Prošli tjedan obilježen je Community manager appreciation day odnosno dan posvećen Community managerima koji se obilježava od 2010. godine, rezerviran za četvrti ponedjeljak u prvom mjesecu. Dan koji služi za okupljanje community managera ujedno dobro dođe i za promoviranje zanimanja koje još uvijek (u Hrvatskoj i regiji) izaziva podsmijeh. Upravo na taj dan, hrvatski CM-ovi odlučili su stati tome na kraj te podignuti svijest o svim elementima ovoga zanimanja osnivanjem udruge stručnjaka za komunikaciju na društvenim mrežama – DRMA.

Hrvatska Udruga Stručnjaka za Komunikaciju na Društvenim Mrežama - DRMA (osnovana: 23.01.2012)

“Sama ideja osnivanja Hrvatske udruge stručnjaka za komunikaciju na društvenim mrežama pojavila se tijekom prošle godine kada smo započeli razgovor oko zajedničkih edukacija na polju društvenih mreža. Cilj DRMA-e je profesionalizirati posao stručnjaka za komunikaciju na društvenim mrežama i uvesti potrebne standarde kako bi tržište dobilo što kvalitetniju uslugu. Kako se radi o vrlo srodnom zanimanju odnosima s javnošću i marketingu, vjerujemo u izvrsnu suradnju sa domaćim PR i marketinškim udrugama. Od udruge možete očekivati veliki broj aktivnosti na poljima: edukacija, seminara, stručnih okupljanja i konferencija. Nadamo se povezivanju sa kolegama u susjednim državama,” objasnili su organizatori Barbara Slade, Ilija Brajković, Davor Runje, Vinko Mojtić i Željko Riha.

Prvo službeno okupljanje i osnivanje udruge privuklo je osamdesetak ljudi na kojem su se prisutni složili oko odabira osnivača te prijedloga statuta udruge što je i objavljeno na službenoj stranici udruge:

Ono u što smo sigurni je naziv Udruge (iz prijedloga Statuta):

Naziv udruge je: Hrvatska udruga stručnjaka za komunikaciju na društvenim mrežama. 
Skraćeni naziv udruge je: DRMA
Puni engleski naziv Udruge glasi: Croatian Community Managers Association  
Skraćeni engleski naziv Udruge glasi: CCMA

Ciljevi udruge (iz prijedloga Statuta):

- unapređenje i zaštita struke, promicanje kvalitete komuniciranja na društvenim mrežama u tvrtkama, ustanovama, neprofitnim organizacijama i drugdje;

- poticanje zakonodavne djelatnosti kojom se uređuje pozicija stručnjaka za komunikaciju na društvenim mrežama;  

- postavljanje i poštivanje standarda struke u najširem okruženju;

- zastupanje interesa članova udruge pred sličnim međunarodnim organizacijama;

- zastupanje interesa članova udruge pred tvrtkama koje pružaju usluge i proizvode potrebne za rad community managera.

Djelatnosti Udruge su (iz prijedloga Statuta):

- vođenje evidencije fizičkih i pravnih osoba, članova Udruge;
- organiziranje seminara i edukacija te upoznavanje članova Udruge i drugih zainteresiranih u području društvenih mreža;
- izdavanje knjiga i časopisa iz područja svoje djelatnosti;
- davanje mišljenja i savjeta u pogledu pitanja iz područja komunikacije i marketinga na društvenim mrežama;
- ostvarivanje suradnje sa višim i visokim edukativnim ustanovama sa ciljem što bolje edukacije na području komunikacija i marketinga na društvenim mrežama.

• Službena stranica
• Facebook stranica
• Twitter profil

Izvor: DRMA - Facebook

Ako želite još malo istražiti što se sve pisalo o community managementu, bacite pogled ovdje.

Ivana Urošević 

Nova glasnogovornica Vlade RH je Ivana Grljak, a u analizu dosadašnjih glasnogovornika uključio se i naš Krešimir Macan, naglašavajući pritom važnost dobrog tima koji pojedincu na toj poziciji pruža sveobuhvatnu potporu u kreiranju i usmjeravanju komunikacije. Macan također komentira i najnovije poteze Vlade na ovom području, ali nudi i zanimljivo viđenje odnosa između bivšeg premijera Ive Sanadera i njegova glasnogovornika Ratka Mačeka. O značajnim promjenama u komunikaciji nove vlade s građanima pisali smo prije nekoliko dana u članku Vlada RH na društvenim mrežama – dobrodošli Vlada 2.0:-)

Članak u cijelosti: Business.hr: Glasnogovornik Vlade – vrh karijere ili karta za Sabor

Dvosmjerna komunikacija u kampaniji ili ne, ono što naš Krešimir Macan smatra još važnijim je nastavak interakcije vlasti s biračima nakon što zasjedne u ministarske fotelje.

