Manjgura.hr - Public Relations - Odnosi s javnošću » Martina Grgas

Savez za promjene 37% HDZ 24,60% – Cro-Demoskop Promocija Plus za rujan

Martina Grgas — Tue, 06 Sep 2011 16:32:09 +0000

Kako se bliže izbori, tako će gotovo svakodnevno izlaziti istraživanja o političkim preferencijama hrvatskih birača. Danas donosimo redovito rujansko istraživanje CRO-Demoskopa:

Lijeva koalicija i dalje drži izrazitu prednost pred vladajućom

▪ Lijeva koalicija („Kastavska/kukuriku“) i dalje drži izrazitiju prednost u odnosu na aktualnu vladajuću koaliciju; samostalne liste ispod praga dok nezavisne liste zasada ne bilježe značajnije rezultate

▪ Ivo Josipović i dalje uvjerljivo najpozitivniji političar u zemlji; Rohatinski visoko na ljestvici unatoč javnim napadima i prozivanjima i još uvijek ispred ispred J. Kosor i Z. Milanovića

▪ Ivo Sanader najnegativniji hrvatski političar, a slijedi ga čelnica njegove nekadašnje stranke te svi političari i šef vodeće opozicijske stranke u zemlji

▪ I dalje vrlo niska potpora politici Vlade kao i ocjena njezinoga rada

▪ Uspješna turistička sezona najvažnija tema mjeseca, posjeta kancelarke Merkel tek na trećem mjestu

▪ Z. Milanović je poželjniji kandidat za premijera od J. Kosor; visok udio i onih koji smatraju da oboje nisu dobri kandidati

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u prva dva dana rujna pokazuje da je slučaj s prodajom tvrtke Romih i povezivanje guvernera Rohatinskog s Agrokorom samo djelomično utjecalo na smanjenje pozitivne percepcije te povećanje negativne guvernera Rohatinskog. Naime, Rohatinski je i dalje druga najpozitivnija osoba u zemlji s izborom od 9 posto (u odnosu na 10,7 posto prije mjesec dana). S druge strane porastao je njegov negativni doživljaj i to s prošlomjesečnih 0,4 posto na ovomjesečnih 1,1. Ovo je ujedno i glavni zaključak rujanskog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji.

Lijeva koalicija bilježi izbor od 37% (prema prošlomjesečnih 37,4%), a sada vladajuća koalicija 24,6% (zbroj koju dobija lista HDZ-DC 20,2% i HSS samostalno dobija 4,4%) – prema prošlomjesečnih 25%. Preferencije koalicijskih i samostalnih izbornih lista pokazuju kako su sve ostale stranačke i nezavisne liste ispod izbornog praga. Najbliže mu se približila lista Hrvatskih laburista (4,9%), HSS-a (4,4%), HSP-a (3,6%) i HSLS (3,2%). Ostale liste na razini cijele zemlje (Hrvatska – jedna izborna jedinica) imaju potporu ispod 2%. Još je uvijek vrlo visoki udio naših građana/ki koji ne znaju za koga će glasati (19,7%).

U stranačkim preferencijama SDP i HDZ su na vrhu ljestvice političkih stranaka s izraženijom prednošću SDP-a. Osim ove dvije stranke, još samo jedna prelaze izborni prag na nacionalnoj razini (HNS). Najveća opozicijska stranka SDP i dalje je vodeća politička stranka u zemlji s izborom 27,4% građana/ki Hrvatske (prema kolovoških 28,1%). HDZ je na drugom mjestu s izborom od 20,4% (20,1% prije mjesec dana). Zanimljivo je u odnosu na rezultate početkom ove godine obje vodeće stranke zabilježile pad potpore, uz nešto izraženiji pad SDP-a (SDP za 3,8 postotnih poena a HDZ za 2,2 postotaka). Istovremeno je porastao broj neodlučnih sa 17,3% iz siječnja na sadašnjih 20%. HNS je treća politička stranka u zemlji s izborom od 5,6% (prema 5,3% prije mjesec dana), a slijede Laburisti koji su značajno povećali svoj rejting koji sad iznosi 4,9% (a početkom godine svega 1,7%). HSS je na 4,5% (prošli mjesec 4,4%). Naredne su se tri stranke „zgusnule“ u manje od pola postotka (HSU 3,3%; HSLS 3,1%; HSP 2,8%;). HDSSB je početkom rujna zabilježio i najbolji rezultata u ovoj godini (2%), dok je IDS s 1% na najmanjoj ovogodišnjoj podršci. Sve ostale stranke i nezavisne liste bilježe slabiju izbornu podršku.

