Izbori 2011. Ujedinjeni pravaši imali bi sedam mandata u Saboru

Predsjednik Hrvatske stranke prava, Danijel Srb o proteklim izborima i neuspjehu stranke da uđe u Sabor kaže: „Ovo je bilo prilično burno, no čestitao bih svim zastupnicima na ostvarenim rezultatima. Nekoliko sam puta pozivao na suradnju desnice i da zajedno izađemo na izbore, no nije bilo razumijevanja.“ Ante Prkačin pretjeruje u procjeni snage pravaša u ovom trenutku: „Da su se pravaške stranke ujedinile, imali bismo 15 do 20 zastupničkih mjesta. Siguran sam u to i netko mora odgovarati zato što nije tako.“ Ruža Tomašić iz HSP dr. Ante Starčević, jedini predstavnik pravaške političke opcije u novom sazivu Sabora također najavljuje da će se boriti za ujedinjenje pravaša, unatoč činjenici da ju iz “onog drugog” HSP-a nazivaju HDZ-ovim satelitom. Očito je da su osobne netrpeljivosti između pravaških lidera prevelike, a od toga koristi u prvom redu imaju ostale desne stranke. Jednostavna matematika (uz ogradu da se u stvarnom životu ovakve stvari najčešće ne mogu svesti  tek na puko pribrajanje) kaže da bi pravaši, ujedinjeni, itekako bili parlamentarna stranka u novom sazivu Sabora. Ne bi bili tako jaki kako to tvrdi Ante Prkačin:... Pročitaj više

Izbori 2011. Rezultati izbora za Sabor Kukuriku 80 HDZ 47 mandata

Prema službenim rezultatima izbora 2011. sastav Sabora nakon izbora 4. prosinca 2011. je sljedeći: Podjela 80 mandata Kukuriku koalicije će izgledati ovako – SDP 63, HNS 12, HSU 3 i IDS 2. Ladonja je u VIII. izbornoj jedinici prešla prag od 5%, no nije dobila mandat. Naime i na izborima 2007. HSU je u toj jedinici prešao prag i svejedno nije dobio mandat zbog raspodjele po D’Hondtu. Na stranicama Državnog izbornog povjerenstva možete naći konačne službene rezultate izbora, a niže je prikaz listi koje su prešle prag po izbornim jedinicama. U nastavku donosimo postotke i raspored mjesta u Saboru prema izlaznim anketama te usporedo konačne službene rezultate za izbor zastupnika u Hrvatski sabor . Kod izlaznih anketa prikazali smo sve liste koje su osvojile barem 4% glasova. Bit će zanimljivo usporediti izlazne ankete i stvarne postotke. Ovo su službeni rezultati Državnog izbornog povjerenstva: 1.     Izborna jedinica Lista Izlazne ankete Službeni rezultati DIP Postotak Mandati Postotak Mandati Kukuriku 51,7% 10 45,65% 9 HDZ 14,3% 3 18,39% 4 Hrvatski Laburisti 7,7% 1 7,68% 1 HSLS 4,6% 4,45% 0 BUZ, PGS, HRS 3,4% 3,64% 0 2.    ... Pročitaj više

Mala škola Jadranke Kosor: kako priopćiti lošu vijest

Morate javnosti priopćiti lošu vijest? Ništa lakše: ne sazivajte tiskovnu konferenciju. Posebice ako ta vijest otvara brojna neugodna pitanja. Bom poskusil še enkrat: ne sazivajte tiskovnu konferenciju! Svakako se posavjetujte sa savjetnikom za odnose s javnošću ako ste ga već angažirali. Prođite kroz sva potencijalna pitanja i razradite odgovore. Pozorno ih analizirajte, da ne upadnete u zamku vlastitih odgovora. Do sada ste mogli zaključiti da tiskovna konferencija nije dobro rješenje. Brojni su problemi: rasvjeta će biti prejaka što će vam dodatno istaknuti podočnjake od neprospavane noći, dugo traje pa nećete moći kontrolirati govor tijela, gubit ćete koncentraciju i nećete moći ponoviti rečenicu koji ste krivo formulirali… No najveći problem je da će vam novinari postavljati svakakva pitanja. Ako ste se unatoč savjetu ipak odlučili na tiskovnu konferenciju i pozvali novinare iz svih medija, uključujući i one elektronske, svakako nemojte zabraniti izravan prijenos tiskovne konferencije. Nikome nije uspjelo zaustaviti ni Reuters ni Twitter, a tih će pola sata odgode samo poslati krivu poruku. Odjenite se dostojanstveno, ne kitite se previše, i... Pročitaj više