“Držim da bi upravo to bila promjena koja bi unijela transparentnost i donijela nadu da nam za četiri godine neće trebati nova Vjetrenjača“, izjavio je Macan za 24 sata u prosincu.

I upravo se to dogodilo. Na dan kad je nova Vlada prisegnula otvoreni su i službeni profili Vlade RH na društvenim mrežama. Facebook stranice Vlade RH do sada ima nešto više od 16 000 fanova, ali ono što je najvažnije je da hrvatski građani iz zemlje i svijeta aktivno komentiraju Vladine postove, te otvaraju dvosmjernu komunikaciju izravno s Vladom RH. Tako na jednom postu ima više od 900 komentara što je imponzatan rezultat za stranice u Hrvatskoj. A upravom su prema nekim istraživanjima komentari na Facebook-u četiri puta vrijedniji od „like-ova“ .

Idealno bi bilo da svaki ministar otvori profil na Facebook-u pa da na taj način građani mogu direktno komunicirati sa resorom koji ih zanima. Do sada profile na Facebook-u ili fan stranice imaju Željko Jovanović, Mirando Mrsić, Vesna Pusić, Arsen Bauk i naravno, Zoran Milanović (slobodno javite ako smo nekoga izostavili).

Ono što je još važnije u svemu ovome  jest Uredba o Uredu Predsjednika Vlade Republike Hrvatske od 12. siječnja 2012. kojom se osniva i Odjel za online komunikaciju unutar Službe za odnose s javnošću Vlade RH za koju je predviđeno čak 7 izvršitelja. Dakle dvosmjerna komunikacija nove vlade nije hir, već će se raditi o sustavnoj komunikaciji. Čestitamo!

No dnevno dvosmjerno komuniciranje Vlade RH je vrlo odgovoran posao, pun izazova i pod budnom paskom i oporbe i medija. Ono na što vladin on line tim treba paziti su propusti i gafovi koje je jako lako napraviti na društvenim mrežama jer se na njima svi nekako osjećamo opuštenijima. Tako je nedavno parlamentarna zastupnica i ministrica u sjeni Diane Abbott iz Laburističke stranke napisala na svom Twitter profilu: „Bijelci obožavaju igrati ‘podijeli pa vladaj’. Ne smijemo si dopustit da igramo kao oni” komentirajući presudu za ubojstvo crnog mladića koje se dogodilo prije 18 godina, a izazvala je podijeljene reakcije i među crnom populacijom u Velikoj Britaniji. Javnost je pogodio ovaj rasistički ispad pogotovu zato jer je Abbott prva tamnoputa zastupnica izabrana u britanskom parlamentu. Njezin stranački kolega Chuka Umunna izjavio je da su ovakvi i slični komentari neprihvatljivi te potvrdio da političarima Twitter može biti jako koristan, ali u isto vrijeme i opasan alat. Predsjednik njihove stranke Ed Miliband se također složio sa Umunnom. Abbott se nije odmah ispričala već je ponovno preko Twittera nastojala objasniti da je njen tvit krivo protumačen te da se on odnosio na kolonijalizam 19. stoljaća, naglašavajući pritom kako je vrlo teško sve objasniti u 140 znakova. Nesporazum ili ne, predstavnici britanskih laburista izjavila su da je pogrešno donositi opće zaključke o rasi, vjeri i kulturi te da su oni “uvijek vodili kampanju protiv takvog ponašanje – kao i Diane Abbott.“ U konačnici Abbott se ispričala nakon što ju je na to prisilio njen šef Miliband.

Pisali smo kako je Seana Gallegher zbog jednog twita izgubio na irskim predsjedničkim izborima ili pak političarima koji su greškom svoje uzbuđenje ili slike dijelili s javnosti, na opće veselje medija. Zato Vlado još jednom čestitamo, ali oprezno:-)

Izvor: Socialbankers.com

Infografika, koju u cijelosti možete vidjeti ispod, pokazuje kako LinkedIn korisnici koriste profesionalnu mrežu i zašto je uopće koriste.

Prema podacima, 42 posto korisnika ažurira svoje profile redovno, dok 37 posto korisnika redovno ažurira svoju profilnu fotografiju. Međutim, 12 posto korisnika kaže da profilnu fotografiju nisu promijenili od kada su otvorili profil.

