Dakle, u čemu je tajna?

•    Kaže se da je bolje imati 400 prijatelja koji su dodali vas, nego 4000 koje ste vi dodali. Umjesto stihijskog dodavanja prijatelja promišljeno stvarajte potrebu da drugi dodaju vas. Ako želite stvoriti utjecaj, neka drugi iskazuju interes za vašim aktivnostima
•    Budite aktivni svaki dan; dijelite pametan sadržaj, odgovarajte i proaktvno slijedite i dodajte pokojeg prijatelja 
•    Bitan je sadržaj. Poznavanje velikog broja ljudi ne znači ništa ako nemate znanje, iskustvo i mudrost
•    Fokusirajte se na ljude, oni su srce društvenih mreža
•    Znanje o sve mnogobrojnijim alatima doći će s vremenom, a vi se fokusirajte na umjetnost društvenih mreža

Nedavno smo pisali o predsjedniku Josipoviću kao najvećem Facebook hrvatskom brendu. Na stranicama Manjgure ubrzo ćete moći vidjeti koje sve osobe iz hrvatske javnosti uspješno koriste društvene mreže. Obavjestit ćemo vas i kojim se alatima možete poslužiti za mjerenje popularnosti i svog utjecaja, stoga nas svakako posjetite.

Do tada, svoje statuse na Facebooku pišite promišljeno jer internet je vaša posjetnica.

▪ Kukuriku koalicija s dvostruko većom potporom i nakon parlamentarnih izbora

▪ Stranačke preferencije potvrđuju veliku prednost SDP-a pred HDZ-om; još samo dvije stranke prelaze izborni prag: Laburisti i HNS

▪ Ivo Josipović uvjerljivo najpozitivniji političar u zemlji; značajan porast pozitivnog doživljaja novog premijera

▪ Ivo Sanader najnegativniji hrvatski političar, a slijedi ga čelnica njegove nekadašnje stranke; Milanovićev izbor za premijera i promjena retorike znatno ublažili njegov negativni doživljaj

▪ Gospodarska kriza i u mjesecu velike izborne pobjede opozicije i dalje najvažnija tema u zemlji

▪ Velika očekivanja od nove Vlade u svim područjima (gospodarstvu, vanjskoj politici, i suzbijanju korupcije)

Prvo poslijeizborno mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno početkom ove godine, pokazuje da je nastavljena uvjerljiva prednost lijevo-liberalne koalicije. Jednako tako, u stranačkim se preferencijama nastavlja trend okrupnjavanja političke scene pri čemu dvije vodeće političke stranke u zemlji znatno prednjače u izboru, a još samo dvije prelaze izborni prag na nacionalnoj razini. Izborna pobjeda lijeve koalicije stavila je pred njih i velika očekivanja, posebno u području gospodarskog razvoja. Ovo su glavni nalazi ovomjesečnog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji mjesec dana poslije izbora.

Lijeva koalicija okupljena oko SDP-a bilježi izbor od 42,8% što predstavlja blagi porast podrške u odnosu na rezultate postignute na izborima kad je Kukuriku koalicija u deset „domaćih“ izbornih jedinica zabilježila izbor od 41,1%. S druge strane HDZ je sa svojim koalicijskim partnerima (HGS i DC) zabilježila nešto slabiji rezultat u odnosu na izbore (22,4% prema izbornih 23,5%). Hrvatski laburisti su ostali na sličnom rezultatu (5,4% prema izbornih 5,2%), dok je blagi porast zabilježilo nekoliko lista: HSP dr. A. Starčević-HČSP (s 2,8% na 3,4%), HSP (s 3,0% na 3,2%), HDSSB (s 3,0% na 3,2%), NL dr.sc. Ivan Grubišić      (s 2,8% na 3,1%), Hrast (s 1,3 na 1,4%) i Ladonja (s 0,5% na 0,6%). Lista HSS-ZS-SP je ostala na istom rezultatu (3,1%), dok su slabiji rezultat, uz HDZ-ovu, zabilježile i ove liste: BUZ-PGS-HRS-Ljubo Jurčić (s 2,8% na 2,7%), HSLS           (s 3,1% na 2,4%), NL Milana Bandića (s 1,1% na 0,9%).

