Podjela 80 mandata Kukuriku koalicije će izgledati ovako – SDP 63, HNS 12, HSU 3 i IDS 2.

Ladonja je u VIII. izbornoj jedinici prešla prag od 5%, no nije dobila mandat. Naime i na izborima 2007. HSU je u toj jedinici prešao prag i svejedno nije dobio mandat zbog raspodjele po D’Hondtu.

Na stranicama Državnog izbornog povjerenstva možete naći konačne službene rezultate izbora, a niže je prikaz listi koje su prešle prag po izbornim jedinicama.

U nastavku donosimo postotke i raspored mjesta u Saboru prema izlaznim anketama te usporedo konačne službene rezultate za izbor zastupnika u Hrvatski sabor . Kod izlaznih anketa prikazali smo sve liste koje su osvojile barem 4% glasova. Bit će zanimljivo usporediti izlazne ankete i stvarne postotke.

Ovo su službeni rezultati Državnog izbornog povjerenstva:

1.     Izborna jedinica

2.     Izborna jedinica

3.     Izborna jedinica

4.     Izborna jedinica

5.     Izborna jedinica

6.     Izborna jedinica

7.     Izborna jedinica

8.     Izborna jedinica

9.     Izborna jedinica

10.   Izborna jedinica

11.    Izborna jedinica

Ukupno Republika Hrvatska

Uz vodeći dvojac saborski klub zastupnika su osigurali HDSSB koji će imati minimalno 4 ako ne i 5 zastupnika, te Hrvatski laburisti koji teže najmanje 4, a najviše 7 mandata.

Veliki dobitnik izbora je prema svemu sudeći don Ivan Grubišić koji osvaja 1 zastupnika u X. izbornoj jedinici, a da je imao malo bolju i dulju kampanju mogao je možda i do još dva mandata (u IX. i VIII.)

Ono što ćemo svi mi analitičari, ali i cjelokupna medijska javnost pratiti do ranih jutarnjih sati bit će foto finiš manjih stranaka, koji može uvijek promijeniti omjer Kukuriku i HDZ-a za par mandata gore ili dolje. To je specifičnost našeg izbornog sustava s 10 izbornih jedinica i raspodjelom mandata po D’Hondtu.

HSLS se bori za 3 zastupnika. Dok je Velimir Srića prilično siguran u 1. izbornoj jedinici, Darinko Kosor je još malo ispod praga u 2. izbornoj jedinici. Smiješe im se mandati 5. i 6. jedinici koju nosi Davor Žmegač, gradonačelnik Kutine, dok je u 3. malo ispod praga Dragutin Kranjčec.

U sličnoj je situaciji i HSS – mogu imati 3 zastupnika za saborski klub, a mogu pasti samo na jednoga. Jedini siguran mandat je onaj Josipa Friščića u II. izbornoj jedinici u kojoj kao drugi ne prolazi Damir Bajs. Marijana Petir u VI. je malo iznad praga i svaki će joj glas trebati u nedjelju s obzirom da se biračko tijelo podijelilo zbog raskola u HSS-u u toj izbornoj jedinici. Božidar Pankretić u VII. izgleda prolazi jače nego što su mnogi očekivali. No za sve njih izbori ne staju do 19:00 u nedjelju – svaki glas će im biti bitan. Postoje indicije da bi dobar rezultat u III. izbornoj jedinici mogao ostvariti i Zvonimir Sabati, no to je ono što ankete tek mogu naslutiti, ali i ne potvrditi. Nažalost, takva perspektiva se ne otvara za Stipu Gabrića- Jambu u X. izbornoj jedinici.

HSP Danijela Srba isto tako može osvojiti tri mandata ili ostati na jednom – pitanje je koliko će njihovih glasova privući HDZ, a koliko će se izgubiti zbog pravaških podjela. Saborski mandat im se smije u IV. i to Danijelu Srbu, V., VI. Anti Đapiću i I. izbornoj jedinici – no istraživanja pokazuju veće oscilacije ratinga upravo podjela biračkog tijela na dva pravaška bloka. Da nisu podijeljeni imali bi sigurno zajedno barem 7 mandata i predstavljali najjaču grupaciju u Saboru nakon prvog dvojca. Ovako u najgorem scenariju osvojit će samo jedan mandat kao i HSP Ruže Tomašić u X. izbornoj jedinici.

Blok umirovljenici zajedno i Ljubo Jurčić će se vjerojatno izboriti za jedan mandat u VII. ili VIII. izbornoj jedinici i možda će najviše platiti danak pasivnoj kampanji – čim su se u prvim istraživanjima pojavili kao značajnija opasnost, veliki su očigledno odradili svoj dio posla i vratili dobar broj glasova umirovljenika sebi.

