Davor Žmegač, gradonačelnik Kutine, dok je u 3. malo ispod praga Dragutin Kranjčec.

U sličnoj je situaciji i HSS – mogu imati 3 zastupnika za saborski klub, a mogu pasti samo na jednoga. Jedini siguran mandat je onaj Josipa Friščića u II. izbornoj jedinici u kojoj kao drugi ne prolazi Damir Bajs. Marijana Petir u VI. je malo iznad praga i svaki će joj glas trebati u nedjelju s obzirom da se biračko tijelo podijelilo zbog raskola u HSS-u u toj izbornoj jedinici. Božidar Pankretić u VII. izgleda prolazi jače nego što su mnogi očekivali. No za sve njih izbori ne staju do 19:00 u nedjelju – svaki glas će im biti bitan. Postoje indicije da bi dobar rezultat u III. izbornoj jedinici mogao ostvariti i Zvonimir Sabati, no to je ono što ankete tek mogu naslutiti, ali i ne potvrditi. Nažalost, takva perspektiva se ne otvara za Stipu Gabrića- Jambu u X. izbornoj jedinici.

HSP Danijela Srba isto tako može osvojiti tri mandata ili ostati na jednom – pitanje je koliko će njihovih glasova privući HDZ, a koliko će se izgubiti zbog pravaških podjela. Saborski mandat im se smije u IV. i to Danijelu Srbu, V., VI. Anti Đapiću i I. izbornoj jedinici – no istraživanja pokazuju veće oscilacije ratinga upravo podjela biračkog tijela na dva pravaška bloka. Da nisu podijeljeni imali bi sigurno zajedno barem 7 mandata i predstavljali najjaču grupaciju u Saboru nakon prvog dvojca. Ovako u najgorem scenariju osvojit će samo jedan mandat kao i HSP Ruže Tomašić u X. izbornoj jedinici.

Blok umirovljenici zajedno i Ljubo Jurčić će se vjerojatno izboriti za jedan mandat u VII. ili VIII. izbornoj jedinici i možda će najviše platiti danak pasivnoj kampanji – čim su se u prvim istraživanjima pojavili kao značajnija opasnost, veliki su očigledno odradili svoj dio posla i vratili dobar broj glasova umirovljenika sebi.

Iznenađenja su uvijek moguća – tihe i dobro organizirane kampanje mogu nekome donijeti mandat kojeg nitko nije očekivao, ali oni bi već isplivali u nekoj od anketa, barem s nekim značajnijim postotkom (npr. Stipe Petrina u IX. prema istraživanjima ima 2,8% glasova, no to je nešto ispod razine njegova rezultata na lokalnim izborima)

I da ne smijem zaboraviti, na kraju, ali ne i nevažno – Braco i Seka su po istraživanjima u Saboru – Željko Kerum u X. izbornoj jedinici i Nevenka Bečić u IX. Kerum se opet pokazao kao izvrstan trgovac – jedan nesiguran mandat pretvorio je u dva sigurna. I to treba znat:-)

Sve ankete koje su poslužile kao podloga ovoj analizi potražite na http://manjgura.hr/tag/izbori-ankete/.

Pokazuje to veliko telefonsko istraživanje agencije Promocija plus, koje se provodilo od 15. do 28. studenog na 8.000 ispitanika. Kada bi se uračunali i glasovi dijaspore, HDZ bi mogao računati na 45 mandata, što je mandat manje nego na izborima 2000.

Na parlamentarne izbore koji se održavaju ovu nedjelju sigurno će izaći 4.474 ispitanika, odnosno 55,9 posto, dok njih 1.530 ili 19,1 posto na izbore sigurno neće izaći. Neodlučnih još uvijek ima poprilično – tako njih 950 (11,9 posto) vjerojatno neće izaći na izbore, dok ih 274 (3,4 posto) nije sigurno hoće li ili neće izaći na izbore. Od ispitanika koji će sigurno 4. prosinca ispuniti svoju građansku dužnost njih oko 20 posto još uvijek ne znaju kome će dati svoj glas.