Devedeset posto Linkedin korisnika društvenu mrežu smatra korisnom, ponajviše zbog toga što im pomaže u upoznavanju potencijalnih klijenata te da je puno profesionalnija od Facebook-a. Korisnici vole LinkedIn jer im dopušta lociranje budućih zaposlenika na koje inače ne bi nikad naišli.

Imate li i vi profil na ovoj društvenoj mreži? Koliko ste aktivni na LinkedIn-u?

Prdaily, Infografika: lab42

Ivana Urošević

Društveni mediji su postali značajan dio našeg svakodnevnog života. U nekom trenutku odlučili ste se za pisanje bloga, otvaranje Twitter profila, ne zaboravimo Facebook, LinkedIn itd. No još barem deset dobrih odluka može pozitivno utjecati na vaše odnose, aktivnosti i rezultate vašeg poslovanja:

Pa evo tih 10 odluka:

1. Odlučite se pokrenuti. Mentalno i emocionalno. Rezultati će se pojaviti u svakom području vašeg života, uključujući i ovog online.
2. Odlučite pridružiti se novoj chat  ili online grupi, to vam može pomoći da doznate više o zbivanjima i trendovima oko vaše branše.
3. Odlučite podijeliti  zanimljiv sadržaj –  nemojte sve držati za sebe. Šteta je da kvalitetan sadržaj ne dođe i do drugih, a feedback vas može ugodno iznenaditi.
4. Odlučite i lajkajte najmanje pet Facebook stranica s kojima ste kao fan uspostavili kvalitetnu komunikaciju. Zapitajte se što kao PR profesionalac možete naučiti od komunikacije koja se odvija putem tih stranica.
5. Odlučite više slušati i promatrati online nego tipkati. U redu je da ponekad samo “zujite” po bespućima društvenih mreža.
6. Odlučite napraviti popise, kategorizirajte ljude sa zajedničkim interesima, time se oslobađate onih s kojima nikad ne komunicirate.
7. Odlučite se na odgovaranje na svaki komentar ili postove na vašem blogu i društvenim profilima. Isto tako, ostavljajte smislene i relevantne komentare na drugim blogovima.
8. Odlučite ubaciti dodatnu vrijednost svakoj vašoj online interakciji. To prolazi i u offline svijetu.
9. Odlučite  pronaći svoj glas. Po čemu želite biti prepoznatljivi?
10. Odlučite biti više entuzijastični, iskreni i korisni u online zajednici.

Izvor:  Ragan.com

Ivana Urošević

Strip: www.darkomacan.com

Prošla godine predstavila je agencije koje nude usluge community managementa, koje su nicale kao gljive poslije kiše, procjenjivalo se koje dobro rade, a koje ne i raspravljalo se da li se o brendovima na društvenim mrežama trebaju brinuti isključivo PR-agencije ili specijalizirane agencije.

Upravo zbog brzine kojom se pojavilo novo zanimanje brzo je došlo do zasićenja, kao i onih standardnih problema kada svi to rade i svi su odjednom postali community manageri i naravno svi samo pozivaju na lajkanje…

Izvor: www.darkomacan.com

No, da bi za 2012.godinu bili apsolutno spremni na sve što nam društveni mediji spremaju, donosimo vam pregled najzanimljivijh tekstova na hrvatskom jeziku. Što je to community management, kako funkcionira, tko to može raditi – dobit ćete odgovore na sva ta pitanja. Vidjet ćete da nije važno samo pozivanje na LIKE već tu ide nešto više začina.

Krenimo od Manjgure:

• Community management – kome prepustiti brigu o brendu na društvenim mrežama? - PR-agencijama ili specijlizirani agencijama?
• Community management – tko je tko na domaćem tržištu - Dobar uvid o stanju na domaćem tržištu agencija koje se bave komunikacijama na društvenim mrežama i za što su specijalizirane
• Community management – tko je tko na domaćem tržištu 2
• Dobar online community manager zlata vrijedi - Uvijek mora biti u žarištu i pratiti kako online zajednica diše, a i sam mora znati disati s njom

Izdvajamo još nekoliko tekstova, tu je PlanB materijal, post s Netokracije i zanimljiv osvrt Dragane Djermanović:

• Community menadžment (ni)je služba za korisnike - Kad community menadžment postaje služba za korisnike?
• Male tajne community menadžmenta - Savjeti koji navode odlike dobrog community-menadžera
• Sjaj i bijeda domaćeg Twitter i Facebook community menadžmenta - Kratki sažetak industrije i razmišljanja
  
• Upravljanje online zajednicom (community management) iz prve ruke - O problemima s kojim se community manager može naći prilikom angažiranja od strane agencije

• Prijevod: Zašto je Bog muškarcima dao penise? Da bi imali barem jedan način za zatvoriti ženska usta.