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 44,6% (prošli mjesec 43,3%) izbora najpozitivniji je političar u zemlji. Na drugom mjestu doživljaja pozitivnih političara nalazi se i dalje guverner Rohatinski koji je najpozitivniji za 9% građana/ki, dok mu se približavaju lideri dvije vodeće stranke u zemlji: Jadranka Kosor je na trećem mjestu s izborom od 7,6% (u kolovozu 6,6%), dok je četvrti Zoran Milanović s izborom od 6,2% (5,4% u srpnju). Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Dragutin Lesar (4%), Vesna Pusić (3,3%), Ruža Tomašić (1%), Ljubo Jurčić i Radimir Čačić (po 0,9%), te Marjana Petir i Tomislav Karamarko (po 0,5%). Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 85% građana/ki, a negativan za 8% (ukupno pozitivan doživljaj 76,9 postotnih poena). Jadranka Kosor je pozitivna za 32,4% građana/ki (prema srpanjskih 31,6%), dok je za njih 55,6% negativna (prema 55% iz kolovoza). Aktualna je premijerka u ukupnom doživljaju negativna za 23,3 postotnih poena (isto kao i prošli mjesec). Zoran Milanović je pozitivan za 40,1% ispitanika/ca (prema 40,2% iz kolovoza), a negativan za 44,6% (prema 41,8% iz kolovoza). Prvak opozicije je u ukupnom doživljaju negativan za 4,5 postotnih poena (prije mjesec dana 1,6 postotnih poena).

Sanader je na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara i dalje „vrlo uvjerljiv“ i sa zamjetnom prednošću u odnosu na sve druge političare. Taj njegov primat traje od odlaska s vlasti, odnosno već preko dvije godine. Ovaj je mjesec Sanader najnegativniji političar za 29,1% ispitanika/ca (prošli mjesec 28,8%). Na drugom je mjestu premijerka Kosor s izborom od 17,9% (prema 17,5%), dok su na četvrtom mjestu „svi političari“ koji su izbor 11% ispitanika/ca. Slijede čelnik vodeće oporbene stranke Zoran Milanović i Vladimir Šeks s izborom od 9,6%. Među deset političara s doživljajem najnegativnijeg u zemlji još su: Andrija Hebrang (2,4%), Radimir Čačić (1,5%), Stjepan Mesić (2,2%), Darko Milinović (1,7%) i po prvi put guverner Željko Rohatinski (1,5%).

Četiri su teme/događaja skupila tri petine svih izbora: uspješna turistička sezona (18,4%), rast tečaja švicarskog franka i dogovor Vlade i banaka o olakšanju otplate korisnicima stambenih kredita (17,5%), posjeta Angele Merkel Hrvatskoj (16,9%) i Uskokova optužnica protiv Sanadera za ratno profiterstvo (16,7%). Slijedi gospodarska kriza u zemlji (10,6%) i spor oko imanja Dajla (8,1%). Sve su ostale teme i događaji zabilježili rijeđi izbor za događaj mjeseca (plasman Dinama u Ligu prvaka, zatezanje odnosa između Pantovčaka i Banskih dvora, kao i između Hrvatske i Srbije).