Što se tiče rezultata po izbornim jedinicama, uvjerljiva je pobjeda Kukuriku koalicije u 1. izbornoj jedinici. Deset mandata prema HDZ-ova tri. U prvoj mandat osvajaju jedino još Lesarovi laburisti. U Sabor tako ne bi ušli 11. na listi Kukuriku koalicije Ivan Račan te HDZ-ov Radovan Fuchs.

Više nego zadovoljna Kukuriku lista može biti i u 2. izbornoj jedinici, u kojoj osvajaju 9 mandata, HDZ ponovno tri, ali po jedan uzimaju laburisti i HSS, kojemu je to ujedno jedini saborski mandat. Tako bi u Sabor ušao Josip Friščić, a Damir Bajs koji je drugi na listi ne bi.

U trećoj izbornoj jedinici, u srazu Radimira Čačića i Tomislava Karamarka, Kukuriku koalicija dobila bi 10 mandata prema tri HDZ-ova. I ovdje laburisti osvajaju jedan mandat. U Saboru tako ostaje Dragutin Lesar.

U četvrtoj izbornoj jedinici Kukuriku koalicija osvaja 6 mandata, a HDZ 4. Dobar rezultat ima i HDSSB koji osvaja 3 mandata. Jedan mandat osvaja HSP. U Saboru ostaje Daniel Srb.

U petoj izbornoj jedinici, u kojoj je Jadranka Kosor i prva na listi, Kukuriku koalicija i HDZ su izjednačeni s po 6 mandata, a po jedan osvajaju i HDSSB te HSP.

U 6. izbornoj jedinici Kukuriku dobiva dva mandata više od HDZ-a. I tu laburisti osvajaju jedno zastupničko mjesto, baš kao i HSP. U Sabor bi tako na listi HDZ-DC ušla i Vesna Škare Ožbolt, a ne bi ušao Boris Kunst. Anto Đapić u ovoj izbornoj jedinici izborio je svoje mjesto u Saboru, a prva na HSS-ovoj listi Marijana Petir ostala je bez mandata.

U 7. izbornoj jedinici gotovo dvostruko bolji rezultat Kukuriku koalicije – 9 mandata nasuprot HDZ-ova 4. Bez mandata ostao je HDZ-ov Goran Marić. Laburisti u ovoj izbornoj jedinici osvajaju jedan mandat. Svoj mandat nije izborio HSS-ov Božidar Pankretić.

Najbolji rezultat, očekivano, Kukuriku koalicija ostvarila je u 8. izbornoj jedinici. Deset mandata u odnosu na dva HDZ-ova. Po jedan mandat osvojili su laburisti i koalicija stranaka koju vodi Ljubo Jurčić.

U dosad neupitnoj utvrdi HDZ-a, 9. izbornoj jedinici, Kukuriku i HDZ jednaki broj – po 6 mandata. Po jedan mandat dobivaju laburisti te HSLS tako da u Sabor ulazi Dražen Budiša. Nevenka Bečić, sestra splitskog gradonačelnika Željka Keruma, sedma je na listi HDZ-a i, prema ovoj anketi, ne ulazi u Sabor.

U desetoj izbornoj jedinici ista situacija. I Kukuriku koalicija i HDZ imaju po 6 mandata. U Sabor ulazi i nezavisni don Ivan Grubišić te pravaši okupljeni oko Ruže Tomašić.

Apsolutna većina

HDZ također raste, i to za dva mandata. Kukuriku na nacionalnoj razini bilježi rejting od 42,1 posto, a HDZ, odnosno koalicija HDZ-HGS-DC, 23,5 posto.

Osvoji li na izborima Kukuriku zaista 79 mandata, to znači da će imati tri zastupnika više od potrebne apsolutne većine u Saboru. Ako im pridodamo i osam manjinaca, koji su prirodni saveznici pobjednika, vlada koju bi formirala Kukuriku koalicija imala bi apsolutno stabilnu većinu. HDZ bi se pak sa 46 mandata spasio od izborne blamaže jer je jednak broj mandata osvojio i 2000. kada je ostvario najlošiji rezultat. Padne li na izborima ipak ispod tog rezultata, stranku će potresti razdori i podjele, a neki su politički analitičari već predviđali i da bi se stranka mogla raspasti.