Osim preferencija koalicija, u istraživanju je utvrđena i preferencija samostalnih stranačkih lista. I na ovoj ljestvici SDP bilježi veliku prednost u odnosu na HDZ (33,1% prema 19,7%). Treće mjesto drže Hrvatski laburisti (5,4%), a HNS je odmah iza njih s izborom od 5,2%. Ove su četiri stranke ujedno i jedine prešle prag na nacionalnoj razini (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica). Većina se ostalih stranaka natiskala između 3,4% i 2,2% (HDSSB 3,2% i HSP dr. A. Starčević           3,2%; HSS 3,1%; NL dr. Ivana Grubišića 2,8%; HSU 2,7%; HSLS 2,2%). Sve ostale stranke su zabilježile izbor od 5,2%, dok je 10,6% ispitanika/ca bilo neodlučno.

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 43,2% izbora (prošli mjesec 42,7%) najpozitivniji je političar u zemlji. Na drugo se mjesto doživljaja pozitivnih političkih osoba pod utjecajem izborne pobjede ali i poslijeizbornih poruka novi hrvatski premijer – Zoran Milanović – s izborom od 12,4% (prije mjesec dana 9,2%), dok je Jadranka Kosor s 5,6% izbora na trećem mjestu (prema 7,7% prije izbora). Guverner Rohatinski je najpozitivniji za 5,5% građana/ki (prije mjesec dana 6,4%). Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Dragutin Lesar (4,2%), Vesna Pusić (3%), Ljubo Jurčić (2,2%), don Ivan Grubišić (1,4%), Ruža Tomašić (1,2%), Radimir Čačić i Damir Kajin (oba po 0,8%).

Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 86,2% građana/ki, a negativan za 8,1% (netto pozitivan doživljaj 78 postotnih poena). Zoran Milanović je pozitivan za 58,5% ispitanika/ca, a negativan za 26%. Prvak opozicije je u ukupnom doživljaju netto pozitivan 32,6 postotnih poena (prije mjesec dana bio je netto pozitivan 22 postotna poena). Jadranka Kosor je pozitivna za 27,6% građana/ki, dok je za njih 59,3% negativna. Bivša je premijerka u ukupnom doživljaju netto negativna za 31,8 postotnih poena (prije mjesec dana 41,8).

Sanader je povećao svoju prednost na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara. Tako je u posljednjem istraživanju Sanader najnegativniji političar za 27,4% ispitanika/ca (prošli mjesec 25%). Na drugom je mjestu Jadranka Kosor s negativnim doživljajem od 19,6% (prema prošlomjesečnih 23,3%). Na trećem je mjestu negativnog doživljaja Vladimir Šeks s izborom od 15,5% (prije mjesec dana 14,1%). „Svi političari“ su negativni izbor 8,4% ispitanika/ca, a slijede dva vodeća čelnika nove Vlade: Radimir Čačić (7,7% prema prošlomjesečnih 5%) i Zoran Milanović (3,4% prema prošlomjesečnih 7,1%). Među deset političara s doživljajem najnegativnijeg u zemlji još su: Andrija Hebrang (2,1%), Darko Milinović (1,4%), Stjepan Mesić (1,1%) i Vesna Pusić (0,9%).

U posljednjem istraživanju gospodarska kriza u zemlji je ponovo najčešći izbor (30,7%). Drugo mjesto drži izborna pobjeda Kukuriku koalicije (16,7%), dok su događaji oko otkaza radnicima Sisačke željezare na trećem mjestu s izborom od 12,2%. Slijede potpisivanje Ugovora o pristupanju Europskoj uniji (9,2%), suđenje bivšem premijeru Ivi Sanaderu i njegov izlazak iz pritvora (4,6%), zbivanja u hrvatskom nogometu i HNS-u (3,5%), zahtjevi, najave i rasprave o drastičnom rezanju javne potrošnje (3,5%), proslava Božića i Nove godine (2,8%), produbljivanje krize eurozone i najava nove recesije (2,5%), uhićenje policajaca zbog pomaganja kriminalcima (1,9%), konstituirajuća sjednica Sabora i izbor Vlade RH (1,6%) te događaji u HDZ-u i HSS-u nakon izbornog poraza (1,6%). Sve ostale teme i događaji zabilježili rijeđi izbor za događaj mjeseca.