Vlada RH za svoj rad u ovomjesečnom istraživanju bilježi potporu za svoj rad među 21,5% građana/ki (prije mjesec dana 21,4%), dok je 61,2% ne podržava (prema prošlomjesečnih 61,5%). Niska razina potpore politici Vlade vidljiva je i iz vrlo slabe ocjene njezinoga rada (svega 2,25; doduše to je i najviša ocjena još od rujna prošle godine). Najbolju ocjenu Vlada bilježi među biračima HDZ-a (3,55), dok birači najvažnijeg koalicijskog partnera, HSS-a Vladi daju svega 2,56. Najslabiju ocjenu Vlada za svoj rad bilježi među glasačima opozicijskih stranaka (Laburisti 1,70; HDSSB 1,71; SDP 1,85; HNS 2,03).

Zanimljivi su i rezultati o preferencijama kandidata za premijera i to među čelnim ljudima dvije velike koalicije koji su i najizgledniji kandidati za prvog stanara Markovog trga. I u ovomjesečnom je mjerenju Zoran Milanović zabilježio češći izbor. Nakon prošlomjesečnih 40,4% čelnik lijeve koalicije u rujanskom je istraživanju izbor u 40,6% slučajeva, dok se izbor sadašnje premijerke ovaj mjesec zaustavio na 27,7% (prije mjesec dana 27,1%). Da su oboje loši kandidati smatra 25,4% ispitanika/ca. Bit će vrlo zanimljivo dalje pratiti ovo nadmetanje koje je vrlo važno u očekivanoj visokopersonaliziranoj kampanji.

*Istraživački projekt CRO-Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.

Istraživanje se provodi prva dva radna dana u mjesecu na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,3% uz razinu pouzdanosti od 95%

Krešimir Macan: Sanader će moći manipulirati samo ako HDZ i SDP ne postave jasne ciljeve i strategiju kampanje

Martina Grgas — Wed, 20 Jul 2011 14:04:21 +0000

Povratak Sanadera otvorio je i po mnogima ključno pitanje – kako će suđenje bivšem premijeru i informacije kojima on raspolaže utjecati na parlamentarne izbore. Novi list 20.07.2011. pozabavio se predviđanjem potencijalnog zaokreta u predizbornim strategijama HDZ-a i SDP-a, a za komentare su zamolili našeg Krešimira Macana i Božu Skoku. Prenosimo tekst u cijelosti:

- Slučaj Sanader definitivno je trn u oku stratega HDZ-ove kampanje koji su se donedavno nadali da se njihov bivši lider neće vratiti u Hrvatsku prije parlamentarnih izbora. Danas, utjeha im može biti samo činjenica da će samo suđenje, bude li ga uopće, teško započeti prije prosinca što znači da će se javni dio »procesa svih procesa« u Hrvatskoj ipak odgoditi za neka, za HDZ, manje opasna vremena.

– Pravosuđe sada diktira tempo: ključna je stvar kada će početi suđenje, prije ili nakon izbora. Utjecaj će biti minoran ako suđenje ne krene do izbora, smatra PR stručnjak Božo Skoko. Iz iskustva sa dosadašnjim antikorupcijskim istragama može se, međutim, očekivati kako Sanaderov iskaz zasigurno neće ostati tajan. Sanaderova obrana, koja će se temeljiti prije svega na pokušaju da svoje nekadašnje prve suradnike poveže sa odlukama koje se sada stavljaju na teret samo njemu, čut će se prije izbora čak i ako suđenje ne bude ove godine. Sam Sanader i njegova obrana definitivno će pokušati utjecati na izbornu kampanju, dok će se vladajuća stranka pokušati što više distancirati od te teme i depolitizirati je pozivajući se na neovisnost pravosuđa.

Liječenje rana

– Sanader će moći manipulirati kampanjom samo ako HDZ i SDP ne postave jasno svoje ciljeve i svoju kampanju. Ako su jasno odredili ciljeve i budu u kampanji samo po tome postupali, Sanader neće moći nametati teme, a ako nisu onda će dvije najveće stranke lelujati od dana do dana o temama koje se pred njih bace, pa tako i o Sanaderu, smatra šef PR agencije Mangjura Krešimir Macan.

