Ako pogledamo trendove koje donosi terensko istraživanje Crobarometar agencije Ipsos Puls zaključno sa studenim tada su stvari još jasnije. U općoj populaciji pozitivan stav je stabilan i prevladavajući, dok je razlika kod onih koji bi glasali na referendumu još izrazitija.

Raspoloženje je dakle uvjerljivo proeuropsko i referendum prolazi u slučaju normalne izlaznosti od 50-60% koja se može očekivati zbog intenzivne kampanje pobornika i protivnka EU referenduma. Iznenađenja su moguća jedino u slučaju vrlo niskog odziva na referendum i zato – u nedjelju svi na birališta:-). Ja sam za, a vi mi recite zašto ne!

Taj se odnos prati kroz kretanje potpore/protivljenja članstvu u ovoj zajednici europskih država u dvije skupine: ukupna populacija i dio populacije koji izlazi na referendum („likely voters“).

Završetak pristupnih pregovora i utvrđivanje datuma ulaska u EU u početku je osnažilo potporu hrvatskih građana/ki članstvu zemlje u zajednici europskih država i naroda. Međutim, u posljednjih se četiri mjeseca uočava zaustavljanje tog trenda povećanja potpore, pa i djelomično smanjivanje. Preokretu tog trenda nije pomoglo niti potpisivanje Ugovora o pristupanju, kao niti započeta promotivna kampanja.

Kad je riječ o razini potpore u općoj populaciji (obuhvaća i dio populacije koji neće izaći na referendum, odnosno ne znaju hoće li izaći ili neće) ovomjesečna su istraživanja pokazala potporu hrvatskom članstvo u EU od 55,1% (u odnosu na 55,6% ispitanika/ca iz prošlomjesečnog istraživanja). Tako je nakon presude hrvatskim generalima koja je utjecala na najnižu potporu članstvu u EU od početka mjerenja (44,6% u svibnju ove godine), nakon ostatka mjeseci povećan broj pristaša hrvatskog članstva za 11 postotnih poena. S druge strane, usporedba ovomjesečnih rezultata s onima izmjerenim prije godinu dana pokazuje da je ona porasla za 6 postotka (s lanjskih 49,1% na sadašnjih 55,1%). Protiv hrvatskog članstva u EU početkom mjeseca izjasnilo se 33,3% hrvatskih građana/ki, u odnosu na prošlomjesečnih 32,9%. U ovomjesečnom istraživanju javnog mnijenja zabilježeno je 11,6% neodlučnih (prošli mjesec 11,4%).

Vrlo su zanimljivi i rezultati među glasačima na referendumu o članstvu u EU. Da je referendum o pristupanju EU bio organiziran početkom mjeseca 60,3% ispitanika/ca sigurno bi izašlo na referendum, 11,3% njih bi vjerojatno izašlo. S druge strane njih 7,4% vjerojatno i 14,2% sigurno ne bi izašlo na neposredno izjašnjavanje o pristupanju. Još uvijek je 6,8% onih koji još ne znaju hoće li izaći na referendum. Među građanima/kama koji bi izašli na referendum („likely voters“) za ulazak u EU bi se izjasnilo njih 57,8%, što je blagi pad u odnosu na rezultate od prije mjesec dana (kad je podrška iznosila 58,7%). Početkom ovog mjeseca među ispitanicima koji bi izašli na referendum o članstvu sigurno bi glasovalo ZA njih 45,9% (prema 46,3% iz prosinca), dok bi vjerojatno glasalo ZA njih 11,9% (prema prošlih 12,4%). Među ispitanicima/cama koji bi izašli na referendum njih bi 31,2% glasovalo PROTIV članstva, što je nešto manji udio od prošlomjesečnih 32%. Među ispitanicima koji bi izašli na referendum o članstvu vjerojatno bi PROTIV članstva glasovalo njih 8,4% (prema prošlomjesečnih 7,5%), dok bi njih 22,8% sigurno glasovalo PROTIV članstva (prema prošlomjesečnih 24,5%). Povećan je udio neodlučnih s prošlomjesečnih 9,3% na ovomjesečnih 11%.

U analizi odnosa prema članstvu među ispitanicima koji ne izlaze na referendum, vidljiv je veliki udio protivnika hrvatskom članstvu (43,3% protivnika, 12,2% zagovornika). Buđenje tog dijela populacije jedan je od ciljeva protivnika članstvu koji su krenuli u svoju kampanju protiv članstva. U analizi odnosa u skupini koja još nije odlučila da li izlazi ili ne na referendum, dominiraju neodlučni (47,9% u toj skupini) uz 20,8% zagovornika i 31,3% protivnika.

Narednih dva tjedna kampanje izazov je i zagovornicima i protivnicima članstvu upravo u dvije vrlo prisutne skupine: populacija koja ne izlaze na referendum (u kojoj dominiraju protivnici članstva) ili još ne znaju da li će glasovati (u kojoj su najprisutniji neodlučni prema članstvu). Imajući na umu organiziranost jedne i druge skupine (zagovornika i protivnika), kao i raspoloživa sredstva, čini se da je pozitivan ishod u korist članstva sve izvjesniji.

▪ Kukuriku koalicija s dvostruko većom potporom i nakon parlamentarnih izbora

▪ Stranačke preferencije potvrđuju veliku prednost SDP-a pred HDZ-om; još samo dvije stranke prelaze izborni prag: Laburisti i HNS

▪ Ivo Josipović uvjerljivo najpozitivniji političar u zemlji; značajan porast pozitivnog doživljaja novog premijera

▪ Ivo Sanader najnegativniji hrvatski političar, a slijedi ga čelnica njegove nekadašnje stranke; Milanovićev izbor za premijera i promjena retorike znatno ublažili njegov negativni doživljaj

▪ Gospodarska kriza i u mjesecu velike izborne pobjede opozicije i dalje najvažnija tema u zemlji

▪ Velika očekivanja od nove Vlade u svim područjima (gospodarstvu, vanjskoj politici, i suzbijanju korupcije)

Prvo poslijeizborno mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno početkom ove godine, pokazuje da je nastavljena uvjerljiva prednost lijevo-liberalne koalicije. Jednako tako, u stranačkim se preferencijama nastavlja trend okrupnjavanja političke scene pri čemu dvije vodeće političke stranke u zemlji znatno prednjače u izboru, a još samo dvije prelaze izborni prag na nacionalnoj razini. Izborna pobjeda lijeve koalicije stavila je pred njih i velika očekivanja, posebno u području gospodarskog razvoja. Ovo su glavni nalazi ovomjesečnog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji mjesec dana poslije izbora.