Iznenađenja su uvijek moguća – tihe i dobro organizirane kampanje mogu nekome donijeti mandat kojeg nitko nije očekivao, ali oni bi već isplivali u nekoj od anketa, barem s nekim značajnijim postotkom (npr. Stipe Petrina u IX. prema istraživanjima ima 2,8% glasova, no to je nešto ispod razine njegova rezultata na lokalnim izborima)

I da ne smijem zaboraviti, na kraju, ali ne i nevažno – Braco i Seka su po istraživanjima u Saboru – Željko Kerum u X. izbornoj jedinici i Nevenka Bečić u IX. Kerum se opet pokazao kao izvrstan trgovac – jedan nesiguran mandat pretvorio je u dva sigurna. I to treba znat:-)

Sve ankete koje su poslužile kao podloga ovoj analizi potražite na http://manjgura.hr/tag/izbori-ankete/.

Pokazuje to veliko telefonsko istraživanje agencije Promocija plus, koje se provodilo od 15. do 28. studenog na 8.000 ispitanika. Kada bi se uračunali i glasovi dijaspore, HDZ bi mogao računati na 45 mandata, što je mandat manje nego na izborima 2000.

Na parlamentarne izbore koji se održavaju ovu nedjelju sigurno će izaći 4.474 ispitanika, odnosno 55,9 posto, dok njih 1.530 ili 19,1 posto na izbore sigurno neće izaći. Neodlučnih još uvijek ima poprilično – tako njih 950 (11,9 posto) vjerojatno neće izaći na izbore, dok ih 274 (3,4 posto) nije sigurno hoće li ili neće izaći na izbore. Od ispitanika koji će sigurno 4. prosinca ispuniti svoju građansku dužnost njih oko 20 posto još uvijek ne znaju kome će dati svoj glas.

Što se tiče rezultata po izbornim jedinicama, uvjerljiva je pobjeda Kukuriku koalicije u 1. izbornoj jedinici. Deset mandata prema HDZ-ova tri. U prvoj mandat osvajaju jedino još Lesarovi laburisti. U Sabor tako ne bi ušli 11. na listi Kukuriku koalicije Ivan Račan te HDZ-ov Radovan Fuchs.

Više nego zadovoljna Kukuriku lista može biti i u 2. izbornoj jedinici, u kojoj osvajaju 9 mandata, HDZ ponovno tri, ali po jedan uzimaju laburisti i HSS, kojemu je to ujedno jedini saborski mandat. Tako bi u Sabor ušao Josip Friščić, a Damir Bajs koji je drugi na listi ne bi.

U trećoj izbornoj jedinici, u srazu Radimira Čačića i Tomislava Karamarka, Kukuriku koalicija dobila bi 10 mandata prema tri HDZ-ova. I ovdje laburisti osvajaju jedan mandat. U Saboru tako ostaje Dragutin Lesar.

U četvrtoj izbornoj jedinici Kukuriku koalicija osvaja 6 mandata, a HDZ 4. Dobar rezultat ima i HDSSB koji osvaja 3 mandata. Jedan mandat osvaja HSP. U Saboru ostaje Daniel Srb.

U petoj izbornoj jedinici, u kojoj je Jadranka Kosor i prva na listi, Kukuriku koalicija i HDZ su izjednačeni s po 6 mandata, a po jedan osvajaju i HDSSB te HSP.

U 6. izbornoj jedinici Kukuriku dobiva dva mandata više od HDZ-a. I tu laburisti osvajaju jedno zastupničko mjesto, baš kao i HSP. U Sabor bi tako na listi HDZ-DC ušla i Vesna Škare Ožbolt, a ne bi ušao Boris Kunst. Anto Đapić u ovoj izbornoj jedinici izborio je svoje mjesto u Saboru, a prva na HSS-ovoj listi Marijana Petir ostala je bez mandata.

U 7. izbornoj jedinici gotovo dvostruko bolji rezultat Kukuriku koalicije – 9 mandata nasuprot HDZ-ova 4. Bez mandata ostao je HDZ-ov Goran Marić. Laburisti u ovoj izbornoj jedinici osvajaju jedan mandat. Svoj mandat nije izborio HSS-ov Božidar Pankretić.

Najbolji rezultat, očekivano, Kukuriku koalicija ostvarila je u 8. izbornoj jedinici. Deset mandata u odnosu na dva HDZ-ova. Po jedan mandat osvojili su laburisti i koalicija stranaka koju vodi Ljubo Jurčić.

U dosad neupitnoj utvrdi HDZ-a, 9. izbornoj jedinici, Kukuriku i HDZ jednaki broj – po 6 mandata. Po jedan mandat dobivaju laburisti te HSLS tako da u Sabor ulazi Dražen Budiša. Nevenka Bečić, sestra splitskog gradonačelnika Željka Keruma, sedma je na listi HDZ-a i, prema ovoj anketi, ne ulazi u Sabor.