Koliko će udice koje će bacati Sanader šteti HDZ-u prilično je upitno, smatra Skoko.

– Jasno je da će Sanader pokušati sve pretvoriti u šou, ali pitanje je koliko će mu ljudi vjerovati i koliko on još može reći nešto novo što bi za javnost, već oguglalu na afere, bilo šokantno, kaže Skoko. Jednako je upitno i koliko će djelovati HDZ-ova »pencilin« kampanja kojom pokušavaju liječiti rane od Sanadera – a to je mantra da su upravo Jadranka Kosor i njezini suradnici prvaci antikorupcijske borbe i da je Sanader u Remetincu najveći argument za to.

– Samo djelomično može proći takva kampanja, može eventualno dizati samo Kosoričin imidž, ali ne i imidž HDZ-a jer je jasno da su istrage koje se vode selektivne.

Prazne fraze

Inače ne bi bilo moguće uhititi blagajanika ili računovotkinju a baš ništa ne pitati glavnog tajnika Ivana Jarnjaka. Ljudi razumiju kako je mantra da nema nedodirljivih prazna fraza. Oporba bi mogla na tome poentirati u kampanji, smatra Macan.

U SDP-u ne misle graditi svoju kampanju na slučaju Sanader, Zoran Milanović jučer je štoviše izrazio nezadovoljstvo što ta priča već predugo zaokuplja sav javni prostor dok su prave teme, prezaduženost i gospodarska stagnacija, u zapećku. No, sasvim sigurno neće zaobilaziti prilike da HDZ-ovcima predbace grijehe bivšeg šefa i njihovu, u najmanju ruku, šutnju.

– Hrvatska mora saznati kako je funkcionirao HDZ na čelu sa Sanaderom, njegovim zamjenicima i prvim pomoćnicima, kako su financirane izborne kampanje i kako su od 2004., 2005. na ovamo financirane predsjedničke kampanje. Ovo je možda malo bolno i ružno sve skupa, možda je i malo reality show, ali je to nešto što Hrvatska mora znati, prokomentirao je jučer pitanje može li Sanaderov povratak štetiti HDZ-u i boji li se njegova iskaza.

Kosor: HDZ je otvorio borbu protiv korupcije

Premijerka Jadranka Kosor jučer je na pitanje može li Sanaderov povratak štetiti HDZ-u odgovorila niječno.

– HDZ je upravo stranka koja se odlučila za borbu protiv korupcije bez ostatka. Naše temeljno načelo je da nitko nije nedodirljiv, da borba protiv korupcije mora ići prema svima bez obzira na ime i prezime i bez obzira na stranačku ili bilo koju drugu pripadnost, rekla je, dodajući kako smatra da je HDZ pokazao snagu i odlučnost, što je dio stranačkoga političkog programa i programa vlade.

39 tipova ljudi na Facebooku i Twitteru

Martina Grgas — Fri, 08 Jul 2011 16:47:09 +0000

Za kraj tjedna donosimo stariji, ali zanimljiv prikaz tipova ljudi na Facebooku i Twitteru. Sigurni smo da ćete pronaći i svoje „omiljene“ frendove, pa zabavite se malo.

Novi savjetnici u agenciji Manjgura – najveći je izazov rasti u krizna vremena

Martina Grgas — Tue, 07 Jun 2011 10:19:40 +0000

Manjgura, agencija za odnose s javnošću iz Zagreba, od 1. lipnja ima dva nova člana, „manjguru“ Katarinu Leko na mjestu savjetnice i „manjka“ Ivana Salopeka kao mlađeg savjetnika. „Drago mi je da smo u ova krizna vremena stvorili prostor za iskorak i dobili vrijedne suradnike u timu Manjgure, što je samo potvrda da smo dobro procijenili kada smo se specijalizirali za krizno komuniciranje, komunikacije u politici i nove društvene medije. Godina pred nama obilovat će brojnim događanjima na ova tri područja i dobar timski igrač je više nego dobrodošao. Tim više ako vam se posloži kombinacija mladosti i iskustva“, izjavio je Krešimir Macan, ugledni hrvatski stručnjak za odnose s javnošću, ujedno direktor i vlasnik agencije Manjgura.