Lijeva koalicija okupljena oko SDP-a bilježi izbor od 42,8% što predstavlja blagi porast podrške u odnosu na rezultate postignute na izborima kad je Kukuriku koalicija u deset „domaćih“ izbornih jedinica zabilježila izbor od 41,1%. S druge strane HDZ je sa svojim koalicijskim partnerima (HGS i DC) zabilježila nešto slabiji rezultat u odnosu na izbore (22,4% prema izbornih 23,5%). Hrvatski laburisti su ostali na sličnom rezultatu (5,4% prema izbornih 5,2%), dok je blagi porast zabilježilo nekoliko lista: HSP dr. A. Starčević-HČSP (s 2,8% na 3,4%), HSP (s 3,0% na 3,2%), HDSSB (s 3,0% na 3,2%), NL dr.sc. Ivan Grubišić      (s 2,8% na 3,1%), Hrast (s 1,3 na 1,4%) i Ladonja (s 0,5% na 0,6%). Lista HSS-ZS-SP je ostala na istom rezultatu (3,1%), dok su slabiji rezultat, uz HDZ-ovu, zabilježile i ove liste: BUZ-PGS-HRS-Ljubo Jurčić (s 2,8% na 2,7%), HSLS           (s 3,1% na 2,4%), NL Milana Bandića (s 1,1% na 0,9%).

Osim preferencija koalicija, u istraživanju je utvrđena i preferencija samostalnih stranačkih lista. I na ovoj ljestvici SDP bilježi veliku prednost u odnosu na HDZ (33,1% prema 19,7%). Treće mjesto drže Hrvatski laburisti (5,4%), a HNS je odmah iza njih s izborom od 5,2%. Ove su četiri stranke ujedno i jedine prešle prag na nacionalnoj razini (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica). Većina se ostalih stranaka natiskala između 3,4% i 2,2% (HDSSB 3,2% i HSP dr. A. Starčević           3,2%; HSS 3,1%; NL dr. Ivana Grubišića 2,8%; HSU 2,7%; HSLS 2,2%). Sve ostale stranke su zabilježile izbor od 5,2%, dok je 10,6% ispitanika/ca bilo neodlučno.

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 43,2% izbora (prošli mjesec 42,7%) najpozitivniji je političar u zemlji. Na drugo se mjesto doživljaja pozitivnih političkih osoba pod utjecajem izborne pobjede ali i poslijeizbornih poruka novi hrvatski premijer – Zoran Milanović – s izborom od 12,4% (prije mjesec dana 9,2%), dok je Jadranka Kosor s 5,6% izbora na trećem mjestu (prema 7,7% prije izbora). Guverner Rohatinski je najpozitivniji za 5,5% građana/ki (prije mjesec dana 6,4%). Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Dragutin Lesar (4,2%), Vesna Pusić (3%), Ljubo Jurčić (2,2%), don Ivan Grubišić (1,4%), Ruža Tomašić (1,2%), Radimir Čačić i Damir Kajin (oba po 0,8%).

Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 86,2% građana/ki, a negativan za 8,1% (netto pozitivan doživljaj 78 postotnih poena). Zoran Milanović je pozitivan za 58,5% ispitanika/ca, a negativan za 26%. Prvak opozicije je u ukupnom doživljaju netto pozitivan 32,6 postotnih poena (prije mjesec dana bio je netto pozitivan 22 postotna poena). Jadranka Kosor je pozitivna za 27,6% građana/ki, dok je za njih 59,3% negativna. Bivša je premijerka u ukupnom doživljaju netto negativna za 31,8 postotnih poena (prije mjesec dana 41,8).

Sanader je povećao svoju prednost na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara. Tako je u posljednjem istraživanju Sanader najnegativniji političar za 27,4% ispitanika/ca (prošli mjesec 25%). Na drugom je mjestu Jadranka Kosor s negativnim doživljajem od 19,6% (prema prošlomjesečnih 23,3%). Na trećem je mjestu negativnog doživljaja Vladimir Šeks s izborom od 15,5% (prije mjesec dana 14,1%). „Svi političari“ su negativni izbor 8,4% ispitanika/ca, a slijede dva vodeća čelnika nove Vlade: Radimir Čačić (7,7% prema prošlomjesečnih 5%) i Zoran Milanović (3,4% prema prošlomjesečnih 7,1%). Među deset političara s doživljajem najnegativnijeg u zemlji još su: Andrija Hebrang (2,1%), Darko Milinović (1,4%), Stjepan Mesić (1,1%) i Vesna Pusić (0,9%).

U posljednjem istraživanju gospodarska kriza u zemlji je ponovo najčešći izbor (30,7%). Drugo mjesto drži izborna pobjeda Kukuriku koalicije (16,7%), dok su događaji oko otkaza radnicima Sisačke željezare na trećem mjestu s izborom od 12,2%. Slijede potpisivanje Ugovora o pristupanju Europskoj uniji (9,2%), suđenje bivšem premijeru Ivi Sanaderu i njegov izlazak iz pritvora (4,6%), zbivanja u hrvatskom nogometu i HNS-u (3,5%), zahtjevi, najave i rasprave o drastičnom rezanju javne potrošnje (3,5%), proslava Božića i Nove godine (2,8%), produbljivanje krize eurozone i najava nove recesije (2,5%), uhićenje policajaca zbog pomaganja kriminalcima (1,9%), konstituirajuća sjednica Sabora i izbor Vlade RH (1,6%) te događaji u HDZ-u i HSS-u nakon izbornog poraza (1,6%). Sve ostale teme i događaji zabilježili rijeđi izbor za događaj mjeseca.

