Stare baterije reciklirati – rado! Ali gdje i kako?

stLight.options({publisher:''});emailImate stare baterije ili neispravni toplomjer, i što sad s tim? Baciti u smeće ili ne? Jedan dio ljudi će znati da se takva stvar nikako ne smije baciti u smeće s ostalim otpadom, ali većina o tome ne zna gotovo ništa. Poznato je da su tvari sadržane u starim baterijama ili toplomjeru, kao što su živa, nikal, kadmij, vrlo opasne i štetne za ljudsko zdravlje i okoliš. Pitanje je jesmo li informirani o utjecaju opasnog otpada na našu okolinu i nas? A ako nismo, zašto nismo? Informiranje građana o štetnosti električnog i elektronskog otpada (EE) svodi se na letke koje distribuiraju tvrtke koje imaju koncesiju za odvoz i zbrinjavanje tog otpada. Njima je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,dok bi se Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost trebao baviti tim problemom, odnosno edukacijom građana o štetnosti tvari koje sadrži EE otpad. Informiranje od strane Ministarstva svedeno je na Zakone i pravilnike o zbrinjavanju tog otpada. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koristi financijska sredstva Europske unije za gospodarenje otpadom. Međutim, od tih sredstava... Pročitaj više

Velika naftna katastrofa o kojoj sve znamo i još veća o kojoj ništa ne znamo

„…Nafta curi gotovo svaki tjedan, a određene močvare već dugo su potpuno beživotne. Stručnjaci se slažu da možda ni jedno drugo mjesto na Zemlji nije pretrpjelo veću štetu zbog izljeva nafte, a lokalno stanovništvo čudi se neprekidnoj pažnji koja se posvećuje izljevu u dalekom Meksičkom zaljevu…“ donosi tjedni prilog New York Times-a u Poslovnom dnevniku o zbivanjima u Nigeriji. Gotovo nevjerojatno da u današnje vrijeme globalne povezanosti i svih novopečenih oblika komunikacije, postoje katastrofe svjetskog značaja, za koje je rijetko tko uopće čuo. Svakodnevno nas mediji bombardiraju izvješćima iz Meksičkog zaljeva, ali o katastrofi u delti Nigera rijetko kapne pokoja informacija. Za čišćenje i eliminiranje štete uz obalu SAD-a British Petroleum, odgovoran za izlijevanje nafte, isplaćuje milijarde dolara štete. Rješenja za zaustavljanje izljeva traže se po cijelom svijetu, pa je SAD tako prihvatio možda spasonosno rješenje iz Hrvatske. Naime, radi se o patentu grupe stručnjaka okupljene oko brigadira Hrvatske ratne mornarice Roberta Kramarića, koji su ideju već iskoristili za uklanjanje tropske alge Caulerpa taxifolia u Starigradskom zaljevu.... Pročitaj više

BP aka British Petroleum – kako ne smije izgledati krizno komuniciranje

Posljednjih mjeseci, osim Nogometnog prvenstva u JAR-u glavna tema je ekološka katastrofa u Meksičkom zaljevu, koju je prouzročio British Petroleum. Onečišćenje je nastalo istjecanjem nafte iz uništenih instalacija platforme BP-a, koja je, nakon eksplozije i požara, potonula 21. travnja. Do danas je, prema procjenama iscurilo više od 540 milijuna litara, a svakodnevno istječe između 5,5 do 9,5 milijuna litara nafte. Nažalost još uvijek nisu pronašli rješenje kojim bi se u potpunosti zaustavilo isticanje nafte. Nekoliko tjedana od početka izlijevanja nafte u BP-u su shvatili da im imidž baš i nije pozitivan. Prijašnjih su godina ulagali velike novce u marketing kako bi se prikazali kao najzelenija kompanija koja se bavi crpljenjem crnog zlata. Nakon ekološke katastrofe koju su izazvali uštedama na sigurnosti platforme, pokušali su povratiti veoma poljuljani eko imidž. Zakupili su par ključnih pojmova kao „oil spill“ na Google-ovoj, Yahoo-ovoj i Bing-ovoj tražilici. Na taj potez su se odlučili, kažu u BP-u, kako bi se ljudi lakše mogli informirati o naporima koji su poduzeti kako bi se bušotina začepila i nastala šteta sanirala. Osim zakupljivanja termina... Pročitaj više

Jedno zanimljivo razmišljanje ekologa o PR agencijama…

… sam danas pronašao na stranicama Večernjakova bloga – Vjeran Piršić – Eko blog – PR Agencije. Tako Vjeran, koji nedvojbeno ima veliko praktično iskustvo na području suradnje ekologa i agencija, PR agencije dijeli na tri skupine: Ugrubo, mogu se podijeliti u tri skupine. U prvu bih uvrstio dobronamjerne ljude koji pokušavaju što poštenije odraditi svoj posao. Takvi su najmalobrojniji, i obično ne uspijevaju baš najbolje. U sukobu s okrutnom stvarnošću bilo kakav osobni moralni kodeks osuđuje ih na neuspjeh. Druga (najbrojnija) skupina su PR-ovci s primarnom orijentacijom na uspjeh, pa makar to značilo i obranu, npr., tvornice koja (izmjereno) toliko zagađuje okoliš da zasigurno i bitno utječe na zdravlje ljudi. Iako je teško obraniti neobranjivo, suočeni sa slabašnim, neiskusnim i neorganiziranim građanima, PR-ovci počesto postižu uspjehe, ponajprije zbog izdašnih financijskih fondova kojima raspolažu i/ili dobrih osobnih veza s mnogim utjecajnim novinarima i urednicima medija. Ovo je pitanje koje se javlja u svim profesijama – neki odvjetnici moraju braniti pedofile, ubojice i silovatelje i mislim da to nije bit problema, već... Pročitaj više