Katarina Leko agencijsko je iskustvo stjecala u tvrtki Spona komunikacije gdje je kao savjetnica vodila klijente iz područja zdravstva i farmacije, zaštite okoliša i građevinskog sektora, specijaliziravši se, između ostaloga, za projekte iz područja društveno odgovornog poslovanja. Kao članica tima sudjelovala je na projektima klijenata iz područja financija te ICT sektora. Nakon završenog studija novinarstva na Hrvatskim studijima i studentske prakse u HINA-i, novinarsko je iskustvo gradila u informativnoj redakciji Plavog radija, u Sportskim novostima te kao novinarka časopisa Vita. Kombinacija novinarskog i PR iskustva, uz iskustvo prekaljene forumašice, jamči da ćemo Katarinu uskoro sigurno sretati i po bespućima društvenih mreža. „Gledajući zbivanja na domaćoj komunikacijskoj sceni iz ugla osobe s medijskim i agencijskim iskustvom, Manjgurin sam rad prepoznala kao iznimno uspješan, dinamičan i prepun prilika. Područje specijalizacije tvrtke jamči stalne izazove i ritam koji, iako zahtjevan, na kraju dana pruža i veliko zadovoljstvo. To je ono što motivira i nadahnjuje, a bez tih dvaju ključnih začina i najjednostavniji posao zapravo je težak“, objasnila je Leko.

Ivan Salopek još je prije završetka Fakulteta političkih znanosti došao u Manjguru kao praktikant u okviru redovite prakse za studente koju omogućuje agencija. Nakon godinu dana dokazivanja i završetka fakulteta krajem 2010. i službeno postaje novim članom tvrtke. Ovaj diplomirani politolog u Manjguri se uspješno profilirao za komunikacijske kampanje na društvenim mrežama. Područja specijalizacije, uz društvene medije su mu politika i eno-gastronomija. Ivan je završio i edukaciju za komunikacijskog trenera pri Horizont Internacionalu i sommelier je 2. stupnja pri Hrvatskoj udruzi sommeliera, pa je u Manjguri čaša dobrog vina uvijek zajamčena. Samo stisnite Like na nekoj od fan stranica na Facebooku kojima Ivan suvereno upravlja. Ivan se Manjguri priključio, kako kaže, zato što se oduvijek želio baviti komunikacijama u politici. „U međuvremenu je došlo vrijeme intenzivnih promjena u ovoj struci, vrijeme razvoja novih komunikacijskih kanala i alata prije svega na društvenim mrežama, što pruža neograničene mogućnosti osobnog razvoja. Manjgura je agencija koja je među prvima prepoznala važnost i potencijal novih medija u službi struke, što vidim kao iznimnu priliku da i sam sudjelujem u razvoju novih područja u komunikacijskom menadžmentu.“

Agencija za odnose s javnošću Manjgura (curica u lokalnom dijalektu u Konavlima u blizini Dubrovnika) osnovana je 1997. kao jedna od prvih agencija te vrste u Hrvatskoj. Prošle godine je prema rang listi HUKA-e bila među top 10 hrvatskih PR agencija po PR prihodima, dok je njezin specijaliziran blog www.manjgura.hr uvršten među najboljih 10 hrvatskih blogova u tradicionalnom izboru VIDI TOP 100. Zadnje priznanje stiglo je od najzahtjevnije publike, samih korisnika, Krešimir Macan proglašen je najboljim govornikom konferencije Moć uvjeravanja u travnju 2011.