U desetoj izbornoj jedinici ista situacija. I Kukuriku koalicija i HDZ imaju po 6 mandata. U Sabor ulazi i nezavisni don Ivan Grubišić te pravaši okupljeni oko Ruže Tomašić.

▪ Kukuriku koalicija s dvostruko većom potporom pred nedjeljne parlamentarne izbore; Laburisti se učvrstili iznad izbornog praga

▪ Ivo Josipović uvjerljivo najpozitivniji političar u zemlji; Zoran Milanović ispred Jadranke Kosor

▪ Ivo Sanader najnegativniji hrvatski političar, a sve mu je bliže čelnica njegove nekadašnje stranke; Milanovićeva promjena retorike ublažila njegov negativni doživljaj

▪ Vlada završava mandat s vrlo niskom potporom svojoj politici i mršavom dvojkom za rad;

▪ Z. Milanović je dvostruko poželjniji kandidat za premijera od J. Kosor uz vidljiv trend povećanja njegova izbora i smanjenja izbora aktualne premijerke

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u posljednja dva dana studenog, svega nekoliko dana prije parlamentarnih izbora, pokazuje da je vrlo izvjesna promjena vlasti koja bi trebala pripasti lijevoj koaliciji koja bi mogla bez potrebe za dodatnim koalicijama dobiti mandat za vođenje države u naredne četiri godine. Ovo je ujedno i glavni zaključak ovomjesečnog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji pet dana prije izbora.

Lijeva koalicija okupljena oko SDP-a bilježi izbor od 37,5% prema 37,2% iz prethodnog istraživanja provedenog početkom studenog. Stožerna stranka sadašnje aktualne vlasti – HDZ – bilježi izbor od 19%, što je za 0,7 postotnih poena bolji rezultat prema onom zabilježenom prije mjesec dana. Hrvatski laburisti su na nacionalnoj razini, uz spomenute dvije političke grupacije, jedina lista koja prelazi izborni prag (s rezultatom od 5,6% prema prošlomjesečnih 5,7%). HSP se ovaj mjesec približio izbornom pragu (sada 4,4% prema 3,9% prije mjesec dana), dok se druga stranka vladajuće koalicije HSS s 4,2% poboljšala svoj rezultat za 0,6 postotnih poena. HSLS se drži iznad tri posto (3,2%), dok je isti rezultat zabilježila i zajednička lista Ljube Jurčića, Bloka umirovljenici zajedno i PGS-a (3,2%). U ovom trenutku još samo HDSSB bilježi nešto viši rezultat (2,5%), dok ostale liste imaju potporu ispod 2%. Još je uvijek vrlo visoki udio naših građana/ki koji ne znaju za koga će glasati (14,8%).

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 42,7% izbora (prošli mjesec 43,4%) najpozitivniji je političar u zemlji. Na drugo se mjesto doživljaja pozitivnih političkih osoba pod utjecajem izborne kampanje progurao lider lijeve koalicije – Zoran Milanović – s izborom od 9,2% (prije mjesec dana 7,6%), dok je Jadranka Kosor sa 7,7% izbora na trećem mjestu (prema 6,3% s početkaq studenog). Guverner Rohatinski je najpozitivniji za 6,4% građana/ki (prije mjesec dana 8,1%). Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Dragutin Lesar (4,7%), Ljubo Jurčić (3,1%), Vesna Pusić (2,9%), Radimir Čačić (1,1%), Darinko Kosor (1,0%) i Ruža Tomašić (0,9%).

Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 84,7% građana/ki, a negativan za 9,4% (netto pozitivan doživljaj 75,3 postotnih poena). Jadranka Kosor je pozitivna za 24,1% građana/ki, dok je za njih 65,9 % negativna. Aktualna je premijerka u ukupnom doživljaju netto negativna za 41,8 postotnih poena. Zoran Milanović je pozitivan za 53,1% ispitanika/ca, a negativan za 31,1%. Prvak opozicije je u ukupnom doživljaju netto pozitivan 22 postotna poena (prije mjesec dana bio je netto pozitivan od 19,7 postotnih poena).