Ovakvi vicevi osobito nisu smiješni u Južnoafričkoj Republici, zemlji u kojoj minimalno jedan od četiri muškarca priznaje kako je silovao barem jednu osobu i koja ima zloglasnu povijest vezanu uz ovu mučnu temu. Da stvar bude gora, pomutnja oko neslane tviteraške šale odigrala se samo dan prije redovne nacionalne šestnaestodnevne kampanje protiv zlostavljanja žena i djece.

Neukusna šala navukla je bijes aktivistica za ženska prava koje su Durex zasule prigovorima i pozvale na bojkot proizvoda. Ono što je najzanimljivije jest reakcija Durex-a, koji se odbio ispričati, opravdavajući se kako slične šale u prošlosti  nikome nisu smetale. Nakon izjave upućene svima da pronađu smisao za humor Durex je nastavio tvitati šale do kraja tog dana. Tek dva dana kasnije Durex je popustio pritisku, obrisao sve sporne tvitove  i krivnju prebacio na lokalnu agenciju za odnose s javnošću.

U cijelosti prenosimo ispriku koju je Durex-ov direktor marketinga Faisal Hashmi poslao blogerici Jen Thorpe koja stoji iza Twitter profila @FeministsSa:

“Durex respects and supports the rights of women and men to have a healthy, safe and fulfilling sex life. The statements that appeared on our South Africa Twitter feed yesterday were posted by our PR agency in South Africa–Euro RSCG. They were offensive and inappropriate and do not reflect the views of the Durex brand. We apologize unreservedly for the fact that this has happened and have already taken steps to ensure that this situation cannot arise again.” 

Zanimljivo je kako brend koji prodaje zaštitu nije uspio sebe zaštititi. Durex može okriviti lokalnu PR agenciju za sporne tvitove, ali kiks i dalje  ostaje  povezan primarno s njima, tek onda s PR agencijom. Tko će se nakon tjedan dana sjećati imena neke lokalne agancije? Nitko. Tko će se sjećati Durexa i pogrešnog tvita? Svi.

Puno puta smo pisali o community managerima, kakva je njihova uloga i tko sve može obavljati takav posao pa smo tako zaključili da community mananger zlata vrijedi - (tako sada sigurno misli i Durex, ali i ona lokalna PR agencija). Drugo, hashtag na Twitteru, šale o seksu? Tu se moglo i trebalo očekivati svašta  jer se  na sadržaj hashtaga ne može utjecati, a tema šale je priča za sebe. Bilo bi zanimljivo doznati čija je ideja bio #DurexJoke hashtag.

Kako god bilo, o ovome vrijedi razmisliti, a navedena online poslovna katastrofa može biti dobra pouka o tome na što sve treba paziti i kako se pripremiti za komunikaciju na društvenim mrežama. Ako baš volite tuđe gafove i neoprez, svakako pročitajte kako je lažni tweet uništio predsjedničku kampanju ili kako je francuski ministar umjesto žene u krevet pozvao 14 tisuća ljudi  i što se dogodi kad od uzbuđenja zaboraviš twitati .

Ivana Urošević

Christian Arno, utemeljitelj Lingo24 servisa za prevoditeljske usluge, koji upravlja klijentima u više od šezdeset zemalja te prevede četrdeset milijuna riječi godišnje, savjetuje  kako se u pet koraka pripremiti za lansiranje kampanje ili dugoročne komunikacije putem društvenih mreža na stranim tržištima. Komunikacija putem društvenih mreža mora se prilagoditi svakom pojedinom tržištu, na isti način kao što se to radi za web stranice, što katkad može predstavljati velik izazov. Nije jednostavno, ali nije ni toliko teško koliko se čini, ističe Arno i predstavlja pet koraka koje morate slijediti da biste ušli u međunarodne vode društvenih medija.

 1. Odaberite društvenu mrežu

U nekim zemljama domaće društvene mreže privlače većinu korisnika, zbog čega je potrebno detaljno istraživanje svakog tržišta prije lansiranja online kampanje.

Primjerice:

Qzone – najveća društvena mreža u Kini, popularna među tinejdžerima i casual korisnicima.

Renren – mreža za kineske studente

Kaixin001 – treća najveća mreža u Kini, uglavnom je koriste uredski radnici

Orkut – glavni igrač u Brazilu, također vrlo popolaran u Indiji. Orkut je inače u vlasništu Google-a.