Donacija HUOJ-a Fakultetu političkih nauka u Beogradu

Martina Grgas — Sun, 29 May 2011 09:00:07 +0000

Predstavnik Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ) i direktor naše agencije Krešimir Macan uručio je dekanu Fakulteta političkih nauka prof. dr. Iliji Vujačiću u četvrtak 26. svibnja u Beogradu osam naslova iz stručne biblioteke HUOJ-a iz područja odnosa s javnošću i političkog marketinga. Naslovi će svim studentima koji se žele usavršavati u ovim područjima biti dostupni u biblioteci Fakulteta političkih nauka.

„Izuzetno nam je drago da su PR dani Fakulteta političkih nauka u Beogradu, koji su se ove godine održali 3. put za redom, otvorili prostor i za suradnju među srodnim fakultetima i udruženjima u celom regionu. Nadam se da je ovo tek početak jedne uspešne saradnje kroz koju će najviše profitirati sami studenti, što je i jedan od osnovnih ciljeva našeg fakulteta“, izjavio je dekan FPN-a prof. dr Ilija Vujačić.

„Uprava HUOJ-a i njen predsjednik Drenislav Žekić nisu se niti jednog trenutka premišljali kako odgovoriti na molbu PR službe FPN-a. Želja nam je unaprijediti regionalnu suradnju kako naših udruga tako i edukacijskih ustanova koje educiraju buduće kadrove za odnose s javnošću. Ovo je nadam se tek prvi mali simboličan korak, nadam se da ćemo Vas uskoro osobno, zajedno s Vašim studenima, imati priliku ugostiti u Zagrebu“, poručio je Krešimir Macan, predstavnik HUOJ-a i ujedno jedan od predavača na prošlotjednom seminaru PRDays koji je, uz veliki interes javnosti, organizirala upravo PR služba FPN-a. Dio atmosfere s PR dana osjetite i u članku Kako žaba da postane princ?.

HUOJ je donirao beogradskom Fakultetu političkih nauka sljedeće naslove koji će od sada biti dostupni svim zainteresiranim studentima u biblioteci FPN-a, a detalje o naslovima možete vidjeti i na stranicama biblioteke PRint HUOJ-a:

„Priručnik za političke kampanje- lekcije s bojišnice“, L.Zetter, Biblioteka PRint
„Mogu li Vas citirati?- praktični priručnik za odnose s medijima za menadžere“, W.Essex, Biblioteka PRint
„Korporativni razgovori: vodič za provedbu učinkovite i prikladne interne komunikacije, S.Holtz, Biblioteka PRint
„Kreativnost u odnosima s javnošću“, A.Green, Biblioteka PRint
„Komunikacijski plan – srž strateških komunikacija“, L.R. Potter, Biblioteka PRint
„Priručnik za odnose s javnošću“, A.Theaker, Biblioteka PRint
„Mjerenje i evaluacija u odnosima s javnošću“, B.van Ruler, A.Tkalac Verčić, D.Verčić

Krešimir Macan iz Beograda o Mladićevom uhićenju

Martina Grgas — Thu, 26 May 2011 12:55:41 +0000

Beograd nije stao, ali su svi osjetili olakšanje. Uvijek na krivom mjestu u pravom trenutku pišemo za nas u Manjguri. Sjedim na sastanku na Terazijama malo poslije 11 sati, ljudi u komunikacijama, bliski politici, teme društvene mreže i drugi profesionalni izazovi. O politici ni reči.

Odjednom stiže poruka iz Hrvatske – što kažu Srbi je li istina oko Mladića? Pitam nitko ništa, samo kažu bit će dobro ako se dogodilo. Zanimljivo da je JL prvi objavio vijest i njega citira B92 – osjećaš se čudno pitaš tko tu koga. Dan prije pričali su im da će im EU ukinuti bezvizni režim, a danas s ovom vijesti sve s mijenja.

Nema potvrde, idem dalje. Grad živi svojim tužbom, nema došaptavanja, nemaš dojam da se događa nešto prelomno. tek neka gužvica novinarska pred Tanjugom. Taksijem idem prema Vozdovcu, taksist nema pojma, kaže ne čitam novine već dugo niti slušam radio. Ali za svaki slučaj pali radio i komentira kako je bio šokiran s Karadžićem koji se krio tu među njima, ali se ne uzbuđuje nešto.