Ovomjesečno istraživnje CRO Demoskop obuhvaćalo je još dvije zanimljive teme: spremnost na „odricanja i duboke rezove“ i očekivanja od nove Vlade u odnosu na prethodnu. Kad je riječ o spremnosti na odricanje, odnosno prihvaćanju „dubokih rezova“ zabilježeni su vrlo disperzirani odgovori i ne tako jednoznačna spremnost na odricanje. Bezuvjetna spremnost na odricanje zabilježena je u 21,6% slučajeva, dok je uvjetna spremnost zabilježena u 40,2% slučajeva (odgovori: Da, ako bi to donijelo boljitak u zemlji za nekoliko godina 21,0%; Da, ali samo ako bi se teret pravednije raspodjelio i da bogati plate više 19,2%). S druge strane 34,7% ispitanika nije spremna na nova odricanja (Odgovori: Ne, jer će ponovo najviše podnijeti teret oni koji nemaju ili koji imaju manje 8,0%; Ne, jer sam i do sada dovoljno podnosio/la 13,2%; Ne, neka uzmu bogatima ili onima koji su se obogatili na našim leđima 13,5%). Samo 3,5% ispitanika/ca nije odgovorilo na ovo pitanje.

Kad je riječ o očekivanju od nove Vlade u odnosu na prethodnu, puno uspješniji rad i veću učinkovitost ističe 28,3% ispitanika/ca, dok njih 42% očekuje da će nova Vlada biti djelomično uspješnija. Da će biti jednako uspješna smatra 5% sugovornika/ca, a da će biti jednako neuspješna smatra njih 7,8%. Djelomično će biti neuspješnija/lošija za 4,6% građana/ki, a puno neuspješnija/lošija očekuje njih 2,9%. Ništa ne očekuje 1,7% ispitanika/ca, dok njih 7,7% ne zna što da očekuje. Najveća su očekivanja na području gospodarstva (67,9% očekuje bolji rad nove Vlade), suzbijanja korupcije (66,8%), dok je nešto manje očekivanje na području vanjske politike (62,9%).

RTL istraživanje izbori 2011

Istraživanje GfK za RTL na 4.000 ispitanika provedeno od 15. do 25. studenog, koje smo u nedjelju ekskluzivno objavili pokazuje da bi Kukuriku koalicija u Saboru imala 85  mandata, a HDZ bi otišao u opoziciju s upola manje zastupnika – njih 39. Ostale opcije ostvaruju patuljaste rezultate – Glavašev HDSSB i Stranka prava po 4 mandata, Lesarovi laburisti 3, a malo iznenađenje izbora mogao bi biti umirovljeni splitski svećenik Ivan Grubišić, koji po ovom istraživanju osvaja čak 2 mandata u Saboru! Nakon četiri godine vlasti, HSS bi s jednim zastupnikom ipak ostao parlamentarna stranka, a jednako bi dobio i Blok umirovljenici zajedno bivšeg socijaldemokratskog premijerskog kandidata Ljube Jurčića te HSLS, koji bi imao jednog zastupnika, ali ne u devetoj, Budišinoj, nego u prvoj, Kosorovoj izbornoj jedinici.

Hrvatski laburisti-stranka rada i Hrvatska stranka prava dobile bi svaka po 5, a Glavašev HDSSB ostao bi na 3 mandata. HSLS bi se vratio s jednim zastupnikom,a toliko bi dobila i koalicija Blok umirovljenici zajedno, PGS i HRS.

No, ima još prostora za promjene – od onih koji kažu da će izaći na izbore čak 32% ne zna za koga će glasati, dok 11% ne želi reći.

A kako stvar izgleda po izbornim jedinicama?

Prema istraživanju, na predstojećim izborima Kukuriku koalicija pobjeđuje u gotovo svim izbornim jedinicama – tek u jednoj, devetoj, imaju isti broj mandata kao i HDZ.

Premijerski kandidat Zoran Milanović u svojoj I. izbornoj jedinici osvaja 8 mandata protiv ministra vanjskih poslova, Gordana Jandrokovića na čelu HDZ-ove liste, koja dobiva 3 zastupnika. HSLS ovdje dobiva jedini mandat – u Sabor bi ušao Velimir Srića, a po jedno mjesto osvajaju i HSP i Laburisti.

U II. izbornoj jedinici, gdje su suparnici koprivnički gradonačelnik Zvonimir Mršić i ministar gospodarstva Đuro Popijač – nitko treći nema šanse: Kukuriku osvaja 10 zastupnika, a ostala 4 idu HDZ-u.

U III. izbornoj jedinici, koja obuhvaća Krapinsko-zagorsku županiju, Varaždinsku županiju i Međimursku županiju, šef HNS-a Radimir Čačić osvaja 10 mandata, HDZ-ov ministar policije Tomislav Karamarko 3, a šef Laburista Dragutin Lesar preostali jedan.

U slavonskoj, IV. izbornoj jedinici, SDP-ova Biljana Borzan nosi 7 mandata, a moćni HDZ-ov utemeljitelj Vladimir Šeks 4. Glavašev HDSSB osvaja 3 mandata, jedan više nego što je pokazivalo prošlo istraživanje.

Jadranka Kosor odabrala je V. izbornu jedinicu za svoju, ali i tu pobjeđuje Kukuriku – Igor Dragovan dobiva 7 mandata. Kosor odnosi njih 5, što ipak nije najbolji HDZ-ov rezultat u zemlji. Po jedan mandat ide i HSP-u i HDSSB-u.

U VI. izbornoj jedinici sisačka županica na prvom mjestu liste osvaja 9, a HDZ s Ivanom Šukerom samo 4. Jedinog zastupnika tu osvaja i Blok umirovljenici zajedno, ali to nije Ljubo Jurčić, koji nosi sve njihove liste.

Damski ogled u VII. izbornoj jedinici, između potpredsjednice SDP-a Milanke Opačić i ministrice financija Martine Dalić osvaja također Kukuriku – dobivaju 8 zastupnika, HDZ 3, a još 3 idu manjim strankama – po jedan laburistima, pravašima i HSS-u.

U VIII. izbornoj jedinici, koja obuhvaća Istarsku županiju i zapadni dio Primorsko-goranske županije vlada totalna dominacija koalicije IDS-a i SDP-a: osvajaju nevjerojatnih 13 od 14 mandata! Ministar obrane Davor Božinović jedini HDZ-ovac koji će iz te jedinice ući u Sabor.