Na izbore izlazi 76 posto birača

U usporedbi sa 2007., HDZ je sada slabiji za 20 mandata jer je prije četiri godine sam osvojio 66 saborskih mjesta, a SDP, HNS, IDS i HSU tada su zajedno osvojili 67 mandata, odnosno 12 mandata manje nego što im anketa sada predviđa. Istraživanje pokazuje i iznimno visoku izlaznost, pa se tako čak 76 posto birača izjašnjava da će sigurno glasovati.

Politički komentator Višeslav Raos pak kaže kako Kukuriku pokazuje konstantu te je očito da im se isplatio sinergijski učinak s IDS-om u Istri, a pogotovo s HNS-om i HSU-om u svim ostalim izbornim jedinicama.

– Imaju veliku šansu da formiraju stabilnu Vladu i da im u Saboru neće trebati nitko sa strane – kaže Raos. Kada je riječ o HDZ-u, kaže da je J. Kosor očito izvukla maksimum iz kampanje koja je kombinacija Tuđman – EU te da je na terenu uspjela provesti maksimalnu mobilizaciju.

– Posljedica toga je rast od dva mandata. Očekujem da će HDZ ponoviti rezultat iz 2000. – zaključio je Raos.

Rezultati istraživanja:

Kukuriku koalicija – 79 zastupnika

HDZ + dijaspora – 46 zastupnika

HDSSB – 5 zastupnika

Hrvatski laburisti – 4 zastupnika

HSLS – 3 zastupnika

HSS – 3 zastupnika

HSP – 1 zastupnik

BUZ-PGS-HRS Ljubo Jurčić – 1 zastupnik

NL Ivan Grubišić – 1 zastupnik

——————–

Nacionalne manjine – 8 zastupnika (broj je unaprijed određen i nije dio istraživanja)

Rezultati po izbornim jedinicama:

Link na Večernji list – HDZ-u Lika i Dalmacija, Kukuriku dominira u središnjoj Hrvatskoj
Link na Nova TV – Pogledajte gdje je HDZ potukao Kukuriku koaliciju

Više tekstova na temu Interneta i on line medija potražite u kategoriji Društveni mediji.

RTL istraživanje izbori 2011

Istraživanje GfK za RTL na 4.000 ispitanika provedeno od 15. do 25. studenog, koje smo u nedjelju ekskluzivno objavili pokazuje da bi Kukuriku koalicija u Saboru imala 85  mandata, a HDZ bi otišao u opoziciju s upola manje zastupnika – njih 39. Ostale opcije ostvaruju patuljaste rezultate – Glavašev HDSSB i Stranka prava po 4 mandata, Lesarovi laburisti 3, a malo iznenađenje izbora mogao bi biti umirovljeni splitski svećenik Ivan Grubišić, koji po ovom istraživanju osvaja čak 2 mandata u Saboru! Nakon četiri godine vlasti, HSS bi s jednim zastupnikom ipak ostao parlamentarna stranka, a jednako bi dobio i Blok umirovljenici zajedno bivšeg socijaldemokratskog premijerskog kandidata Ljube Jurčića te HSLS, koji bi imao jednog zastupnika, ali ne u devetoj, Budišinoj, nego u prvoj, Kosorovoj izbornoj jedinici.

Hrvatski laburisti-stranka rada i Hrvatska stranka prava dobile bi svaka po 5, a Glavašev HDSSB ostao bi na 3 mandata. HSLS bi se vratio s jednim zastupnikom,a toliko bi dobila i koalicija Blok umirovljenici zajedno, PGS i HRS.

No, ima još prostora za promjene – od onih koji kažu da će izaći na izbore čak 32% ne zna za koga će glasati, dok 11% ne želi reći.

A kako stvar izgleda po izbornim jedinicama?