Dolazi vijest da Tadić ima presicu u 13, sve ukazuje na veliku vijest. Ali nitko ne potvrđuje ništa. Nema gore stvari za nekog kojem je vijest i politika u venama. Događa se povijest, a ja ne znam što se događa. Čekam kolegu, kasni, kreće Tadićeva presica – čuvari su se uzvrtili, zovu poznate jesi čuo – ali nitko se ne uzbuđuje. To više nije njihova priča, oni žive neki svoj život, krenuli su naprijed. Mladić je bio jedan od rijetkih utega koji ih je držao u povijesti. Potvrđuje se ovo od jutra – bit će dobro ako je istina. Olakšanje. Srbija je čvrsto na EU putu. Tadić možda ima dan koji će odrediti rezultat skorih izbora. Olakšanje.

Krešimir Macan

Ekskluzivno javljanje iz Beograda prenosi i portal dalje.com.

Krešimir Macan: Hrvatska traži zvijezdu, pardon lidera

Martina Grgas — Sun, 22 May 2011 08:00:03 +0000

Za travanjski broj madeIN časopisa, naš Krešimir Macan dobio je zanimljiv zadatak - napisati dvije kartice teksta o Kosor vs. Milanović vs. Rohatinski, odnosno tko će biti novi hrvatski lider. Njegov savjet političarima do izbora zapravo je vrlo jednostavan – pokažite da znate što radite i ne zaboravite to ispričati. U nastavku prenosimo cijeli komentar:

Kosor? Ne! Milanović? Ne. Rohatinski? Da!!!

Zvijezdu vodilju da, novog Sanadera ne. Zašto uz Jadranku i Zorana birači traže novo lice? Mogu li Hrvati bez jakog vođe, bez jape ili japice?

Krizna vremena zahtijevaju nekoga tko će narodu ponuditi samo „krv, znoj i suze“ jer zna što mu je činiti da bi narod poput Mojsija iz ropstva u Egipta doveo u obećanu zemlju. Problem nas Hrvata je što već jesmo u obećanoj zemlji, ali to ne znamo cijeniti. A iskušenja ne nedostaje…

Živimo puno bolje od prosjeka u odnosu na rad koji za to ulažemo i zato se spremno od izbora do izbora damo kupiti još jednim produljenjem tog lažnog privida blagostanja. Srećom, po nas, kriza nas nije mogla zaobići, pa sada razmišljamo kako dalje jer novca za daljnje kupovanje mira nema. Nažalost, najvećim dijelom još razmišljamo, ne radimo na tome previše, nadajući se po ne znam koji put u povijesti da će se pojaviti netko sa strane i riješiti nam sve probleme.

Tu leži i odgovor na pitanje kako to da se guverner Žejko Rohatinski nameće većini građana kao čovjek spasa uz živuće predsjednicu Vlade Jadranku Kosor i vođu oporbe Zorana Milanovića. Jasno je i zašto – građani misle da vlada ne radi dovoljno u njihovu korist, a da oporba stoji i gleda kada će joj vlast pasti u ruke. I kada govorimo o dojmu nisu daleko od istine – narodna mudrost je nepogrešiva.

Vladin program stabilizacijskih mjera je bila dobro zamišljena lista želja za čiju je provedbu građanima trebalo reći ekipa ovako više ne ide. I to danom njihova donošenja, dakle negdje u isto vrijeme prošle godine. I biti spreman suočiti se s općim bijesom javnosti, ali i nekih centara moći koji bi se recimo iznervirali kada bi ih se npr. prozvalo jednim od glavnih generatora nelikvidnosti. Iako to ionako svi znaju. Ali same mjere treba prodati, kako samima sebi, tako i široj javnosti. I tu je korak koji tako drastično nedostaje sadašnjoj vladi (kao što je svojevremeno nedostajalo i onoj Račanovoj) – priča. Nema priče, nema komunikacije s građanima jer komunikacija podrazumijeva i slušanje. Jer neće građani sami od sebe pristati na žrtvu ili promjenu dok ih se u to same ne uvjeri. I kad je vlada u pitanju i predsjednica Kosor, stalno se vraćamo na tu jednu te istu točku, bez koje nema pravog iskoraka. Pitanje je ima li za to više uopće vremena?