Sanader je na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara i dalje na vrhu ali se stanjila prednost pred njegovom nekadašnjom zamjenicom koja je značajno podigla negativni rejting u posljednjih tri mjeseca. Tako je u posljednjem istraživanju Sanader najnegativniji političar za 25,0% ispitanika/ca (prošli mjesec 24,9%). Na drugom je mjestu premijerka Kosor s negativnim doživljajem od 23,3% (prema prošlomjesečnih 22,2%). Na trećem je mjestu negativnog doživljaja Vladimir Šeks s izborom od 14,1% (prije mjesec dana 13,1%). „Svi političari“ su negativni izbor 8,8% ispitanika/ca, a slijedi čelnik vodeće oporbene stranke Zoran Milanović s izborom od 7,1% (prema prošlomjesečnih 8,3%). Među deset političara s doživljajem najnegativnijeg u zemlji još su: Radimir Čačić (5%), Darko Milinović (1,6%), Andrija Hebrang (1,3%), Stjepan Mesić (1,2%) i Vesna Pusić (0,6%),

U posljednjem istraživanju nema dominantnih tema/događaja koji bi pokrili veći dio izbora (kakav je bio slučaj prethodnih mjeseci). Najčešća ovomjesečna tema je obilježavanje Dana sjećanja na pad Vukovara (20 obljetnica) s izborom od 16,7%, dok je gospodarska kriza bila izbor 13% građana/ki. Slijede štrajkovi radnika diljem zemlje (9,3%), suđenje bivšem premijeru (8,7%), daljnje rasvjetljavanje slučaja HDZ-ovog “crnog” fonda (8,6%), propast Credo banke (5,2%) te produbljivanje krize eurozone i najava nove recesije (5,1%). Sve su ostale teme i događaji zabilježili rijeđi izbor za događaj mjeseca.

Vlada RH pod vodstvom Jadranke Kosor u posljednjem mjesečnom istraživanju prije isteka mandata potporu kod 17,9% građana/ki, dok 71,0% je ne podržava. Time Vlada Jadranke Kosor završava svoj mandat s nanižom potporom u posljednjih šest mjeseci, ali i znatno nižom potporom od one koju je pred izbore 2007. godine bilježila tadašnja vlada Ive Sanadera (podrška 40,3%, a protivljenje 45,4%). Niska razina potpore politici Vlade Jadranke Kosor u posljednjem istraživanju pred izbore vidljiva je i iz vrlo slabe ocjene njezinoga rada (svega 2,06). Prije četiri godine pred izbore tadašnja je Vlada dobila 2,87. Što se tiče ovomjesečnih ocjena najbolju ocjenu Vlada bilježi među biračima HDZ-a (3,48), dok birači najvažnijeg koalicijskog partnera, HSS-a Vladi daju svega 2,33. Najslabiju ocjenu Vlada za svoj rad bilježi među glasačima opozicije (HSLS 1,93; Kukuriku koalicije 1,92; Ladonja 1,84; Hrvatski laburisti 1,71).

Zanimljivi su i rezultati o preferencijama kandidata za premijera i to među čelnim ljudima dviju velikih koalicija koji su i najizgledniji kandidati za prvog stanara Markovog trga. U ovomjesečnom je mjerenju Zoran Milanović zabilježio više nego dvostruko češći izbor od svoje protukandidatkinje. Nakon prošlomjesečnih 51,1% čelnik lijeve koalicije u ovomjesečnom je istraživanju izbor u 57,2% slučajeva, dok se izbor sadašnje premijerke zaustavio na 22% (prije mjesec dana 21,8%). Da su oboje loši kandidati smatra 15,9% ispitanika/ca.

Apsolutna većina

HDZ također raste, i to za dva mandata. Kukuriku na nacionalnoj razini bilježi rejting od 42,1 posto, a HDZ, odnosno koalicija HDZ-HGS-DC, 23,5 posto.

Osvoji li na izborima Kukuriku zaista 79 mandata, to znači da će imati tri zastupnika više od potrebne apsolutne većine u Saboru. Ako im pridodamo i osam manjinaca, koji su prirodni saveznici pobjednika, vlada koju bi formirala Kukuriku koalicija imala bi apsolutno stabilnu većinu. HDZ bi se pak sa 46 mandata spasio od izborne blamaže jer je jednak broj mandata osvojio i 2000. kada je ostvario najlošiji rezultat. Padne li na izborima ipak ispod tog rezultata, stranku će potresti razdori i podjele, a neki su politički analitičari već predviđali i da bi se stranka mogla raspasti.

Na izbore izlazi 76 posto birača

U usporedbi sa 2007., HDZ je sada slabiji za 20 mandata jer je prije četiri godine sam osvojio 66 saborskih mjesta, a SDP, HNS, IDS i HSU tada su zajedno osvojili 67 mandata, odnosno 12 mandata manje nego što im anketa sada predviđa. Istraživanje pokazuje i iznimno visoku izlaznost, pa se tako čak 76 posto birača izjašnjava da će sigurno glasovati.

Politički komentator Višeslav Raos pak kaže kako Kukuriku pokazuje konstantu te je očito da im se isplatio sinergijski učinak s IDS-om u Istri, a pogotovo s HNS-om i HSU-om u svim ostalim izbornim jedinicama.