Prema istraživanju, na predstojećim izborima Kukuriku koalicija pobjeđuje u gotovo svim izbornim jedinicama – tek u jednoj, devetoj, imaju isti broj mandata kao i HDZ.

Premijerski kandidat Zoran Milanović u svojoj I. izbornoj jedinici osvaja 8 mandata protiv ministra vanjskih poslova, Gordana Jandrokovića na čelu HDZ-ove liste, koja dobiva 3 zastupnika. HSLS ovdje dobiva jedini mandat – u Sabor bi ušao Velimir Srića, a po jedno mjesto osvajaju i HSP i Laburisti.

U II. izbornoj jedinici, gdje su suparnici koprivnički gradonačelnik Zvonimir Mršić i ministar gospodarstva Đuro Popijač – nitko treći nema šanse: Kukuriku osvaja 10 zastupnika, a ostala 4 idu HDZ-u.

U III. izbornoj jedinici, koja obuhvaća Krapinsko-zagorsku županiju, Varaždinsku županiju i Međimursku županiju, šef HNS-a Radimir Čačić osvaja 10 mandata, HDZ-ov ministar policije Tomislav Karamarko 3, a šef Laburista Dragutin Lesar preostali jedan.

U slavonskoj, IV. izbornoj jedinici, SDP-ova Biljana Borzan nosi 7 mandata, a moćni HDZ-ov utemeljitelj Vladimir Šeks 4. Glavašev HDSSB osvaja 3 mandata, jedan više nego što je pokazivalo prošlo istraživanje.

Jadranka Kosor odabrala je V. izbornu jedinicu za svoju, ali i tu pobjeđuje Kukuriku – Igor Dragovan dobiva 7 mandata. Kosor odnosi njih 5, što ipak nije najbolji HDZ-ov rezultat u zemlji. Po jedan mandat ide i HSP-u i HDSSB-u.

U VI. izbornoj jedinici sisačka županica na prvom mjestu liste osvaja 9, a HDZ s Ivanom Šukerom samo 4. Jedinog zastupnika tu osvaja i Blok umirovljenici zajedno, ali to nije Ljubo Jurčić, koji nosi sve njihove liste.

Damski ogled u VII. izbornoj jedinici, između potpredsjednice SDP-a Milanke Opačić i ministrice financija Martine Dalić osvaja također Kukuriku – dobivaju 8 zastupnika, HDZ 3, a još 3 idu manjim strankama – po jedan laburistima, pravašima i HSS-u.

U VIII. izbornoj jedinici, koja obuhvaća Istarsku županiju i zapadni dio Primorsko-goranske županije vlada totalna dominacija koalicije IDS-a i SDP-a: osvajaju nevjerojatnih 13 od 14 mandata! Ministar obrane Davor Božinović jedini HDZ-ovac koji će iz te jedinice ući u Sabor.

U IX. izbornoj jedinici – najbolji rezultat za HDZ! Samo u ovoj, ličko-dalmatinskoj jedinici, HDZ osvaja jednak broj mandata kao i Kukuriku – svatko po 6. Ipak nedovoljno da i Kerumova sestra Nevenka Bečić sjedne u Sabor. Po jedno mjesto osvajaju pravaši i nezavisna lista Ivana Grubišića.

U X. izbornoj jedinici, splitsko-dubrovačkoj, premoć odnosi Kukuriku sa 7 mandata, jedan više od koalicije HDZ-a i Keruma, koji osvajaju 6 – opet nedovoljno da uđe i Kerumov šogor. Jedan mandat ide i Ivanu Grubišiću.

Grafikone i video pogledajte RTL-ovo istraživanje: Kukuriku osvaja gotovo sve izborne jedinice!

Pod podnaslovom Začarani krug pritisaka rekao sam sljedeće:

Danas su gospodarski subjekti svjesni važnosti komuniciranja, ali i mnogo su osjetljiviji na medijske upite, što je potaknulo drugu, vrlo ružnu praksu. Prema riječima Krešimira Macana, riječ je o medijskom reketiranju gospodarskih subjekata.