Ovomjesečno istraživnje CRO Demoskop obuhvaćalo je još dvije zanimljive teme: spremnost na „odricanja i duboke rezove“ i očekivanja od nove Vlade u odnosu na prethodnu. Kad je riječ o spremnosti na odricanje, odnosno prihvaćanju „dubokih rezova“ zabilježeni su vrlo disperzirani odgovori i ne tako jednoznačna spremnost na odricanje. Bezuvjetna spremnost na odricanje zabilježena je u 21,6% slučajeva, dok je uvjetna spremnost zabilježena u 40,2% slučajeva (odgovori: Da, ako bi to donijelo boljitak u zemlji za nekoliko godina 21,0%; Da, ali samo ako bi se teret pravednije raspodjelio i da bogati plate više 19,2%). S druge strane 34,7% ispitanika nije spremna na nova odricanja (Odgovori: Ne, jer će ponovo najviše podnijeti teret oni koji nemaju ili koji imaju manje 8,0%; Ne, jer sam i do sada dovoljno podnosio/la 13,2%; Ne, neka uzmu bogatima ili onima koji su se obogatili na našim leđima 13,5%). Samo 3,5% ispitanika/ca nije odgovorilo na ovo pitanje.

Kad je riječ o očekivanju od nove Vlade u odnosu na prethodnu, puno uspješniji rad i veću učinkovitost ističe 28,3% ispitanika/ca, dok njih 42% očekuje da će nova Vlada biti djelomično uspješnija. Da će biti jednako uspješna smatra 5% sugovornika/ca, a da će biti jednako neuspješna smatra njih 7,8%. Djelomično će biti neuspješnija/lošija za 4,6% građana/ki, a puno neuspješnija/lošija očekuje njih 2,9%. Ništa ne očekuje 1,7% ispitanika/ca, dok njih 7,7% ne zna što da očekuje. Najveća su očekivanja na području gospodarstva (67,9% očekuje bolji rad nove Vlade), suzbijanja korupcije (66,8%), dok je nešto manje očekivanje na području vanjske politike (62,9%).

Osim po broju interakcija, Index.hr je zauzeo prvo mjesto i kao najbrže rastuća stranica sa čak 12.138 novih članova. S obzirom na to da je ovo vrijeme kupnje božićnih darova, ne iznenađuje podatak da se 6.791 Hrvata priključilo stranici YokoShopping Hrvatska i tako joj omogućilo da zauzme drugo mjesto na našoj ljestvici. Na trećem mjestu nalazi se Put oko svijeta (+5.357) dok se Bilic Vision našao na četvrtom sa samo 42 člana manje. Peto mjesto zauzeo je Lidl Hrvatska (+3.336).

Već uobičajeno među najpopularnijim statusima našao se i onaj predsjednika Ive Josipovića. Ovoga puta predsjednik se osvrnuo na predaju mandata premijeru Milanoviću te je izrazio nadu za konstruktivnom i uspješnom suradnjom s novom Vladom. Druginajpopularniji status objavila je stranica Put oko svijeta kojim nas je podsjetila na „Izgubljeni grad Inka“, Machu Picchu.

Provjerite top listu domaćih Facebook stranica na portalu SocialSense.me.

http://www.drap.hr

Među najbrže rastućim stranicama našle su se također Zanosna (+ 7 707), www.centar-zdravlja.net (+ 3 254), Gamblershome (+ 3 075)  te Kukuriku koalicija sa + 3 023 nova člana.

Najpopularniji statusi ovog tjedna bili su u znaku blagdana Svih Svetih. Tako je onaj Ive Josipovića, kojim je odao počast onima koji više nisu s nama, bio među najkomentiranijim.

Provjerite top listu domaćih Facebook stranica na portalu SocialSense.me.

Stranica Ivo Josipović postala je svojevrstan fenomen među domaćim Facebook stranicama. Iako se novi status pojavljuje u prosjeku svaki drugi tjedan, gotovo svaki od njih se nađe među postovima koji privuku najviše pažnje korisnika tog tjedna. Tako je prošlotjedni status u kojem Predsjednik iznosi svoj stav o Zakonu o ništetnosti pravnih akata prikupio 3.182 interakcije, što ga čini drugim tjednim statusom po interakciji.