– Imaju veliku šansu da formiraju stabilnu Vladu i da im u Saboru neće trebati nitko sa strane – kaže Raos. Kada je riječ o HDZ-u, kaže da je J. Kosor očito izvukla maksimum iz kampanje koja je kombinacija Tuđman – EU te da je na terenu uspjela provesti maksimalnu mobilizaciju.

– Posljedica toga je rast od dva mandata. Očekujem da će HDZ ponoviti rezultat iz 2000. – zaključio je Raos.

Rezultati istraživanja:

Kukuriku koalicija – 79 zastupnika

HDZ + dijaspora – 46 zastupnika

HDSSB – 5 zastupnika

Hrvatski laburisti – 4 zastupnika

HSLS – 3 zastupnika

HSS – 3 zastupnika

HSP – 1 zastupnik

BUZ-PGS-HRS Ljubo Jurčić – 1 zastupnik

NL Ivan Grubišić – 1 zastupnik

——————–

Nacionalne manjine – 8 zastupnika (broj je unaprijed određen i nije dio istraživanja)

Rezultati po izbornim jedinicama:

Link na Večernji list – HDZ-u Lika i Dalmacija, Kukuriku dominira u središnjoj Hrvatskoj
Link na Nova TV – Pogledajte gdje je HDZ potukao Kukuriku koaliciju

RTL istraživanje izbori 2011

Istraživanje GfK za RTL na 4.000 ispitanika provedeno od 15. do 25. studenog, koje smo u nedjelju ekskluzivno objavili pokazuje da bi Kukuriku koalicija u Saboru imala 85  mandata, a HDZ bi otišao u opoziciju s upola manje zastupnika – njih 39. Ostale opcije ostvaruju patuljaste rezultate – Glavašev HDSSB i Stranka prava po 4 mandata, Lesarovi laburisti 3, a malo iznenađenje izbora mogao bi biti umirovljeni splitski svećenik Ivan Grubišić, koji po ovom istraživanju osvaja čak 2 mandata u Saboru! Nakon četiri godine vlasti, HSS bi s jednim zastupnikom ipak ostao parlamentarna stranka, a jednako bi dobio i Blok umirovljenici zajedno bivšeg socijaldemokratskog premijerskog kandidata Ljube Jurčića te HSLS, koji bi imao jednog zastupnika, ali ne u devetoj, Budišinoj, nego u prvoj, Kosorovoj izbornoj jedinici.

Hrvatski laburisti-stranka rada i Hrvatska stranka prava dobile bi svaka po 5, a Glavašev HDSSB ostao bi na 3 mandata. HSLS bi se vratio s jednim zastupnikom,a toliko bi dobila i koalicija Blok umirovljenici zajedno, PGS i HRS.

No, ima još prostora za promjene – od onih koji kažu da će izaći na izbore čak 32% ne zna za koga će glasati, dok 11% ne želi reći.

A kako stvar izgleda po izbornim jedinicama?

Prema istraživanju, na predstojećim izborima Kukuriku koalicija pobjeđuje u gotovo svim izbornim jedinicama – tek u jednoj, devetoj, imaju isti broj mandata kao i HDZ.

Premijerski kandidat Zoran Milanović u svojoj I. izbornoj jedinici osvaja 8 mandata protiv ministra vanjskih poslova, Gordana Jandrokovića na čelu HDZ-ove liste, koja dobiva 3 zastupnika. HSLS ovdje dobiva jedini mandat – u Sabor bi ušao Velimir Srića, a po jedno mjesto osvajaju i HSP i Laburisti.

U II. izbornoj jedinici, gdje su suparnici koprivnički gradonačelnik Zvonimir Mršić i ministar gospodarstva Đuro Popijač – nitko treći nema šanse: Kukuriku osvaja 10 zastupnika, a ostala 4 idu HDZ-u.

U III. izbornoj jedinici, koja obuhvaća Krapinsko-zagorsku županiju, Varaždinsku županiju i Međimursku županiju, šef HNS-a Radimir Čačić osvaja 10 mandata, HDZ-ov ministar policije Tomislav Karamarko 3, a šef Laburista Dragutin Lesar preostali jedan.

U slavonskoj, IV. izbornoj jedinici, SDP-ova Biljana Borzan nosi 7 mandata, a moćni HDZ-ov utemeljitelj Vladimir Šeks 4. Glavašev HDSSB osvaja 3 mandata, jedan više nego što je pokazivalo prošlo istraživanje.

Jadranka Kosor odabrala je V. izbornu jedinicu za svoju, ali i tu pobjeđuje Kukuriku – Igor Dragovan dobiva 7 mandata. Kosor odnosi njih 5, što ipak nije najbolji HDZ-ov rezultat u zemlji. Po jedan mandat ide i HSP-u i HDSSB-u.