Demanti iliti zahtjev za ispravak objavljene informacije

Javne osobe ili dobro rade svoj posao pa su zato često u medijima, ili pak smišljaju načine kako dospjeti u medije. Kada je tekst neutralan ili pozitivan onda su ponosni na sebe i svoje dosege, no ukoliko je objava negativna počinju problemi. Zakon o medijima jamči svakome da može od glavnog urednika zatražiti ispravak objavljene informacije.  I Kodeks časti hrvatskih novinara propisuje to isto. No pisanjem zahtjeva za ispravak najčešće započinju igre bez granica kojima ću se baviti u narednim člancima. Jučer me je nazvala klijentica i upitala ima li smisla demantirati uradak Nika Titanika. Upit me je malo zbunio. Doista ne znam kako bih to napravio. Što bih trebao napisati u zahtjevu za ispravak? Da nema takvu frizuru ili da ne nosi Hello Kitty ukosnicu? Zaključak, premda očit, možda treba ponovno napisati: humor i satira se ne demantiraju… Kako ovo demantirati? Premijerka nije nikada nosila oklop i jahala konja? Pogledajmo primjer: Aleksandar Stanković je u svojoj kolumni na Portalu Oko napisao između ostalog napisao i tekst pod naslovom „Josip Đakić je žena!“. Razlog ovakvom tekstu Stanković navodi već u prvoj rečenici „Uvrijeđen traži 100 hiljada... Pročitaj više

Mala škola Jadranke Kosor: kako javno primiti političku poruku

Ukoliko ste javna osoba, ili to želite postati, pozornost javnosti možete zadobiti ili održati svojom originalnošću i slanjem poruka. Ipak, komunikacija je uvijek dvosmjerna pa stoga morate biti pripravni da ćete osim javnog odašiljanja poruka, s vremena na vrijeme biti izloženi i javnom primanju poruka. Tu se ne smijete postaviti kao Kalimero i nakon što primite poruku vikati „To je nepravda!“ Premijerka Kosor prepoznala je broš kao originalni komunikacijski kanal te već dulje vrijeme šalje poruke odabirom broševima na reveru. Premda je po komunikaciji broševima u svijetu poznata američka državna tajnica Madeline Albraight, broševi su u Hrvatskoj praktički postali sinonim za Predsjednicu Vlade. Do sada smo mogli vidjeti više ili manje maštovite uratke: škorpione, metle, odškrinuta vrata… A svjedočili smo i ponekom odgovoru od broja nezaposlenih kojeg je nosila Severina do jučerašnjeg podsjećanja na odnos sadašnje premijerke s bivšim premijerom u režiji Foruma mladih. Poklanjanje takvog broša Premijerki legitimna je politička akcija zainteresirane političke skupine i primjer situacije u kojoj ste primorani javno primiti političku poruku. Nađete... Pročitaj više

Potpisivanje pristupnog ugovora ili o pridržavanju Ustava kao pijan plota

Ne tako davno, u rujnu prošle godine, premijerka je izjavila “Neki misle da se ne treba držati zakona kao pijan plota, ali mi mislimo da treba“. Nema ama baš ničeg spektakularnog u ovoj izjavi jer konstatirane su opće poznate činjenice: neki, još iz davnih vremena, dvoje treba li se baš uvijek pridržavati zakona, dok se Vlada (kao da uopće (smije) ima(ti) izbora) bezuvjetno mora pridržavati zakona – pa i kad joj to ne ide u prilog (zato spominjemo pijanca i plot). Zadnjih dana svjedoci smo kvazi-kopernikanskog obrata: Premijerka svojim izjavama dovodi u pitanje postulat pridržavanja zakona “kao pijan plota”. Čak nije riječ o običnom zakonu – već o Ustavu RH. Prvo je na proširenoj sjednici Središnjega odbora HDZ-a na zagrebačkom Velesajmu Premijerka izjavila „Bez obzira kada će se potpisivati pristupni ugovor s EU, potpisat ću ga ja“, ipak, par dana kasnije nešto je ublažila retoriku – u Dnevniku NoveTV je rekla “Uvjerena sam da ću to biti ja, ali tko će potpisati pristupni ugovor u ovom je trenutku i nevažno“. Jučer je u Novom listu objavljen tekst „Neugodno iznenađenje za Banske dvore: Josipović određuje... Pročitaj više

Što ako vam ukradu stranicu na Facebooku?