Marko Rakar, koji održava navedenu stranicu, rekao nam je kako je taj post vidjelo oko 105 000 korisnika Facebooka, znači 10% svih domaćih korisnika. 3% onih koji su vidjeli post, su ga i komentirali ili like-ali. Rakar kaže kako je prosjek reakcije na postove Predsjednika između 2 i 4%, što je vrlo dobar rezultat. Ono što potvrđuje da stranica ima svoju publiku jest činjenica kako se sa svakim novim postom među korisnike stranice u prosjeku uključi novih 2000 ljudi.

Ova stranica je specifična i po tome što se sve reakcije korisnika bilježe i vrednuju, što uvelike koristi Predsjedniku kao uvid u reakcije građana na različita politička pitanja, po čemu je Josipović gotovo sigurno najnapredniji domaći političar na Facebooku.

Kada je riječ o interakciji, na domaćim Facebook stranicama nema velikih iznenađenja. Najviše interakcija ostvareno je na stranici OK je OK!, njih čak 24.102. Slijede 24sata sa 14.354 i Index.hr sa 11.925 interakcija. Najuspješniji među stranicama koje nisu uspjele preći 10 000 interakcija su Tportal hr (9.124) i Put oko svijeta (9.095).

Pet centar se ponovo probio na vrh liste najbrže rastućih stranica sa 4.407 novih prošlotjednih fanova. Najveća domaća stranica Croatia našla se na drugom mjestu sa 3.710 novih korisnika, a slijede Gamblershome (2.845 novih članova), 24sata fun (2.819) i PIK (2.659).

Najuspješniji prošlotjedni status je foto-galerija Makarske rivijere sa stranice Croatia sa 3.291 interakcijom. Slijedi status Ive Josipovića, nakon kojeg slijede dvije foto-galerije sa stranice Put oko svijeta sa 2.547 i 2.358 interakcija. Na petom mjestu najuspješnijih prošlotjednih statusa nalazi se post stranice OK je OK sa 2.150 interakcija.

Pročitajte pažljivo i ove tekstove u nastavku (obratite pažnju na datume):

Sukob Kosor Josipović i njegovo razvijanje – gornji tekst je negdje između ova dva

RASTE NETRPELJIVOST – Pročitajte oko čega se sve svađaju Jadranka Kosor i Ivo Josipović – 04.07.2011

IZBORNA STRATEGIJA HDZ-A – Banski dvori u ratu s Pantovčakom: Nećemo izbjeći ‘crvenu Hrvatsku’ ako ne zaustavimo Josipovića – 21.08.2011

O izbornoj strategiji HDZ-a – svjesni su da mogu doći maksimalno do 25% i imaju plan B, ali i internom SDP-u

JADRANKA KOSOR NOSI SVE LISTE – HDZ je osmislio strategiju za izborni trijumf: Pročitajte tri ključne točke plana za pobjedu – 13.05.2011

STRATEGIJA VLADAJUĆIH – Plan Jadranke Kosor na predstojećim izborima: HDZ-u mjesto više od SDP-a – 15.06.2011

ZAŠTO IM JE UOČI KLJUČNIH IZBORA REJTING SVE GORI – HDZ-u nisu pomogli ni EU ni Papa, SDP je inertan, bez vizije i ideje – 29.06.2011

BORBA ZA VLAST >> BORBA ZA OPSTANAK? – Ako HDZ izgubi izbore, premijerka ima plan B! Pročitajte OVDJE kakav je njezin plan – 07.09.2011

I ovdje tekst s početka točno upada negdje u sredinu između dva zadnja teksta. A o tome tko će obećavati, tko povjerovati i na kraju plaćati isto se pisalo do u detalje:

EKONOMSKA OFENZIVA HDZ-A Krediti u švicarcima otplaćivat će se do smrti, a obećane mostove i škole platit će iduća Vlada – 14.08.2011

PREDIZBORNA EKONOMSKA OFENZIVA HDZ-A Smije li se Hrvatima reći istina … ili bi oni i dalje htjeli živjeti u zemlji velike laži – 27.08.2011

Za usporedbu pročitajte tekst iz Novog lista koji je izašao dosta ranije, krajem srpnja – koja su bila očekivanja ili želje analitičara, a što se dogodilo – Kampanja i populizam – treba li u kampanji reći tešku istinu biračima ili ići populistički?

Nakon 4.12. vratit ćemo se na ovaj tekst, da vidimo što se u konačnici od svega ostvarilo:-) U međuvremenu pogledajte što smo dosad pisali na temu izbori 2011.