U VI. izbornoj jedinici sisačka županica na prvom mjestu liste osvaja 9, a HDZ s Ivanom Šukerom samo 4. Jedinog zastupnika tu osvaja i Blok umirovljenici zajedno, ali to nije Ljubo Jurčić, koji nosi sve njihove liste.

Damski ogled u VII. izbornoj jedinici, između potpredsjednice SDP-a Milanke Opačić i ministrice financija Martine Dalić osvaja također Kukuriku – dobivaju 8 zastupnika, HDZ 3, a još 3 idu manjim strankama – po jedan laburistima, pravašima i HSS-u.

U VIII. izbornoj jedinici, koja obuhvaća Istarsku županiju i zapadni dio Primorsko-goranske županije vlada totalna dominacija koalicije IDS-a i SDP-a: osvajaju nevjerojatnih 13 od 14 mandata! Ministar obrane Davor Božinović jedini HDZ-ovac koji će iz te jedinice ući u Sabor.

U IX. izbornoj jedinici – najbolji rezultat za HDZ! Samo u ovoj, ličko-dalmatinskoj jedinici, HDZ osvaja jednak broj mandata kao i Kukuriku – svatko po 6. Ipak nedovoljno da i Kerumova sestra Nevenka Bečić sjedne u Sabor. Po jedno mjesto osvajaju pravaši i nezavisna lista Ivana Grubišića.

U X. izbornoj jedinici, splitsko-dubrovačkoj, premoć odnosi Kukuriku sa 7 mandata, jedan više od koalicije HDZ-a i Keruma, koji osvajaju 6 – opet nedovoljno da uđe i Kerumov šogor. Jedan mandat ide i Ivanu Grubišiću.

Grafikone i video pogledajte RTL-ovo istraživanje: Kukuriku osvaja gotovo sve izborne jedinice!

Crobarometar_stranke_studeni_2011

ZA KUKURIKU MLADO, ZA HDZ STARO

Kukuriku savez studeni završava s potporom 37,5 % birača, a HDZ je dvostruko slabiji ili na 19 % potpore birača.

Gledano demografski, za Kukuriku savez je primjerice 40 % mlađih od 30 godina, a za HDZ je 28 % starijih od 60 godina. I jednoj i drugoj grupaciji njih 65 % izaći će na izbore.

Za HDZ je 28 % onih s osnovnom školom, a za Kukuriku savez je 54 % visoko obrazovanih. Izborne utvrde Kukuriku Saveza su Zagreb s 43 % i Istra i Kvarner sa 60 %. HDZ je najjači u Dalmaciji s 35 %, a potom u Lici i Banovini s 26 %. Zanimljivo da je Slavonija podijeljenja na tri dijela. Za HDZ je 24 % birača, za Kukuriku savez njih 22, a za ostale stranke u koje ponajprije spada HDSSB je 33 % birača.

OSTALI OKO IZBORNOG PRAGA

I kod ostalih stranaka nama pomaka u zadnjim danima kampanje. Laburisti su na 6,6 %. Ispod praga su na 4,4 savez Blok umirovljenika, PGS i Ljubo Jurčić. HSLS je na 2,8, HSS na 2,7, a toliko osvaja i HDSSB. HSP je na 2,5. Za ostale stranke je 7,3 % birača, a neodlučnih je još 14,7 %.

ŠTO JE BITNO ZNATI

Prvo ovo je terensko istraživanje na nacionalnom uzorku – ne uzima u obzir specifičnosti našeg izbornog sustava, tako da ga se može uzeti za orijentaciju samo i praćenje trendova. Drugo rađeno je od 1.-20.11 – dakle obuhvatilo je samo jedan tjedan prave kampanje – no i to je dovoljno indikativno. Žestoka predkampanja i Kukuriku i HDZ-a nisu dale rezultate, šteta novaca jer kao da ih nije bilo. Obje stranke ukopane su na svojim dosadašnjim pozicijama. Izlaznost je relativno visoka 70%, no neće se ostvariti pa će o tome i ovisiti konačan rezultat na dan izbora. Velike stranke su vjerojatno napravile svoje ankete po izbornim jedinicama, koliko sam informiran nema pomaka i u njima. Mediji nemaju novaca za vlastita istraživanja, pa ne iskaču s naslovnica kao ranije. Jedino veliko istraživanje po izbornim jedinicama multimedijskog izbornog poola Večernjeg lista, Media servisa i Nove TV možemo očekivati u srijedu i četvrtak, kada će već biti teško bilo što promijeniti. Promocija plus najavljuje svoje telefonsko istraživanje isto tako za kraj sljedećeg tjedna, prije šutnje.