Pred nekoliko tjedana FB stranica koju zbog kvalitete i ažurnosti prati nekoliko stotina tisuća fanova jednostavno se „otela“ kontroli. Pratim ih već godinama, dokazali su se kvalitetnom i pravovremenom informacijom. Odjednom sam s tih ozbiljnih stranica bio zasut čudnim linkovima i pozivima za sudjelovanje u nagradnim igrama, a onda su na portalu objavili: ukrali su nam FB stranicu. Ispostavilo se da je jako jednostavno blokirati  Facebook stranicu konkurencije, političkog neistomišljenika ili susjeda koji vam je još pred deset godina razrezao loptu. U nastojanju da se riješi konkurencije s nekoliko stotina tisuća fanova, netko se jednostavno požalio FB službi za korisnike da ta stranica krši intelektualno vlasništvo. Administrator stranice dobio je e-mail obavijest u kojoj je jednostavno pisalo: „Onemogućili smo vam pristup sadržaju kojeg ste objavili na FB zbog pritužbe treće strane da vaš sadržaj krši njihova autorska prava. Savjetujemo vam da razmotrite sadržaj kojeg ste objavili na FB te da provjerite da niti jedna vaša objava ne krši autorska prava, jer je naša politika izbrisati račune onih koji opetovano krše autorska prava…“ Zanimljivo... Pročitaj više

Mala škola Jadranke Kosor: kako odgovoriti na novinarsko pitanje

Obnašate li neku značajnu dužnost, a posebice ukoliko su se u medijima pojavile vijesti ili spekulacije koje i vas uključuju, budite sigurni da će vas novinari prvom prilikom zaskočiti s pitanjima upravo o toj temi. Kada odgovarate na novinarsko pitanje budite kratki i jasni. Razmislite kako ćete formulirati svoju poruku da bude koncizna, a opet što zanimljivija jer će vas novinar tada vrlo vjerojatno citirati. Imajte na umu da u radijskim ili televizijskim vijestima novinar za vašu poruku ima na raspolaganju tek nekoliko desetaka sekundi. Nemojte izbjegavati odgovor, radije jednostavno odgovorite „ne mogu to komentirati“ ili ako ne znate, jednostavno recite „Ne znam“ i provjerite postoji li rok u kojem novinaru možete poslati odgovor. Gotovo sigurno niti jedan novinar neće citirati vaše „Ne znam“ ukoliko ste mu na vrijeme dostavili odgovor na postavljeno pitanje. Pogledajmo neke vrijedne primjere. Dan prije nego je snimljena ova izjava Premijerke, mediji su spekulirali hoće li ju USKOK pozvati da svjedoči u postupku protiv Sanadera. Umjesto da na očekivano pitanje „Hoće li se odazvati na poziv Uskoka“ ponudi kratak, jednostavan odgovor „Da, to je... Pročitaj više

Može li u ovakva krizna vremena ministar biti netko bez diplome?

Znate li tko je Siniša Ptičar? Pred deset godina ovaj se, tada devetnaestogodišnjak, zvao Siniša Filipović i volontirao je kao liječnik u dvije zagrebačke bolnice. Siniša je završio srednju medicinsku i zaključio kako su njegovo znanje i volja te nekoliko odgledanih epizoda Hitne službe dostatni da  uzme tuđi život i sudbinu u svoje ruke. Postao je tada i medijska zvijezda: dok se struka zgražala, neki su ga, poput njegove susjede, branili „da nije čudo da je Siniša posrnuo kad posljednjih godina gleda primjere lažnih pomoćnika ministara, lažnih magistara, ujedno i saborskih zastupnika, a našlo bi se tu i lažnih invalida, nemoralnih generala, političara i svećenika“. Valjda ako je sve u Hrvatskoj dvojbenog morala to opravdava i Sinišu u njegovoj želji da odmah postane liječnik bez imalo truda. Da bi perverzija bila veća Siniša je pred kamerama ispalio kako zaslužuje da ga se nagradi. Cijeloj šaradi doprinijeli su i neki eminentni sugovornici na televiziji koju su, iz tko zna kojeg razloga smatrali da Sinišina hrabrost zapravo zadivljuje, kako je to jedan fenomen!?  Vrlo je prozaičan razlog zašto su potrebne diplome i licence za određene poslove... Pročitaj više

Čitaju li priopćenja koja im napišemo?