‘Mislim da je strah od crvenjenja vrlo opravdan. Hrvatska se već odavno crveni od nevolje, jada, siromaštva. I zaista se čudim da premijerka nema pametnijeg posla nego da ‘prebraja’ moje izaslanike i mašta o bojama kojima bi ‘farbala’ Hrvatsku. Nažalost, u vrijeme kada bi sve stranke, pa i Vlada, biračima trebali govoriti kako izaći iz krize, kako riješiti nezaposlenost, besperspektivnost, stečajeve… ona izgleda nema pametnijeg posla nego broji moje izaslanike’, rekao je predsjednik Josipović za Media servis.

Za Hrvatski radio Krešimir Macan komentirao je trenutno stanje u pretkampanji i što nas tek očekuje:

Dnevnik HTV-a  se isto bavio trenutnim odnosima Kosor i Josipovića:

Click here to view the embedded video.

Veliki tekst ‘Nema objašnjenja za Milanovićevu šutnju, on mora povesti birače u pobjedu’ donosi mišljenja stručnjaka za političku komunikaciju o pretkampanji, korištenju izraza poput crvena Hrvatska, sukobu Kosor-Josipović, te iznenađujućoj pasivnosti Saveza za promjene.

‘Zoran Milanović definitivno mora povesti svoje birače u pobjedu i to birači od njega očekuju, kao što to čini i Jadranka Kosor bez obzira na to što ima pred sobom teži scenarij. Izbori su kao bitka – imate dvije vojske kojima samo netko treba viknuti ‘Juriš!’ i oni će se potući. Trenutačno imate jednu vojsku koja trči, zapjenjenu pričom o ‘crvenoj Hrvatskoj’ i isukanim sabljama dok druga vojska stoji i gleda svog zapovjednika koji se uopće ne nervira, niti izdaje kakve zapovijedi’, slikovit je bio naš Krešimir Macan. Nastavak priče ćemo budno pratiti:-) Kliknite na link za više tekstova na temu izbori 2011.

P.S. Nevolja nikad ne dolazi sama – Slobodna Dalmacija je dan kasnije prilično ošto napala Jadranku Kosor baš po pitanju crvene Hrvatske – kliknite na sliku za cijeli tekst.

24sata je najaktivnija stranica s čak 18.093 interakcija, a slijedi ih TportalHr s 15.922. Još jedna dnevna tiskovina, Jutarnji list, našla se na sedmodnevnoj top listi na trećem mjestu s 12.851 interakcija. Na četvrtom mjestu nalazi se portal Net.hr (11.090), a na petom mudremisli.com (9.257).

Na prvom mjestu najuspješnijih postova nalazi se fotografija sa stranice Put oko svijeta (2.857). Na listi su se našla i dva statusa sa službene Facebook stranice predsjednika Ive Josipovića. Tako je drugo mjesto zauzeo post posvećen Danu pobjede i domovinske zahvalnosti (2.258), a peto komentar o aktualnoj temi – izboru veleposlanika (1.552).

Upravo s tim naslovom je business.hr vrlo precizno i jednostavno opisao stanje hrvatske politike na društvenim mrežama par mjeseci prije izbora – Političari izgubljeni u društvenim mrežama. Praktično ništa se nije promijenilo od kada smo objavili - Pogled iznutra u Obaminu on line kampanju by Scott Goodstein i Društvene mreže i izbori – možemo li koristiti Obamine poučke?, pa članak prenosimo u cijelosti.

Predizborna je kampanja već počela, a za koji ćemo mjesec vidjeti i pravo zahuktavanje: televizijske spotove, panel-sučeljavanja, oglase u novinama, letke, događanja. Poneka će se stranka angažirati i oko predstavljanja na internetu, a bude li posrijedi neka od jakih (HDZ, SDP ili HNS), lako je moguće da će za sobom povući i ove manje. To se, uostalom, dogodilo u predsjedničkoj kampanji tijekom koje je Ivo Josipović jakom prisutnošću na internetu “natjerao” stožer Milana Bandića da se aktivnije uključi u takvu promidžbu. No kako će izgledati internetska predizborna kampanja? Hrvatski su stručnjaci za društvene mreže i internet skeptični. Ivo Josipović jedan je od rijetkih prirnjera dobre internetske kampanje koja je i privukla glasače, kaže Ivan Brezak Brkan, vlasnik PR agencije Acumen Connect i utjecajnog portala Netokracija, ali većina hrvatskih političara drži se dalje od interneta ili ne koristi mogućnosti medija kako bi trebalo. A trebalo bi imati na umu, naglašava, da je internet kao medij poseban upravo po tome što omogućuje komunikaciju pa se kao takav treba upotrebljavati.