-Tvrtka ili vlasnici ‘cimnu’ se informacijama koje, uvjetno rečeno, mogu biti osjetljive ili su samo mamac za razgovor – objašnjava Macan i savjetuje gospodarstvenicima koji se nađu u takvoj situaciji: -Ne popuštajte takvim pritiscima jer ako to napravite, ući ćete u začarani krug iz kojega nećete izaći. To je, možda, specifičnost našega, još tranzicijskog tržišta iako vjerujem da će upravo današnja duga i velika kriza tu pojavu, ako joj se zajedno suprostavimo, trajno ukloniti s tržišta.

Naravno, ako imate dovoljno elemenata obavezno prijavite takve upite nadležnim tijelima. Ispalo je tako da sam govorio upravo o onom s čime smo bili suočeni već nekoliko dana kasnije na naslovnici Jutarnjeg lista od 22.11. koji je pisao o aktualnoj aferi ucjenjivanja generala Čermaka.

EKSKLUZIVNO Tonski zapis ucjene: ‘Generale, mogu spustiti na 500.000 eura, znam da je recesija, i ja sam čovjek, ali ispod toga ne idem’

Neka zna da mislim ozbiljno, neke sam već vozio u gepeku na Učku i lomio im prste… – poručivao je Saša Radović, umirovljeni časnik HV-a i nevladin aktivist.

Od Ivana Čermaka tražio je milijun eura kako bi ga prestao javno optuživati za ratno profiterstvo. Prijetnje i zahtjevi za vrtoglavom isplatom počeli su krajem listopada, a umirovljeni general ih je početkom studenog prijavio USKOK-u . Na idući sastanak s Radovićem posrednik je otišao ozvučen i opremljen mini kamerom. Uvjeren da njegovi pravednički istupi ugrožavaju Čermakove poslove, Radović je na početku odredio milijunsku otkupninu, ali se tijekom pregovora omekšao. “Mogu spustiti na 500.000 eura, znam da je recesija, i ja sam čovjek, ali ispod toga ne idem!”, izjavio je u USKOK-ovu kameru tjedan dana prije uhićenja. Dogovoreno je da se iznos od pola milijuna isplati u pet rata od po sto tisuća eura. Uhićen je s označenim novcem deset minuta nakon prve isplate.

Zanimljiv je profil Saše Radovića kojeg donosi Jutarnji list.

Kada nije putovao u Zagreb na sastanke raznih antikorupcijskih inicijativa, Radović se družio s mještanima i odlazio po namirnice. U policijskim krugovima povezivali su ga s obavještajnim podzemljem, tvrdili da je blizak Josipu Manoliću i kako su mu ormari puni osjetljive dokumentacije na temelju koje, kao na traci, nastaju knjige o kriminalu u Hrvatskoj i ostacima komunizma. Kao amater napisao ih je više od 20, knjige mu obiluju huškanjem i vulgarnim parolama te pozivima na “revolucionarni obračun s hrvatskom elitom”. Korak u tom smislu koštao ga je i pritvora.

Nakon nedavnog pretresa utvrđeno je da raspolaže hrpom uglavnom nevažne arhive i novinskim izrescima, a pozornost istražitelja privukao je samo jedan dokument bivšeg Republičkog sekretarijata za unutrašnje poslove, u kojem se Radoviću izdaju dozvole za nošenje pet vrsta vatrenog oružja, među kojima je i pištolj Makarov te automatski pištolj Scorpion s prigušivačem. O tome zašto je istarski pravednik i antikomunist uživao povjerenje jugoslavenskog represivnog aparata koji ga je nagradio oružjem za egzekucije, vjerojatno će biti riječi u daljnjem tijeku istrage. U razgovoru s pouzdanikom USKOK-a Radović je djelovao samopouzdano. Tvrdio je da ima široku mrežu poznanika i ljudi od povjerenja u medijima i nevladnim organizacijama. Hvalio se kandidaturom za mjesto saborskog zastupnika na listi stranke Hrvatska 21. stoljeća, koju vode aktivistica Nataša Srdoč i publicist Darko Petričić.

Članak iz tiskanog izdanja Jutarnjeg lista možete pročitati ovdje.