Mixi – najveća društvena mreža u Japanu.

VKontakte – mreža slična Linkedi’n-u koja dominira u Rusiji.

Friendster – još uvijek zadržava neke sljedbenike u jugoistočnoj Aziji, a sjedište joj je u Maleziji.

(provjerite još:  40 najpopularnijih društvenih mreža u svijetu)

2. Doznajte što korisnici vole

Ljudi društvene mreže koriste  u različite svrhe i načine pa je vrlo važno razumjeti kako korisnici iz drugih kultura komuniciraju.

Azija – dijeljenje kao i preuzimanje glazbe i video sadržaja najpopularnija je razonoda na društvenim mrežama u većem dijelu Azije.

Južna Amerika – kontinent s najvećim postotkom Twitter korisnika. Južnoamerikanci su i strastveni blogeri te često pristupaju webu preko moblinih uređaja.

Indija – online igre i dijeljenje glazbe najčešće su akcije korisnika društvenih mreža u tom dijelu svijeta.

Zapadna Europa – nasličniji sjevernoj Americi, vole sadržaj od kojeg  mogu imati koristi (npr. nagradne igre) ili jednostavno zabava.

3. Napravite strategiju

Ovisno o budžetu, postoje dvije opcije koje mogu doći u obzir: samostalno realizirati sve akcije vezane uz društvene mreže ili pak zaposliti osobu iz zemlje u koju ulažete. Opcija da sve radite sami svakako je financijski najisplativija, dok vam prijevod na željeni jezik uvijek mogu odraditi stručnjaci. No, s druge strane imati nekoga tko je s područja  s kojm želite komunicirati definitivno je bolji potez; osim što će profil koji predstavljate biti lokaliziran, sve će ići brže i jednostavnije.

4. Prilagodite sadržaj

Nije dovoljno predstaviti sadržaj na drugom jeziku, već poruka sadržajno mora odgovarati prostoru, kulturi od koje se traži odgovor/akcija. Mora biti relevantan skupini kojoj se obraća pa se i najmanje sitnice moraju provjeriti. Primjer: Što je s kulturnim specifičnostima? U Kini postoji lista zabranjenih izraza čija online pretraga rezultira vladinom zabranom. Kako Facebook status globalnog brenda napisan na portugalskom jeziku, a greškom plasiran američkim fanovima može dovesti do gnjeva fanova – ni manje ni više brend je Coca Cola, a kako se izvukla od negativnih reakcija pročitajte ovdje.

5. Osigurajte interakciju

Ono što vrijedi za sve postojeće društvene mreže jest da počivaju na interakciji. Ovo je i najvažniji dio bilo kojeg plana jer kvalitetna interakcija stvara uspješan brend. Coca Cola je školski  primjer uspješnog vođenja online komunikacije  preko društvenih mreža no vidjeli ste da i najbolji nekad ne znaju što ih iza ugla može dočekati.

Više tekstova na temu društvenih medija pronađite ovdje, a zanimljivosti o upotrebi društvenih medija u preko 30 zemalja pogledajte u  prezentaciji ispod.

 Ivana Urošević

Kao stručnjak za politički marketing kako komentirate poruke političara u predizbornoj kamapanji?

Izborna kampanja 2011. je za dosad uspostavljene standarde političke komunikacije u Hrvatskoj prilično neinventivna, pa su takve i poruke. Osim koliko toliko poruka Kukuriku koalicije, koje opet ako ih ne doživite kao ironiju, ispadaju ruganje s vrlo teškim trenutkom u kojem se Hrvatska nalazi. Naime, velika razlika između prva dva bloka i izgledna pobjeda ljevice doveli su to toga da se kampanja vodi na način da svi paze da što manje izgube, a ne da što više dobiju. Svaki građanin će najbolje za sebe procijeniti koliko su poruke inventivne, ovisno o tome koliko su ga zainteresirale ili ih je pak zapamtio. Nekako imam dojam da svi molimo da ova kampanja što prije prođe, jer kriza čije posljedice dnevno osjećamo ne trpi više odgađanja.

HDZ se obraća svojim biračima i motivira ih da izađu na izbore, Kukuriku se trudi biti moderan i duhovit što mu omogućuje sigurna prednost i to su kampanje koje najviše prostora i vremena zauzimaju, pa su kao i takve najdostupnije svima. Svi ostali će se utopiti u masi njihovih poruka.

Korištenje društvenih mreža i weba u ovoj je predizbornoj kampanji dosta korišteno. Koga izdvajate?