Najveća pogreška političara koji dolaze na internet jest ta što se prema internetu odnose kao prema velikom billboard plakatu uz cestu. Misle da je dovoljno do su ondje kratko vrijeme. Strategije nastupa na internetu planiraju se mjesecima, godinama unaprijed. One su različite, ali svaka je ista u činjenici da su ljudi iza nje on-line. Drugim riječima, puno će se više vjerovati političaru, uvažavati ga te će se širiti njegove poruke ako je prisutan on-line tijekom cijeloga mandata, ne samo kada treba nešto od građana, odnosno glasove, smatra Nebojša Grbačić stručnjak za društvene medije i urednik časopisa Plan B. To se posebice odnosi na društvene mreže na kojima bi političari trebali biti svo vrijeme. Baš pritom rade najviše pogrešaka u kampanji. Sjetimo se Milana Bandića i njegovih fanova iz Koreje, Kine i Japana. Nije važan broj fanova, nego da iza brojki na stranicama za fanove stoje stvarni ljudi koji su tim ‘lajkom’ izrazili potporu, a koju će zatim prenijeti i na glasački listić, kaže Grbačić.

Bez ignoriranja

Drugi je problem u stručnjacima za on-line kampanje. Političke stranke često se odlučuju angažirati višenamjenske agencije koje zatim pokrivaju sve oblike kampanje, a često se događa da te agencije jednostavno ne razumiju bit Facebooka, smatra Brezak Brkan. Marko Rakar, čovjek zaslužan za uspješnu internetsku kampanju Ive Josipovića, još je oštriji u ocjeni političara na internetu. Političari griješe u mnogo čemu, no dvije temeljne pogreške jesu nerazumijevanje medija i nevjerodostojnost. Rijetko koji od političara razumije kako internet funkcionira, mnogima je dvosmjema komunikacija naporna, otvoreno ih iritira i smeta im pa počnu nepotrebno moderirati diskusiju. Velik je problem i vjerodostojnost jer gotovo svi političari internet i širu komunikaciju počnu upotrebljavati u mjesecima prije izborne kampanje. Zatim na dan izbora ugase štogod su koristili i onda to ne pokreću sljedeće tri godine, kaže Rakar.

U Josipovićevoj je kampanji upravo to izbjegnuto, kaže on. Nema osobitih tajni vezanih uz predsjedničku kampanju Ive Josipovića. Predsjednik je i inače komunikativna i pristupačna osoba pa se njegova navika da komunicira s prijateljima i znancima putem interneta samo preslikala na kampanju. Iskoristili smo tu njegovu informatičku osviještenost i upotrijebili je kao sastavni dio kampanje, što su građani rado prihvatili. Ako postoji bilo koji ‘tajni sastojak’ koji je upravo našu kampanju učinio osobito uspješnom, to je u svakom slučaju bila autententičnost. Svu komunikaciju putem interneta koja je bila potpisana kao Ivo Josipović doista je napisao ili odobrio tutor, tvrdi Rakar. Savjeti za uspješnu kampanju na internetu? Ako se odlučujete za izlazak na internet, upozorava Rakar, budite otvoreni i iskreni o svim temama koje bi mogle zanimati gradane. Besmisleno je i kontraproduktivno ignorirati pojedina pitanja ili se pokušati izvući jeftinim odgovorima. Građani su inteligentni i prozrijet će svaki pokušaj zamagljivanja ili izbjegavanja odgovora, a u stanju su secirati svaku izjavu i pronaći svaki javni podatak.