Pred neki dan buru je izazvao dopis dubrovačkog gradonačelnika Andra Vlahušića ministru Šukeru u kojem radnike gradskog komunalnog poduzeća Vrtlara opisuje kao „slabo obrazovane neradnike, sklone štrajku i radu na crno“. Povod pismu bilo je traženje suglasnosti za zaduženje jer zakonom je poduzećima u vlasništvu JLS dopušteno dugoročno zaduživanje samo za investicije, a u slučaju Vrtlar kredit bi poslužio za otpremnine i vraćanje dugova, pa otud još jedna bravura u pismu: “zbrinjavanje viška zaposlenika i podmirenje poreznih dugovanja najbolja su investicija”. Vlahušić je izjavio da je pismo stvarno potpisao, ali ne i napisao. Pismo je pripremljeno u stručnim službama Grada, a osoba koja ga je pripremila kažnjena je oduzimanjem dijela plaće, poručio je gradonačelnik i uz isprike radnicima “Vrtlara” kazao da o njima “ne misli kao što piše u pismu”. Nije ovo prvi put da se Vlahušić pravdao kako je potpisao nešto što nije pročitao. Jasno je da su gradonačelnici opterećeni svakodnevnim obvezama i da uz takav raspored teško da mogu i dopise sami sastavljati pa neke stvari potpisuju a da ih nisu niti pročitali. Svaki dopis ili... Pročitaj više

Golf u Hrvatskoj – gdje smo sada

U Zagrebu je upravo održano otvoreno prvenstvo Hrvatske u golfu, koje vjerojatno ne bi bilo toliko zamijećeno da na njemu nije sudjelovao Toni Kukoč, naš proslavljeni košarkaš ali i novi selektor golf reprezentacije. Nepravda je to prema sportu protiv kojeg se uspješno borimo pokušavajući ga pokrenuti. Tonija sam upoznao nedavno na humanitarnom Unicefovom golf turniru na Crvenom Vrhu. Dok smo sjedili u golf klubu i pili kavu, dan prije turnira, definitivno sam se uvjerio da košarka nije sport za mene, a zajednička fotografija s turnira me je samo učvrstila u tom uvjerenju. Zato se susret s golf palicom isti dan pretvorio u ljubav na prvi pogled. Nakon što sam palicom broj 7 uspio iskopati oveći krater ispred sebe na driving rangeu (vježbalištu) promjeno sam palicu i stvari su krenule na bolje. Očito je preda mnom još puno udaraca i vježbe, ali ostvarene daljine već nakon nekoliko zamaha ohrabruju (čista fizika – količina mase je neupitna…). U golfu vam protivnik ne treba, najveći ste protivnik sami sebi. Obilazak terena i „igra“ na pojedinim rupama na Crvenom Vrhu u kojoj su mi svi pomagali i gledali kroz prste pretvorila se u vrhunski doživljaj. Šetnja... Pročitaj više

Pulitzerova nagrada

Večeras, 12. travnja, oko 21:00 po našem vremenu saznat ćemo tko su laureati prestižnih Pulitzerovih nagrada za 2010 godinu u ukupno 21 kategoriji. Tradicionalno, prije nego žiri proglasi pobjednike široj javnosti nisu poznati ni nominirani a niti finalisti u pojedinim kategorijama. Ana je u svom blogu pred nekoliko mjeseci najavila da su se pravila promijenila i prilagodila modernim vremenima. Sama nagrada nije pretjerano visoka – zadnjih osam godina pobjednici dobivaju plaketu i 10.000 USD u svakoj kategoriji, međutim, slava koju nagrada donosi neprocjenjiva je. Dvije najpoznatije Pulitzerove kategorije (barem kod nas) su nagrada za javnu službu (odnosno Pulitzerova medalja) i nagrada za istraživačko novinarstvo. Prvu nagradu za javnu službu i poznatu Pulitzerovu medalju davne 1918 osvojio je The New York Times. Vjerojatno najpoznatiji „dobitnik“ Pulitzerove nagrade za novinarstvo je Robert Bob Woodward. „Dobitnik“ – jer premda ga često povezuju s Pulitzerom, Woodward nikada nije osobno dobio tu nagradu, ali je svojim radom značajno doprinio dvjema Pulitzerovim medaljama koje je dobio Washington post: 1973. godine kada je zajedno s Carlom Bernsteinom pisao... Pročitaj više

Sljedeća stranica »