Kukuriku se jedini sustavno bavi on line kampanjom već par mjeseci unatrag, iako su rezultati prilično skromni za koaliciju koja zove na promjene. Svi ostali, s iznimkom Laburista, uključili su se u samom finišu kampanje u on line, samo da im nitko ne bi mogao prigovoriti da nište ne rade. Kukuriku je ostvario dvosmjernu komunikaciju, traže interakciju s fanovima, ali je sve u skromnim okvirima – mislim da se tek ovih dana približavaju brojci od 30.000 fanova na Facebooku što je jedva dva virtualna mandata – kada bi svaki fan bio glasač. Opet razlog je velika razlika i unaprijed određen pobjednik izbora, što sve ostale prateće kanale jedne kampanje čini samo nužnim dekorom, a ne alatom koji nosi dodatne glasove.

Kako komentirate vijest GONG-a da su stranke na oglašavanje stranke dosad potrošile 8 milijuna kuna? Koliko je zaista potrebno za kampanju s obzirom da su cijene oglašavanja pale. Je li GONG-ova procjena točna?

Kampanje su jedini marketinški projekti gdje se milijuni kuna znaju potrošiti u prazno i bez ostvarivanja cilja, ali bez oglašavanja nema prave izborne kampanje. Mislim da se ozbiljna nacionalna kampanja ne može voditi ispod razine budžeta od 1 milijuna Eura (oko 8 milijuna kuna što smo vidjeli i na prošlim predsjedničkim izborima), pa je zakonom predviđen iznos od 15 milijuna kuna (1,5 mil kuna po izbornoj jedinici) realan budžet za izbore u kriznoj godini. Cijene oglašavanja su pale, oglašivači su sretni jer su izbori dodatan izvor prihoda. GONG se jedino morao ograditi u svojoj metodologiji – vjerujem da su uredno izbrojali i sekunde i plakatna mjesta, no pitanje je cijena po kojima su stranke dobile te oglasne prostore. Ranije je praksa bila da nema posebnih popusta, već jedinstven popust za kampanju na redovite cijene. Ne znam što su TV kuće odlučile ovaj put, no razlika u procjenama GONG-a i stvarno utrošenog novca će se stalno javljati. GONG-ove procjene će uvijek biti više, ako ne dobiju realne cijene po kojima su ugovoreni oglasi. Televizija je najjači kanal u izbornim kampanjama i sve stranke moraju jako paziti da im ostane dosta novca za sam finiš kampanje. Naročito male stranke, moraju imati sredstava pojaviti se u tom foto finišu jer bi u suprotnom njihovi birači i simpatizeri mogli dobiti krivu poruku da nemaju šanse i da je glas za njih bačen glas.

Usput možemo prokomentirati i nove kandidate na izbornoj sceni poput Stipe Petrine, Siniše Vuce, Katarine Banić?

Dok Stipe Petrina iza sebe ima 10.000 glasova s lokalnih izbora, svi ostali predstavljaju jedan prateći izbornih cirkus želja i ambicija kojih se većina neće ostvariti. Teško je ponoviti uspjeh njemačke Piratske stranke u Berlinu (Piraten Partei) koja je osigurala svoje mjesto u berlinskom parlamentu osvojivši gotovo 9% glasova birača na nedavno održanim lokalnim izborima – prvo postoje već neko vrijeme, drugo odradili su kampanju. Bez kampanje nema mandata – dakle morate planirati svaki korak na putu do Sabora. Ovako se sve svodi na egzibicionizam, koji bi trebalo ograničiti povećanjem kriterija i broja potpisa potrebnih za kandidaturu. Inače ćemo i dalje gledati taj prateći raštimani orkestar na svakim izborima.

Koliko društvene mreže utječu na ishod izbora? Obama je bio omiljen na mrežama?

Obama je koristio društene mreže za prikupljanje sredstava i volontera. Oboje nemaju tradiciju kod nas, tako da se u našem političkom okruženju društvene mreže mogu koristiti jedino kao motivacijski alat za povezivanje aktivista i simpatizera, za dvosmjernu komunikaciju za prikupljanje prijedloga (što upravo radi Kukuriku) i s namjerom da se pokaže da ste moderni i pristupačni, pa da tako zaradite dodatne bodove u klasičnim medijima. On line kampanja može presuditi u bliskim bitkama, no ove ih godine nema, pa su i oni samo prateća glazba…

Click here to view the embedded video.

Autor: Mirjana Fijolić 24. 11. 2011.