U IX. izbornoj jedinici – najbolji rezultat za HDZ! Samo u ovoj, ličko-dalmatinskoj jedinici, HDZ osvaja jednak broj mandata kao i Kukuriku – svatko po 6. Ipak nedovoljno da i Kerumova sestra Nevenka Bečić sjedne u Sabor. Po jedno mjesto osvajaju pravaši i nezavisna lista Ivana Grubišića.

U X. izbornoj jedinici, splitsko-dubrovačkoj, premoć odnosi Kukuriku sa 7 mandata, jedan više od koalicije HDZ-a i Keruma, koji osvajaju 6 – opet nedovoljno da uđe i Kerumov šogor. Jedan mandat ide i Ivanu Grubišiću.

Grafikone i video pogledajte RTL-ovo istraživanje: Kukuriku osvaja gotovo sve izborne jedinice!

Dnevnik Nove TV donosi zadnje rezultate u tekstu Istraživanje: Gotovo dvostruka prednost Kukuriku koalicije!

Kukuriku koalicija početak izborne utrke po CROBAROMETRU počinje s 38,8 posto potpore birača. S druge strane HDZ ima u ovom trenutku potporu 20,3 posto birača. Ako gledamo dvije opcije od kolovoza, zamjetno je da je Kukuriku koalcija zabilježila rast od 4 posto ili kolovoz su počeli s rekordno niskih 35 posto. HDZ je pak pretkampanju počeo kako je i završio s 20 posto.

Ovi rezultati pokazuju dva trenda koja će oba stožera analizirati. Ponajprije HDZ: ovo pokazuje kako je njihova mobilizacijska kampanja bila očiti promašaj jer osim HDZ-ovaca nije mobilizirala dodatne birače za vladajuću stranku. Kukuriku koalicija je pak svojom šetnjom po Hrvatskoj i ignoriranjem HDZ-a očito, istina blago, bila nagrađena od birača.

Je li nepuni mjesec dana pred izbore sve odlučeno – ako mene pitate kažem da jest, no bojim se da Kukuriku neće imati dovoljno mandata da samostalno i čvrsto vuče neželjene poteze koji ih čekaju. IZBORI RIJEŠENI Macan: Kukuriku pobjeđuje iako vodi kukavičku kampanju – takvu sam izjavu dao i portalu Politika Plus.

- Kukuriku koalicija sigurno pobjeđuje, no neće imati željenu većinu u Saboru. Razlog je impotentna i kukavička kampanja koju vode. Nemaju lidera i njihovu buduću vladavinu najbolje će opisivati misao “Kako pobjediš tako ćeš i vladati”, oštar je Macan.

Jer umjesto da dobiju jasan mandat za promjene, po potrebi i drastične, pokušavaju se dodvoriti svima po svaku cijenu, što rezultira time da nekakvi umirovljenički blokovi prelaze prag iako je HSU u Kukuriku koaliciji (možda nisu trebali ići u koaliciju – definitivno su profiteri ovih izbora s 3 osigurana mandata koji će samo učvrstiti poziciju HNS-a u novoj vladi), kao i Dragutin Lesar, koji samo govori sve ono što drugi prešućuju. To je krenuo raditi puno ranije od svih drugih i u samo finale ulazi kao možda najveće potencijalno iznenađenje izbora. No tu je još mjesec dana – hoće li se Kukuriku sada okomiti na njih, nakon što se s HDZ-om više niti nemaju razloga boriti? Ponavljam izbori su kao rat – Kako pobjediš, tako ćeš i vladati!

Crobarometar je redovito mjesečno istraživanje agencije Ipsos Puls sa svrhom praćenja osnovnih političkih trendova u Hrvatskoj. Istraživanje se provodi između 1. i 20. u svakom mjesecu. Podatci se prikupljaju na uzorku od 955 punoljetnih grañana iz cijele Hrvatske. Uzorak je stratificiran prema regiji i veličini naselja te spolu i dobi. Naknadnom podststratifikacijom struktura uzorka je usklađena sa strukturom populacije i prema obrazovanju. Ispitanici se biraju slučajno – random walk metodom. Podatci se prikupljaju metodom osobnog anketiranja u okviru omnibus istraživanja agencije Ipsos Puls koje se provodi CAPI metodom (osobno anketiranje uz pomoć računala). Za mjerenje stranačkih preferencija koristi se metoda tajnog izjašnjavanja. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.

Za više tekstova o izborima odaberite link izbori 2011 ili ključne riječi ispod ovog teksta.

Crobarometar rujan 2011 dobar los smjer

Crobarometar rujan 2011 EU referendum

Crobarometar rujan 2011 rejtinzi stranaka

Crobarometar rujan 2011 popularnost političara

Crobarometar je redovito mjesečno istraživanje agencije Ipsos Puls sa svrhom praćenja osnovnih političkih trendova u Hrvatskoj. Istraživanje se provodi izmeñu 1. i 20. u svakom mjesecu. Podatci se prikupljaju na uzorku od 955 punoljetnih grañana iz cijele Hrvatske. Uzorak je stratificiran prema regiji i veličini naselja te spolu i dobi. Naknadnom podststratifikacijom struktura uzorka je usklađena sa strukturom populacije i prema obrazovanju. Ispitanici se biraju slučajno – random walk metodom. Podatci se prikupljaju metodom osobnog anketiranja u okviru omnibus istraživanja agencije Ipsos Puls koje se provodi CAPI metodom (osobno anketiranje uz pomoć računala). Za mjerenje stranačkih preferencija koristi se metoda tajnog izjašnjavanja. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.

Za više tekstova o izborima odaberite link izbori 2011 ili ključne riječi ispod ovog teksta.

U Hrvatskoj se, po procjenama, u istraživačkoj industriji na godinu “vrti” 15 milijuna eura. U deset do petnaest agencija radi između 300 i 400 zaposlenika te 1000 vanjskih suradnika i anketara. Kratka telefonska istraživanja sa samo nekoliko pitanja mogu stajati svega 20.000 kuna, a terenska istraživanja koja se rade u svakoj izbornoj jedinici na uzorku od 4000 ispitanika mogu stajati do 300.000 kuna.