Posao za podmladak

Nemojte se upuštati u internetsku kampanju ako je niste voljni dovesti do kraja, sa svim nagradama iz dobro obavljene kampanje, ali i kaznama koje slijede ako pokušate manipulirati publikom, upozorava on. PR stručnjak Krešimir Macan zbog golema je broja sljedbenika na Facebooku otvorio privatni profit i stranicu pomoću kojih svakodnevno komunicira. Zasad nije angažiran ni za jednu političku stranku, kao što, uostalom, to nisu ni drugi sugovornici. Kampanje na internetu najčešće spadaju u aktivnost kojom se bavi podmladak stranke ili su pak odrađene u sklopu šireg posla agencije, kaže Macan i dodaje da se takav pristup i vidi. Primjerice, SDP-ov Zoran Milanović na Facebooku ima osobnu stranicu, no ona se nikako ne održava. HDZ-ova čelnica Jadranka Kosor nekoliko mjeseci prije aktivnog početka kampanje uopće nema stranicu, a jedine stranice i grupe s njezinim imenom one su koje ismijavaju aktualnu premijerku. Političari bi morali shvatiti da se na Facebooku i internetu općenito vjerojatno neće moći obaviti ‘fundraising’, ali može se učiniti mnogo na logističkoj potpori stranci, ujedinjavanju simpatizera i članova, ali i više – može se osigurati prostor u velikim medijima, smatra Macan. S time je suglasan i Brezak Brkan. Dobro pogođena internetska kampanja otvara prostor u velikim medijima i pomaže vidljivosti kandidata. Osim toga, internet je idealan prostor za pristupanje neodlučnim kandidatima i mladima, napominje on i dodaje da svako predstavljanje na internetu mora u prvi plan staviti podatak o programu i planovima kandidata ili stranke, a to malo tko danas pravilno odrađuje. Kad je riječ o pozitivnim primjerima, svi su suglasni da je američki predsjednik Barack Obama najbolji primjer takve kampanje. A kod nas? Ivo Josipović i Vojko Obersnel, kaže Krešimir Macan. Postoji nekolicina političara, uglavnom SDP-ovih, koji jednostavno žive internet kao i mi pa su primljeni i tretirani kao jednakopravni članovi internetske zajednice. Dakle. nema tog odnosa oni – mi, nego je to ista ekipa. Ako baš moram izdvojiti nekoga. tada bih spomenuo saborsku zastupnicu Mariju Lugarić koja identitet na internetu konzistentno i marljivo gradi godinama. to je prepoznato i honorirano, kaže Marko Rakar.

Nebojša Grbačić, stručnjak za društvene medije“YouTube nije samo za spot”

Koji su alati potrebni? Kao prvo, online društvene mreže Facebook i Twitter, s naglaskom na Facebook jer ima veći doseg. Zatim blogovi, dobro napravljene web stranice (s komentarima) te Flickr i možda najvažnije YouTube, koji bi naši političari trebali prestati rabiti kao kanal za objavljivanje spotova te se početi izravno obraćati glasačima. Jedna riječ- Obama, kaže Nebojša Grbačić koji savjetuje zapošljavanje stručnjaka. Pronađite ljude i tvrtke koje se bave community managmentom, PR-om i koje iza sebe imaju iskustvo u online kampanjama. Izbjegavajte velike tvrtke jer pojam ‘velikog’ na društvenim mrežama i internetu u pravilu ima negativni predznak, kaže Grbačić te kao primjer navodi Nadana Vidoševića koji je u prošloj kampanji kao community managera zaposlio 17-godišnjeg Frana Kušetu, poznatog po on-line aktivizmu. Kao drugo budite iskreni na internetu. Iako vam nije u opisu posla da priznajete pogreške, online to možete napraviti jer će vas, zapravo, jedino tako ljudi prihvatiti kao ljude. Kao treće, od pravih fanova napravite evanđeliste svojeg ‘brenda’. Jedan čovjek s velikim dosegom i utjecajem online puno više znači nego tisuću lažnih fanova na Facebooku Nisu važne brojke, važan je utjecaj, kaže Grbačić.

Krešimir Macan, PR stručnjak, vlasnik agencije Manjgura
“Na inernetu se može učiniti mnogo na logističkoj potpori stranci, ujedinjavanju simpatizera i članova, ali i osigurati prostor u velikim medijima.”

Marko Rakar, čovjek zaslužan za uspješnu internetsku kampanju Ive Josipovića

“Političari griješe u mnogo čemu, no dvije temeljne pogreške jesu nerazumijevanje medija i nevjerodostojnost”.

Ivan Brezak Brkan, vlasnik PR agencije Acumen Connect i portala Netokracija

“Većina hrvatskih političara drži se dalje od interneta ili ne iskorištava mogućnosti medija”.