Što se graničnih mandata tiče, dva HSP-a se nisu udružila i tu je sigurno izgubljeno njihovih 5 mandata, koji sada odlaze uglavnom Kukuriku, jedan-dva HDZ-u. Od ostalih graničnih mandata HSLS se bori za onaj Darinka Kosora u 2. izbornoj jedinici i Dražena Budiše u 9. izbornoj jedinici (nekako mi se čini da možda Budiša zbog agresivnih nastupa u medijima ovih dana možda ima više šansi i na domaćem je terenu). Laburisti i Blok umirovljenika će se boriti za svaki granični mandat, puno će ovisiti o izlaznosti. HSS bi mogao biti najveće razočaranje izbora ako prođe jedino Josip Friščić u 2. izbornoj jedinici. U 6. Marijani Petir prijeti Branko Borković sa svojom listom kojom dijele HSS-ove birače, dok će Božidaru Pankretiću mandat u 7. izbornoj jedinici donijeti jedino odlučan rad na terenu i s ljudima. Očekujem prolazak don Ivana Grubišića u 10. izbornoj jedinici no kao da je malo posustao s kampanjom, dok će o prolasku Ladonje u 8. izbornoj jedinici odlučivati isključivo jakost baze birača koje će izvući na dan izbora. Očekujem da će uz Željka Keruma u Sabor ući i sestra Nevenka, iako je njen mandat na granici u 10. izbornoj jedinici. Ne vjerujem da će biti puno više iznenađenje – možda jedan ili dva mandata, ali i to mi se čini previše za očekivati. Kampanja je jednostavno prestatična i nezanimljiva, možda se jedino netko dobrim radom provuče iza leđa favorita.

Jutarnji list, ipak u subotnjem broju donosi svoje istraživanje koje je za njih napravila agencija Mediana Fides – omjer mandata je prema njima Kukuriku 83 prema HDZ 41 – mislim da će konačan rezultat biti negdje između – ovo istraživanje je telefonsko i čini mi se malo na štetu manjih stranaka, što automatski diže rezultat Kukuriku koalicije zbog graničnih mandata.

Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta kaže da nije točno da se anketama manipulira i da su preskupe kako bi ih stranke naručivale i na taj način utjecale na javnost.

Nešto više od dva tjedna ostala su do izbora, a ankete (Ipsos-Puls) od prije tri tjedna predviđaju kako bi HDZ 4. prosinca trebao dobiti 41 mandat, dok bi Kukuriku koaliciji pripalo 78 mandata.  Ankete s kraja prošlog mjeseca Kukuriku koaliciji davale su i 90 mandata.  S druge strane, oni kojima ankete nisu naklonjene, često se pravdaju kako su te iste ‘naručene’  te da oni imaju ‘svoje ankete’ koje pokazuju bitno drugačije rezultate.

Doc. dr.sc. Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta, koji je i vanjski suradnik agencije Ipsos Puls smatra kako je to netočno, i da je mit da se manipulira istraživanjima javnog mnijenja.

- Nažalost, istraživanja nezasluženo prati taj glas, barem u hrvatskom slučaju – kaže Bagić. Dodaje da desetak agencija koje rade u Hrvatskoj žive od povjerenja klijenata, uglavnom privatnih tvrtki. Malo je vjerojatno da bi te agencije za neki novac dovodile u pitanje svoj kredibilitet, smatra. Naglašava, da to ne može tvrditi za tvrtke koje se pojavljuju samo pred izbore.

- U svojoj karijeri nikad se nisam našao u situaciji da je netko želio naručiti istraživanje s unaprijed zadanim rezultatima. Istraživanja su preskupa da bi stranke trošile novac  na njih, kako bi na taj način utjecali na javnost – vjeruje Bagić i dodaje da su istraživanja pokazala da predizborne ankete kod nas imaju mali ili nikakav utjecaj na ponašanje birača te da je namjera da se istraživanjima utječe na birače besmislena. Mogućim, eventualno, smatra loša istraživanja zbog neiskustva.

‘Pogrešno je očekivati pretjeranu točnost anketa’

Istraživanja koja se provode u Hrvatskoj su, prema Bagićevim riječima, na zadovoljavajućoj razini, ako se govori o tvrtkama koje imaju višegodišnje iskustvo, no ni od njih se ne može očekivati potpuna točnost. Navodi dva razloga:

Istraživanja imaju uzorak na kojem se provode i samim time u rezultat su ugrađene tzv. teorijske pogreške uzorka. Čista sreća je ako, na uobičajenom uzorku, pogriješite u rezultatu za manje od 1 posto, kaže Bagić
Istraživanja se provode i tjednima prije izbora, te birači imaju vremena za promjenu odluke, pa i na sam dan izbora. Ankete samo mjere stanje u jednom trenutku

- Najviše pogrešaka ima u interpretaciji rezultata, a jedna od najčešćih je očekivanje pretjerane točnosti i zanemarivanje pogreške uzorka, odnosno zaboravljanje da istraživanja imaju određeni interval u kojem se nalazi očekivani rezultat – kaže Bagić.