Agencije se zbog ugleda na tržištu trude biti što preciznije u predizbornim istraživanjima, ali političari, mediji i analitičari često namjerno ili nenamjerno pogrešno interpretiraju i predstavljaju rezultate, smatraju sociolozi s Filozofskog fakulteta Benjamin Čulig i Dragan Bagić.

Suprotno uvjerenju dijela javnosti, u Hrvatskoj su namjerne i svjesne manipulacije agencija vrlo rijetke i riječ je o marginalnoj pojavi jer se tek u nekoliko slučajeva opravdano sumnja da su agencije svjesno manipulirale podacima, rekao je za Hinu Bagić, koji radi i za jednu istraživačku agenciju.

-Istraživačke agencije ne žive od političkih, nego od marketinških istraživanja koja im donose i do 95 posto prihoda, rekao je, dodajući da bi bilo kakvo ugrožavanje ugleda u području političkih istraživanja za njih bilo pogubno.

Benjamin Čulig ustvrdio je kako agencije sve ozbiljnije i kvalitetnije rade svoj posao pa uglavnom nisu krive za pogrešnu novinarsku interpretaciju.

Mediji, dodao je, u naslovima često ističu samo dio rezultata, predstavljaju nevažnu razliku kao važnu, ne navode statističku pogrešku, objavljuju grafikone čiji omjeri ne odgovaraju stvarnim brojkama pa ljudi iz toga izvode pogrešne zaključke. Također se, dodao je, rezultati koji su dobiveni na razini Hrvatske primjenjuju na pojedinačne izborne jedinice pa se ostavlja dojam da su podatci homogeni.

Objasnio je da istraživanje na 1100 ispitanika u Hrvatskoj može biti statistički vjerodostojno uz najveću pogrešku prognoze “plus-minus” 1,9 posto.

-Istraživači mogu posao obaviti korektno, ali to nije zanimljvo novinarima pa neke nalaze ‘pojačaju’, što je uobičajena manipulacija, rekao je Čulig.

Znanstvenica s Instituta za društvena istraživanja “Ivo Pilar” Vesna Lamza Posavec ocijenila je da su ankete u zadnjih deset godina, uz neke pogreške, dosta dobro procjenjivale rezultate izbora.

Dodala je da nije bilo većih iznenađenja osim na parlamentarnim izborima 2007. godine, kad je HDZ pobijedio SDP, kojemu je većina anketa predviđala izbornu pobjedu. No, objasnila je, razlika između tih stranaka bila je mala i na izborima i u anketama, u kojima se kretala unutar granica tzv. statističke pogreške, pa je jedino ispravno bilo zaključiti da rezultati anketa ne dopuštaju predviđanje izbornog pobjednika.

Problemi u interpretaciji i predstavljanju podataka nastaju zbog raznih motiva.

-Političari pogreške rade svjesno i namjerno i rezultate anketa interpretiraju kako im odgovara, rekao je Bagić, po čijoj prosudbi političare zato nema smisla uzimati kao relevantne komentatore istraživanja.

Pogreške u interpretaciji događaju se i zbog neznanja, čemu su skloniji novinari i urednici. No oni, tvrdi Bagić, češće pogriješe zbog potrebe za proizvodnjom vijesti, vodeći se logikom medija.

Namjerno pogrešne interpretacije relativno često se događaju i u nekih analitičara, koji rezultate interpretiraju tako da podupru neku svoju tezu, dodao je.

Lamza Posavec rekla je pak da zbog pogrešnih interpretacija rezultata ne bi poštedjela ni istraživače čija je pogreška što dopuštaju nekontroliranu interpretaciju u medijima.

-Ne može se očekivati od novinara da raspolažu metodologijskim znanjem koje je važno za razumijevanje rezultata, kao netko kojemu je istraživanje posao, dodala je.

Iako posljednje ankete znatnu prednost daju lijevoj koaliciji pred vladajućim HDZ-om, stručnjaci za javno mnijenje objašnjavaju da je još “velika distanca između sadašnjeg trenutka i parlamentarnih izbora” pa će tek buduće ankete pokazati kako će se stvari razvijati.

Lamza Posavec ustvrdila je kako razlika između koalicije i HDZ-a višestruko premašuje statističku pogrešku pa ne bi trebalo biti nekih velikih iznenađenja, ali, istaknula je, kad bi se izbori proveli u ovom trenutku.

-Mi ne znamo što će slijediti još u ova dva mjeseca. Tek dolazi kampanja, ne znamo kakvog će tko asa izvući iz rukava i hoće li se dogoditi neke afere, što može jako utjecati na rezultate izbora”, rekla je Lamza Posavec.

Bagić drži da je prednost koalicije – ako se ništa ne promijeni u odnosu na sadašnju situaciju – teško dostižna, ali promjena se može dogoditi ako, primjerice, napravi “veliku pogrešku”, ili ako netko od “novih igrača” na političkoj sceni privuče “enormnu pozornost medija”.

-Mi ne znamo koliko će ti igrači privući pozornosti, oni mogu napraviti nešto spektakularno u ova dva mjeseca i time privući deset posto birača, a ako ne privuku u jednakoj mjeri birače lijevo i desno, mogu utjecati na smanjenje razlike između Kukuriku koalicije i HDZ-a, objasnio je Bagić.

Rezultati istraživanja mogu biti osjetno različiti, ovisno o tome jesu li anketom obuhvaćeni svi ispitanici s pravom glasa ili samo oni koji će izaći na izbore te nude li im se opcije odgovora, objasnio je i dodao da se može dogoditi veliki broj neodlučnih glasača ako im se ne pomogne da se izjasne.

On je na izborima 2003. radio analizu među ispitanicima koji su najprije odbili sudjelovati u istraživanju, a zatim su pristali uz nagovor, te se pokazalo da je među njima više desno orijentiranih.

-To potvrđuje tezu da desno orijentirani birači, što uključuje birače HDZ-a, HSP-a i drugih konzervativnih stranaka, osjećaju nelagodu i češće odbijaju sudjelovati u istraživanju od birača drugih stranka, zbog čega je u nekim istraživanjima rejting ponajprije HDZ-a niži od stvarnog rezultata”, rekao je Bagić. No, ustvrdio je, to može utjecati na rezultate izbora najviše dva posto.