Inače, stranice estradnih zvijezda Rozge (broj interakcija: 10 549), Thompsona (7 934) i Severine (4 369) jedine su se uspjele svrstati među 10 stranica s najboljom ukupnom interakcijom uz stranice portala Jutarnjeg lista (13 490), Dnevnik.hr-a (11 577), OK-a (7 580), 24sata (6 306), Tportala (6 256), Net-a (5 376) i Zagrebancije (3 094). Zanimljivo je kako se najveća domaća stranica (372 001 član), ona 24sata ne nalazi među 5 stranica s najvećim brojem interakcija, što može značiti da su se njihovi fanovi prepustili ljetnim radostima.

Najbrže rastuća stranica i ovog tjedna je stranica HTZ-a Croatia sa 15 862 novih fanova. Na drugom mjestu nalazi se stranica drogerije Bipa sa 7 483, koju slijedi konkurentski lanac Drogerie Markt sa 4 871 novih fanova. Vrh najbrže rastućih zatvaraju stranice Recepti i Renault Hrvatska.

Najuspješniji statusi i dalje su oni ne predugački i jednostavnog sadržaj, poput pobjednika prošlog tjedna – posta s Dnevnik.hr-a: „Tko ostavi zadnji komentar, taj ______!“ (broj interakcija 6 043). Na drugom i trećem mjestu najuspješnijih postova nalaze se fotografije sa stranice Jelene Rozge (oba 3 156). Na četvrtom mjestu, ispred fotografije s Puta oko svijeta (2 429), nalazi se izuzetak koji potvrđuje pravilo: komentar Ive Josipovića o diskriminaciji BiH turista (2 789).

Zadnjih dana svjedoci smo kvazi-kopernikanskog obrata: Premijerka svojim izjavama dovodi u pitanje postulat pridržavanja zakona “kao pijan plota”. Čak nije riječ o običnom zakonu – već o Ustavu RH.

Prvo je na proširenoj sjednici Središnjega odbora HDZ-a na zagrebačkom Velesajmu Premijerka izjavila „Bez obzira kada će se potpisivati pristupni ugovor s EU, potpisat ću ga ja“, ipak, par dana kasnije nešto je ublažila retoriku – u Dnevniku NoveTV je rekla “Uvjerena sam da ću to biti ja, ali tko će potpisati pristupni ugovor u ovom je trenutku i nevažno“.

Jučer je u Novom listu objavljen tekst „Neugodno iznenađenje za Banske dvore: Josipović određuje tko će potpisati ugovor s EU, a ne Kosor“ premda novinar tu činjenicu pripisuje nekim navodnim europskim pravilima i uzancama.

Tim Jadranke Kosor potom pušta nove probne balone. Tako je “sugovornik iz vrha Vlade” koji nije želio uopće komentirati mogućnost da i Josipović supotpiše europski Ugovor i tako podijeli povijesni trenutak s premijerkom izjavio: „Ne znamo odakle sad to! Nismo još razgovarali o tome, ali ne može nama Europa određivati tko će i kako određivati potpisnike, mi smo parlamentarna demokracija i imamo svoj Ustav kojim se regulira tko potpisuje međunarodne ugovore“. Što govori Ustav na kojeg se poziva sugovornik iz vrha Vlade pročitajte na kraju teksta!

Drugi sugovornik iz Vlade bio je ne manje rezolutan: »bilo bi neobično da Ugovor o pristupanju EU potpiše i Josipović, koji je bio protiv arbitražnog ugovora sa Slovenijom bez kojega ne bi bilo deblokade pristupnih pregovora«.

Prije ovakvih “probnih balona” ipak bi bilo dobro posavjetovati se s PR službom: oni će vas upozoriti da se držite provjerenih činjenica i da budete sigurni na što se točno pozivate, jer Ustav RH (nisu nam uopće potrebne neke “europske regule”) u članku 140 vrlo jasno propisuje:

“Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje ili izmjenu zakona, međunarodne ugovore vojne i političke naravi i međunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku.
Međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor potvrđuje dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.
Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili prihvatu međunarodnih ugovora koje je Hrvatski sabor potvrdio na temelju stavka 1. i 2. ovoga članka.
Međunarodne ugovore koji ne podliježu potvrđivanju Hrvatskoga sabora sklapa Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske.”