Srećom po Kosor, na drugoj strani ima šefa oporbe Zorana Milanovića koji ako išta više ne voli u svojem poslu, tada je to potreba da se komunicira i sluša. Građane ponajviše. Jer čovjek je školovan, imao super karijeru, što njemu mali čovjek ima za reći. Pa onda jedan dan traži izbore odmah, a drugi dan prihvaća primirje koje je predložio netko drugi? Stanimo malo na loptu – narod se pita gori li kuća ili ne? Po onome što mi vidimo gori. Ako je tako svi bi zajedno trebali gasiti vatru, da bi potom lakše krenuli nekamo naprijed. Ili pak ne? Neka sve izgori, bitno je da postanem kapetan Titanica, pa makar potonuo zajedno s njime za par sati?

Koliko su različiti, toliko su slični. Predsjednica i šef, odlični govornici, umilna glasa. I onda ih na nekoj krivini pretekne čovjek s govornom manom, samo zato što ne priča puno, već o njemu govore njegovi potezi. Bez obzira što su izravno najviše pomogli bankama, a ne toliko malom čovjeku u sadašnjoj ponudi potencijalnih lider stvara dojam čovjeka koji zna što radi. A građani u ovom trenutku misle da takav ili takva trebaju Hrvatskoj kako bi konačno vidjela svjetlo na kraju tunela. Vrlo jasna poruka političarima što moraju raditi do izbora – pokažite da znate što radite i ne zaboravite to ispričati.

Poziv na Okrugli stol HUOJ-a 20. svibnja u Osijeku

Martina Grgas — Tue, 17 May 2011 15:41:50 +0000

Ovaj petak, 20. svibnja, HUOJ nastavlja seriju tematskih okruglih stolova. Nakon Dubrovnika, Koprivnice, Splita, Bjelovara, na redu je i Osijek. Namjera okruglog stola pod nazivom „PR na margini 2: Odnosi s javnošću – svakodnevnica budućnosti“ je pomoći kolegama u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji u afirmaciji struke odnosa s javnošću i strateškog upravljanja komunikacijama. Kako su oni danas postali nužnost u ostvarivanju boljih poslovnih rezultata u javnom i u gospodarskom sektoru. Hrvatska udruga za odnose s javnošću ovaj okrugli stol organizira u suradnji s HGK – Županijskom komorom Osijek.

U radu okruglog stola sudjelovat će:

• Drenislav Žekić, predsjednik HUOJ – a i savjetnik Uprave Digitel komunikacije

• Ksenija Renko, članica Upravnog odbora HUOJ-a zadužena za Sekciju za koordinaciju s podružnicama i direktorica agencije Publicis Consultants / PR

• Krešimir Macan, vlanik agencije za odnose s javnošću Manjgura

• Lidija Capković Martinek, savjetnica za odnose s javnošću glavnog direktora Zračne luke Zagreb

• Deana Stipanović, direktorica korporativnih komunikacija McDonald’s Hrvatska

• Dario Gabrić, direktor korporativnih komunikacija Erste &Steiermärkischebank

• Višeslav Majić, direktor korporativnih komunikacija Hrvatske pošte

• Boris Hajoš, predavač na Visokoj školi za odnose s javnošću i medije Kairos i savjetnik za odnose s javnošću

Okrugli stol moderirat će Kristina Babić, direktorica agencije za odnose s javnošću Simfonija iz Osijeka.

Okrugli stol je otvorenog tipa, pa svi zainteresirani dolazak potvrdite na mail info@simfonija.hr. Za sva dodatna pitanja na raspolaganju je kolegica Kristina Babić na broju 098 533 555.

Vidimo se u petak!