Lamza Posavec objašnjava da se ispitanici češće odbijaju usmeno izjašnjavati, posebice kad je riječ o telefonskoj anketi, za razliku od terenskih anketa s mogućnošću tajnog izjašnjavanja.

Suprotno uvjerenju dijela javnosti da je veličina uzorka jamac kvalitete, navela je da rezultat može biti precizniji i na manjem uzorku ako je uzorak reprezentativan.

Predrasuda je, kaže ta znanstvenica, uvjerenje da objavljivanje rezultata anketa utječe na izbornu odluku. Teorija o ‘bandwagon’ učinku, pobjedničkim kolima u koja se svi žele ukrcati ako ima naznaka da će netko pobijediti, nije doživjela empirijsku potvrdu iako se doima logičnom.

Prije 4 godine je HDZ u završnici kampanje došao s 26,5 posto na 34 posto potpore birača. SDP je tada s 31 posto došao na 33 posto potpore. No sada je protiv HDZ-a jedinstvena lista koja ima veliku prednost.

Još pet stranaka sigurno sa zastupnikom

Od ostalih stranaka Laburisti prelaze prag s 6,1 posto, tu je i Blok umirovljenici zajedno, koji slovi kao HDZ-ov potencijalni partner, ima potporu 5,1 posto birača. Pravaši uživaju potporu od 4,5 posto, a HSS 4,2 posto birača. HDSSB ima u ovom trenutku potporu od 3,5 posto birača. I te stranke zbog rasporeda svojih baza imaju velike šanse za svoje zastupnike u Hrvatskom saboru. HSLS s 2,5 te moguće Milan Bandić, ako se odluči na izbore, imaju 2,4 posto, a ostale stranke dobivaju 4,8 posto birača. Neodlučnih je sve manje i sada ih je 9 posto.

U Slavoniji bitka na desnici, Dalmacija HDZ-u, Zagreb SDP-u

Kada se ovi postoci gledaju po regijama zanimljiva je Slavonija, tamo HDZ ima 24 postotnu potporu. Od ostalih stranaka zanimljivo HDSSB, uživa 17 posto povjerenja birača, ali i HSP – koji prelazi prag. Kada se te dvije stranke zbroje uz HDZ – desno biračko tijelo ima 46 posto, ali je razbijeno na protivničke stranke. Kukuriku koalicija u Slavoniji prolazi najlošije i ima 19 posto potpore.

HDZ je pak pobjednik u Dalmaciji, tamo ta stranka osvaja u dvije izborne jedinice 34 posto, a Kukuriku kolacija 26 posto. S druge pak strane u Zagrebu, koji se dijeli u 4 izborne jedinice, lijevi blok ima potporu 42 posto, a HDZ tu osvaja samo 15 posto potpore birača.

Iscrpnije o samom istraživanju na dnevnik.hr. Za više tekstova o izborima odaberite link izbori 2011 ili ključne riječi ispod ovog teksta.

U anketama nam je cilj doznati kako bi birači glasali na sam dan izbora. Stoga nas zanimaju oni koji će izaći na izbore i glasati, a ne što u ovom trenutku svi građani Hrvatske misle o strankama. Tako i dolazi do različitih rezultata u anketama. Prema Crobarometru iz kolovoza 61% birača sigurno izlazi na izbore uz još 22% koji vjerojatno izlaze – i među njima je 12,1% neodlučnih. Anketa koju je objavio HRT ne donosi podatak o vjerojatnosti izlaska na izbore, pa pretpostavljam da se broj neodlučnih odnosi na sve anketirane koji u ovom trenutku nemaju stav o strankama, a ne samo na neodlučne među biračima koji su spremni taj dan glasati. Izbori dosad su pokazali da više od 30% birača uopće ne koristi svoje biračko pravo, tako da me ovaj podatak od 40% neodlučnih ne iznenađuje, ali može zavarati, jer obuhvaća i neodlučne i one koji neće glasati na dan izbora. S obzirom da rezultat izbora definiraju oni koji glasaju strankama ostaje možda do 15% birača koji će tijekom kampanje odlučiti kome će dati glas. Na izborima 2007. zbog intenzivne kampanje ta brojka je bila nešto viša – 24% glasača je odlučilo tijekom same kampanje – pola u prva dva tjedna kampanje, a pola u zadnjem tjednu kampanje, pokazale su izlazne ankete.

Crobarometar_Ipsos_Plus_kolovoz_2010

Kako su birači odlučivali na izborima 2007. prema izlaznim anketama Ipsos Pulsa:

Kampanja je 2007. bila intenzivna, završila preokretom i ne iznenađuje pomalo visoka brojka od ukupno 23,79% onih koji su u samoj kampanji donijeli odluku kome će dati svoj glas. Ne vjerujem da se takvo što može ponoviti u kampanji 2011.

O samoj su se anketi Hendala u međuvremenu očitovali i drugi – Stručnjaci za komunikologiju pod upitnik stavljaju rezultate Hendalove ankete za HTV – Stvarnost ili puste želje: Milanović mete kao Tuđman? Nemoguće! – 3,3:1 rezultat je kojim bi, prema istraživanju agencije Hendal, Kukuriku koalicija pobijedila na izborima. Premijer bi lakoćom postao Zoran Milanović.

“Mogu vam još reći i to da je rezultat od 40,2 posto neodlučnih autentičan te da u to nisu ušli oni koji neće izaći na izbore. Njih nismo uzimali u obzir” – objasnila je Večernjem listu Irena Starman Frančić iz agencije Hendal. Drago mi je ako je tako, no trebalo je to naznačiti kod objave rezultata, uz objavu uzorka i greške istraživanja, barem u on line izdanjima medija koji ga je naručio. Tako bi dijelom odmah maknuli neke nedoumice s rezultata. E sad drugi razlog za ovakve rezultate – već smo o tome pisali uspoređujući istraživanja – Crobarometar vs Crodemoskop – što uistinu kažu istraživanja – tko gubi a tko dobiva?, no nije naodmet ponoviti.

Velika je razlika pitate li pitanje zatvoreno (prema ranije utvrđenoj listi kada ispitanik slučajnim redoslijedom dobiva prijedloge i odgovara) ili otvoreno (ostavljate ispitaniku na volju da sam kaže što misli). Dovoljno je usporediti rezultate popularnosti političara CroBarometra koji pita zatvoreno i Cro-Demoskopa koji pita otvoreno – razlike su očigledne…

Zatvoreno pitanje – CroBarometar (kraj kolovoza 2011.)