Danas bez interneta ne možemo zamisliti ni jedan ozbiljni poslovni pothvat. Stoga je važno znati iskoristiti puni potencijal koji nam nove tehnologije i novi mediji pružaju. O navedenom smo razgovarali s Krešimirom Macanom vodećom osobom PR agencije “Manjgura”.

U svojim istupima i djelovanju obilježava vas jedna stvar – korištenje novih medija. Kako ste s tim započeli?

Moje znanje proizlazi iz mojeg vlastitog iskustva, naime 2008. godine sam otišao iz jedne tvrtke i tada sam se morao ponovno pozicionirati. U to vrijeme je i Facebook počeo s ekspanzijom te sam koristio dostupne alate. Napravili smo i blog i stranicu, te sam radio na okupljanju zajednice koja to prati. Manjgura radi sve usluge, a ja sam specijaliziran za medije i politiku. Radili smo sa mnogima te smo prešli put od internet kampanja do pravog biznisa. Poanta je u prepoznavanju važnosti interneta.

Spomenuli ste građenje zajednice, zašto je to važno?

Pogrešno je reći da mi gradimo zajednicu tj. “community”. Zajednice i društvene mreže postojale su i prije virtualnih online društvenih mreža. Svugdje oko nas su društvene mreže! Novost je da internet društvene mreže dopuštaju veću razinu povezanosti. Kako te zajednice već postoje, mi im kroz naš proizvod samo nudimo nastavak “umrežavanja” i na internetu. Ako već imamo tržište, ljude kojima nešto želimo prodati, kojima želimo pružiti tu našu uslugu – moramo im i omogućiti da rade ono što već rade, ali na bolji način.

Što svaki novi poduzetnik mora znati o marketingu, internetu i početku oglašavanja?

Danas niti jednu ideju ne smijete pokušati pokrenuti bez da ste prisutni na online medijima jer prva stvar koju će bilo tko danas napraviti kada dobije vašu vizitku ili zapiše vaše ime i prezime – utipkati će vaše ime u Google. Tu dolazimo do važnosti online reputacije – postojite li online ili ne postojite? Ako vas nema to može biti i dobra stvar, no s druge strane može se uz vas vezati i loše stvari, primjerice ako imate nekog imenjaka o kojem piše sve najgore.

Prije nego krenete prodavati svoje poduzetničke ideje, pokušajte brendirati sve vezano uz tu ideju i napravite sve ono što će napraviti osoba kojoj ćete otići s idejom: provjeriti vas na internetu. To je najlakše – ništa ne košta i traje 5 minuta. Amerikanci kažu: “Nemaš drugu priliku za ostaviti prvi dojam”, te je ako je naš prvi “online” dojam loš onda ste vjerojatno izgubili priliku za nešto više. Vaša ideja, koliko god bila genijalna neće dobiti zeleno svjetlo.

Kako krenuti s uređenjem svojeg internet “otiska”?

Uredite svoje online profile, npr. LinkedIn – na kojem onaj tko zna što se traži, može ostaviti dobar dojam. Na taj način komunicirate s osobom koja vas “gugla”: koji su vam interesi, obrazovanje, poznanstva i veze i poslovna pozadina – odnosno jeste li pravi poduzetnik ili “šarlatan”. Kako bi sve to moglo zaživjeti potrebna vam je internetska prisutnost. To je danas jednostavno, cijene “hostanja” stranica su niske i to je lako rješivo. Govorimo o trošku od 500 do 1000 kuna maksimalno. Ono što je uistinu važno je prezentacija svih važnih informacija. Vaša stranica mora biti zanimljiva i korisniku “prodati” samu ideju prije nego on odluči otići s te stranice. To je proces koji ne traje više od minute, ljudi za to nemaju više vremena. Ako to nije to – ljude će to odbiti.

Možemo li reći kako internet i informacije dostupne na njemu danas postaju poput vizitki?

Tako je, internet je danas vaša vizitka. Klasična vizitka nije više nije toliko bitna. Koristite npr. Google oglašavanje koje je vrlo povoljno. Postoji primjer jednog poslovnjaka koji je zakupio imena 5 direktora jedne od najvećih marketinških kompanija u Americi. Tada je tim istim direktorima poručio kako im je dao 5 razloga zašto ga trebaju zaposliti. Posao je naravno dobio. Isti primjeri maštovitog i jeftinog oglašavanja i pristupanja visoko pozicioniranim ljudima postoji i kod nas, poput tvrtke Escape iz Osijeka koja je, svojedobno, zakupila domene s imenima hrvatskih poslovnjaka. Što se dogodilo? Poslovnjaci koji im prije toga nisu odgovarali na pozive tada su počeli zvati njih u Osijek. Malim i jeftinim trikovima može se doprijeti do mnogo ljudi bez da plaćate skupe reklame na radiju ili televiziji, a ako ste im jednom zgrabili pažnju na vama je hoćete li ju zadržati. Danas je marketing dostupan svima koji se njime znaju koristiti. Prije je on ovisio o budžetu, a danas vam je potrebna dobra ideja, uz nekoliko entuzijasta i malo novca, stvarno se sve može napraviti.