Crobarometar političari popularnost kolovoz 2010

Zatvoreno pitanje – Cro-Demoskop (početak rujna 2011.) – sličniji rezultati gornjima jer ih se pitalo kakav vam je dojam o…

Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 85% građana/ki, a negativan za 8% (ukupno pozitivan doživljaj 76,9 postotnih poena). Jadranka Kosor je pozitivna za 32,4% građana/ki (prema srpanjskih 31,6%), dok je za njih 55,6% negativna (prema 55% iz kolovoza). Aktualna je premijerka u ukupnom doživljaju negativna za 23,3 postotnih poena (isto kao i prošli mjesec). Zoran Milanović je pozitivan za 40,1% ispitanika/ca (prema 40,2% iz kolovoza), a negativan za 44,6% (prema 41,8% iz kolovoza). Prvak opozicije je u ukupnom doživljaju negativan za 4,5 postotnih poena (prije mjesec dana 1,6 postotnih poena)

Otvoreno pitanje – Cro-Demoskop – posve drugačiji rezultati od gornjih jer se ispitanike pitalo tko im je napozitivniji političar u zemlji bez ikakve sugestije, što je vjerojatno bio slučaj sa stranačkim rezultatima u istraživanju Hendala.

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 44,6% (prošli mjesec 43,3%) izbora najpozitivniji je političar u zemlji. Na drugom mjestu doživljaja pozitivnih političara nalazi se i dalje guverner Rohatinski koji je najpozitivniji za 9% građana/ki, dok mu se približavaju lideri dvije vodeće stranke u zemlji: Jadranka Kosor je na trećem mjestu s izborom od 7,6% (u kolovozu 6,6%), dok je četvrti Zoran Milanović s izborom od 6,2% (5,4% u srpnju). Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Dragutin Lesar (4%), Vesna Pusić (3,3%), Ruža Tomašić (1%), Ljubo Jurčić i Radimir Čačić (po 0,9%), te Marjana Petir i Tomislav Karamarko (po 0,5%).

Ovdje i ulazak Rohatinskog na listu, sugerira da se radi o otvorenom pitanju, jer se na javlja u drugim anketama. Slična se stvar vjerojatno dogodila i s postocima stranaka pa samo tako umjesto ratinga dobili nekakvu sliku koliko je biračima danas ugodno reći za koga bi glasalo – glasači Kukurikua očigledno s time imaju puno manje problema od ostalih, prije svega HDZ-a. Za danas dosta o istraživanjima:-).

Čemu ovaj iscrpan uvod? Pa ponovno smo svjedoci javne rasprave koju je pokrenuo ponovno jako gledan Šprajcov nedjeljni Dnevnik prošli vikend kada je donio Hendalovo istraživanje o popularnosti političara i političkih stranaka. Bilo bi to još jedno istraživanje u nizu koje donosi rezultate o popularnosti političkih aktera, da se brojke nisu drastično razlikovale o svih dosadašnjih anketa… Naravno, usljedile su reakcije i logična pitanja tipa Zašto je po najnovijoj anketi Hendala SDP čak triput jači od HDZ-a? ili pak jaki naslovi Macan o istraživanjima javnog mnijenja o rejtingu političara: To su ankete s greškom!. S obzirom da sam za ovaj zadnji dijelom kriv, a nisu vam se dali pročitati tekstovi iz uvoda evo nekoliko kratkih opaski.

Istraživanja u Hrvatskoj rade brojne agencije Hendal, Gfk, Promocija Plus i Ipsos Puls (bivši Puls – web stranice još žive u prošlosti) – one žive od istraživanja tržišta i istraživanja javnog mnijenja i tek su Promocija Plus i Ispos Puls s puno više iskustva u političkim istraživanjima (Ipsos Puls s već desetogodišnjom vrlo uspješnom praksom – pogledajte komentar Pulsa na tu temu izlaznih anketa na parlamentarnim izborima 2007.) Koliko god je metodologija slična i za pivu i politiku, postoje neke značajne razlike, koje ako se ne poštuju mogu rezultate učiniti upitnim od strane javnosti, a to se upravo dogodilo s ovim zadnjim istraživanjem Hendala.

1) Idemo se dogovoriti što je cilj istraživanja. Ako je cilj odgovoriti na pitanje Za koga bi glasali da su sutra izbori? tada smo već na dobrom putu. U tom slučaju nas za konačan rezultat zanimaju svi oni koji će sigurno i vjerojatno izaći na izbore. Oni koji ne izlaze na izbore ne odlučuju izravno o rezultatu izbora, pa nas njihov stav u ovom slučaju ne zanima. Dakle popularnost stranaka ili ratinge možemo računati samo između onih koji su se opredijelili i neodlučnih KOJI ĆE IZAĆI NA IZBORE. To je jedino ispravno. Ne zanima me odgovor koliko bi glasova dobio HDZ ili SDP kada bi svi oni koji imaju pravo glasa odgovorili na pitanje, a ne bi izašli u istom broju na izbore. Takav vas rezultat može odvesti u zabludu. Jer možda vas ne vole, ali će zato ostati doma, a vaši vas obožavaju i svi će izaći i odjednom uspjeh:-). Tu je prvi odgovor zašto se postoci toliko razlikuju. Hendal je uzeo u obzir sve ispitanike, ostali to ne rade jer to i nije cilj istraživanja.

Ako bi od 58% onih koji ne žele izaći na izbore ili su neodlučni prema Hendalu napravili podjelu da recimo 40% neće izaći a da je 18% neodlučno i za ratinge uzeli gornje pravilo od Hendalovih SDP 16,2 HDZ 6,8 HNS 3,3 i Milan Bandić 3% mogli bi dobiti sljedeći preračunati rezultat uz izlaznost u izborim od 60% (nešto je viša u prosjeku inače) SDP 27 HDZ 11,3 HNS 5,5 Milan Bandić 5% ostali 21,2% i neodlučni 30%. Ne baratam kompletnim istraživanjem Hendala, pa možda nisam u detaljima precizan, no već ovaj izračun daje neke rezultate koji su približni onima Promocije Plus (SDP 29,2 HDZ 18,3 HNS 5,9 HSS 5,1% Bandić zanemariv) i Ipsos Puls (SDP 27,8 HDZ 17 HNS 5,5 HSP 5,3 HSU 5,1 Laburisti 4,8 HSS 3.2 % neodlučni 18,4%). Dakle utvrdili smo prvo mjesto gdje je moglo doći do razlike.

2) Uzorak od 600 ispitanika za Hrvatsku je na granici, ako i ne ispod prihvatljivog, jer kod političkih istraživanja, kao što smo vidjeli gore, imamo relativno visok broj onih koji neće izaći na izbore (30-40% što korespondira sa stvarnim izlaskom na birališta na proteklim izborima). Dakle popularnost stranaka utvrđujemo na oko 60% ispitanika, što bi tek na 1000 ispitanika dalo N od 600, čime bi jamčili dobar uzorak. Dakle tu je moglo doći do većih odstupanja u uzorku u odnosu na ostala istraživanja.

3) Telefonska istraživanja znaju dati prednost gradu u odnosu na selo i tu vidim prostora iz za pad HDZ-a, te HSS-a i HSP-a koje Hendal dobiva očigledno značajno ispod 5%. Istodobno imamo potvrđene trendove iz ranijih izbora da glasači desnice, naročito u za njih nepopularnim vremenima, dosta teže daju odgovor na pitanja iz političkih anketa, te prelaze u neodlučne ili apstiniraju. Ili ih jednostavno nema dovoljno u uzorku, jer ne žele sudjelovati u anketama. Ipsos Puls radi terensko istraživanje s tajnim izjašnjavanjem, koje u praksi daje značajno manje neodlučnih ili onih koji apstiniraju. Ali obje metode telefonska i terenska su jednako kvalitetne ako ih se koristi po pravilima struke – tu ne treba dramiti. No svaka ima svoje prednosti i mane – teren je skup i spor, telefon brz i jeftin.

4) Svako istraživanje ima svoju grešku koja se može izračunati i doseže do +-5% – što na ovim preračunatim rezultatima u konačnici može dati rezultat SDP-a i HDZ-a prilično sličan onima Promocije Plus i Ipsos Pulsa. Dakle Hendal nije imao namjeru manipulirati ili podvaliti nekakav rezultat, samo ga treba znati pročitati. I tada odgovarajuće predstaviti javnosti.

Dakle ovim ozbiljnim anketama ne manipulira se jer se to ne isplati – uvijek mogu pogriješiti u interpretaciji, no tko radi taj griješi. Bitno je da se greške ne ponavljaju.

Više o anketama i istraživanjima potražite na http://manjgura.hr/tag/istrazivanja/ i http://manjgura.hr/tag/ankete/

A ako vas zanima kojim se to anketama može manipulirati pročitajte O relevantnosti on-line anketa i horoskopa.

Za gotovo polovicu Splićana, Kerum je ispunio očekivanja Jedinicu za dosadašnji rad Željka Keruma na mjestu gradonačelnika dodijelilo je 13,9 posto Splićana, a prolaznu dvojku 22,1 posto. Više ocijene mu je za dosadašnji rad dodijelilo 25 posto građana. 16,1 posto ocijenilo ga je ocjenom vrlo dobar, a tek 8,6 posto dalo mu je odličan. Prosjek mu je tako nezamjetno bolji od Bandićevog, tj. 2,8. Za gotovo polovicu građana Kerum je ispunio očekivanja, za 38,2 posto je uglavnom ispunio, a njih 8,8 posto u potpunosti. Razočarao je 37,8 posto birača.

Najbolji potez otvaranje vrtića, zamjeraju mu lošu komunikaciju

Najviše građana izdvojilo je otvaranje vrtića kao najbolji potez splitskog gradonačelnika, 57, 2 posto. 16,9 posto pohvalilo ga je zbog davanja novca umirovljenicima i nezaposlenima, 4,2 posto najboljim potezom smatra otvaranje prilazne ceste za novo rodilište, a socijalnu osjetljivost kao Kerumovu karakteristiku ističe 3,6 posto Splićana. Kao loše građani prvenstveno izdvajaju karakteristike Željka Keruma, a ne konkretne poteze. Na prvom je mjestu loša komunikacija (17,7 posto), afere iz privatnog života vezane za ostavljanje supruge (7,6 posto), nedolično ponašanje (5,6 posto), a nepotizam mu spočitava 5,2 posto birača.

Splićani su očigledno prepoznali konkretne poteze gradonačelnika Keruma, unatoč lošoj komunikaciji – siguran sam da bi ocjene bile puno polje da nema tih šumova u kanalu. Pogledajte samo neke od najboljih izjava:

A tu vam je i prošlogodišnje Otvoreno na temu njegove javne objave da čeka dijete s drugom i da napušta suprugu:

Bandiću je situacija znatno lošija jer je u predsjedničkoj kampanji zaigrao na sve ili ništa i – pogodio u ništa.

Jedna petina Zagrepčana (20,6 posto) Bandiću je za posljednji mandat dodijelilo ocjenu jedan. Isti udio građana (21, 9 posto) mu dodjeljuje dvojku. Tek oko sedam posto građana njegov rad u proteklih godinu dana ocjenjuje odličnim, a 16 posto vrlo dobrim. Prosječna ocjena njegova rada je 2,7 posto. Više od polovice građana, njih 59 posto, razočarano je radom Milana Bandića u posljednjih godinu dana, odnosno navode kako nije ispunio njihova očekivanja. Polovica građana smatra da situaciju između Bandića i skupštine treba razriješiti raspisivanjem novih izbora i za gradonačelnika i za skupštinu radi rješavanja napetosti i sukoba. Oko petina građana (21,7 posto) smatra kako sadašnji sastav treba odraditi mandat do kraja. Bandićevi glasači se očekivano zalažu za opciju da sadašnja vlast odradi mandat do kraja.

No, ako ste razočarani hrvatskom političkom scenom, za kraj pogledajte Milorada Dodika i pregled njegovih bisera emitiranih isti dan u Dnevniku Nove TV. Bio je pomalo Jubito dnevnik, ali jako zanimljiv i gledljiv:-)