Pitanje koje se nameće samo po sebi: što je budućnost u oglašavanju i pristupu korisnicima naših usluga?

Tko ima bolju internet prezentaciju , kako bi se istaknuli moramo biti bolji od drugih. Na primjer, moja agencija Manjgura bi mogla biti sasvim obična agencija za odnose s javnošću da nema svoj blog koji ljudi čitaju i posjećuju. Mogao bi svaki dan dijeliti tisuće vizitki, ali ovo je jednostavno praktičnije. Ljudi traže nešto zanimljivo, a mi im nudimo zanimljivu robu. Od tih posjeta ja ne zarađujem, ali kad razmislite, na taj način svaki dan prezentiram sebe i dijelim vizitke. Smartphoneovi su definitivno budućnost. To je trend “proširene realnosti”, koji se iz Sjedinjenih Američkih Država prenio i u Europu. Sa smartphoneom mi, praktički, više ne treba računalo. Blizu smo faze u kojoj će naš “pametni” telefon postati i naš novčanik i glavni centar komunikacije. Sada razmislite koliko je to tržište, kada po nekim brojkama, danas smartphone u Hrvatskoj koristi preko milijun ljudi?

Usluge koje pružamo moraju biti prilagođene mobilnosti i mobilnim pametnim telefonima. Kupci će htjeti sve obaviti tim putem. Tu bi spomenuo i CRM – custom relationship managment, tehniku koju je koristio i sadašnji američki predsjednik Barack Obama, a radi se o detaljnom proučavanju svojih korisnika. Što više o njima znaš više ih potičeš na daljnju aktivnost. Tako, više nego ikada prije, možemo saznati sve o našim kupcima, što nam omogućava i da im se prilagodimo.

Možemo li reći kako na neki način živimo u idealno vrijeme, barem tehnološki gledano, za ulaženje u poduzetništvo?

Za mlade poduzetnike s malim budžetima – ovo je odlično vrijeme. Oni mogu eksperimentirati i ne moraju propasti s velikim gubitkom. Ne moraju se bojati velikih gubitaka zbog eventualne propasti upravo zbog onog što sam ranije spomenuo – relativno je jeftino pokrenuti posao vezan uz tehnologiju. Također, vrlo je važno imati mentora. Svaki mladi poduzetnik treba imati dobrog mentora, jer zašto ponavljati tuđe greške? Ukoliko ste u dilemi, platite savjet jer cijena koju platimo kasnije nam se višestruko vraća.

Vedran Mušura

www.pametnakuna.hr

Analizom raznih Facebook stranica koje imaju preko 5.500 fanova i više od 80 tisuća postova tijekom listopada (2011) dobili su podatke na temelju kojih su angažiranost korisnika podijelili na:

Prosjek klikova na like: 3.103

Prosjek klikova na komentar: 14.678

Prosjek klikova po impresiji (pogledu): 0.005

edgerankchecker.com

Zanimljivo je da je broj dijeljenih (share-anih) postova slabio što su stranice imale više fanova, zbog čega EdgeRank smatra da  stranice s manje fanova imaju bolju mogućnost stvaranja relevantnih sadržaja za svoje fanove, što rezultira i većim brojem klikova i dijeljenja među prijateljima. To može biti poticaj i većim brendovima da otvaraju manje (prostorno ili tematski orijetnirane) Facebook stranice kako bi suzili publiku kojoj se obraćaju. Jedan od takvih primjera je i Nike koji ima posebne Facebook stranice Nike, Nike nogomet, Nike košarka. To omogućuje brendu fokusiranje na manju zajednicu, što može dovesti do bolje interakcije.

Više o ovom istraživanju pročitajte ovdje.

Ukoliko želite znati kako vaša Facebook stranica diše, ubacite je na SocialSense, a sigurno će vas zanimati i tko je jedan od najvećih domaćih Facebook brandova te zašto kompanije moraju biti spremne na dvosmjernu komunikaciju.

 

Ivana Urošević