Izbori 2007. godine pravi su primjer toga. Posljednje ankete pokazivale su da su HDZ i SDP unutar 1 posto, a u takvoj situaciji ne može se sa sigurnošću zaključiti tko je prvi, a tko drugi. U konačnici je HDZ dobio oko 2 posto više glasova od SDP-a u Hrvatskoj, no broj mandata, u koji se dodaje i dijaspora, stvorio je privid veće pobjede HDZ-a.

- Zbog toga se istraživanja čine lošijim, no što su bila. Ona su 2007. bila jako dobra, prema stručnim kriterijima – rekao je Bagić i dodao kako misli da su bila i preciznija od izbora 2000. i 2003. godine.

Ankete mogu utjecati na odaziv birača

Istraživanja koja daju Kukuriku koaliciji znatno veću prednost od omjera 2:1, prema Bagićevu mišljenju, su pretjerana, tj. posljedica atmosfere koja se zbog istraga i afera razvila oko HDZ-a.

- Doista bi se moralo dogoditi nešto spektakularno da se takva prednost potpuno istopi. Osobno očekujem da će ona biti nešto manja od one zabilježene u istraživanjima, ali ne toliko da promijeni osnovni odnos snaga. Još je neizvjesno hoće li Kukuriku koalicija osvojiti apsolutnu većinu ili ne – kaže Bagić.

Ono što bi moglo utjecati na rezultat je i motivacija birača nakon ovakvih anketa. S jedne strane, birači Kukuriku koalicije mogli bi biti manje skloni izlasku na izbore, uvjereni u pobjedu, dok bi HDZ-ove glasače loše ankete mogle motivirati da izađu na birališta. Takav slučaj bio je 2005. godine, kada je prema anketama Stjepan Mesić trebao pobijediti u prvom krugu, no kako su njegovi birači dijelom ostali doma, Mesić je pobjedu morao tražiti u drugom krugu.

Među neodlučnima dosta bivših birača HDZ-a

Bitan faktor u svim anketama su i neodlučni birači, kojih je u ranijim anketama bio značajan broj. Bagić smatra da je među njima sada značajan udio bivših HDZ-ovih birača, koji je u dvije godine izgubio podršku oko trećine svog biračkoga tijela, ali dodaje da ne postoje stalne pravilnosti u vezi neodlučnih birača.

- Do zadnjeg dana će se ti bivši birači HDZ-a premišljati hoće li se vratiti HDZ-u, pronaći drugu opciju ili 4. prosinca ostati doma – dodaje Bagić.

Male stranke, koje se prema anketama, kreću oko izbornog praga mogle bi značajno usmjeriti kampanju u sljedeća dva tjedna. Kako je pisao Krešimir Macan u Forumu, Laburisti, Jurčić i BUZ te pravaški blokovi i HSLS mogu doći do 15 graničnih mandata. Dodaje da bi zbog specifičnosti izbornog sustava mogli većinu tih mandata uzeti Kukuriku koaliciji, a potom HDZ-u.  Ako pak oni ne prođu izborni prag onda će te mandate podijeliti dvije vodeće liste.

Ivan Hruškovec
24sata.hr

Ostale tekstove o izbornim anketama 2011. pročitajte ovdje.

Iako se č

Prema zadnjem istraživanju agencije Ipsos Puls Kukuriku koalicija će u Saboru imati 78 zastupničkih mjesta, HDZ 41, Lesarovi laburisti sedam, koalicija Ljube Jurčića četiri, HSS dva, HSLS jedno zastupničko mjesto, HDSSB četiri mandata, HSP jedno, pravaška koalicija Ruže Tomašić jedno saborsko mjesto kao i don Ivan Grubišić.

HSP-ovci zajedno do sedam mjesta 

Ali to isto istraživanje upućuje i na više mogućih scenarija koji će u mnogome ovisiti o listama koje budu predane sljedeći tjedan. Najveći potencijal se nalazi u mogućoj suradnji HSP-a i bloka HSP Ante Starčević – HČSP , odnosno njihovu zajedničkom nastupu ili međusobnoj podršci u izbornim jedinicama gdje zajedno prelaze izborni prag. Trenutačno osvajaju samo dva mandata, no zajedničkim nastupom bi mogli osigurati još barem pet mandata (u II, V, VI, VII i IX izbornoj jedinicu). Više nego ikad vidljivo je kako je izborni sustav godinama kažnjavao HSP koji nije znao nastupiti jedinstveno, iako je uvijek imao značajnu podršku biračkog tijela, kako na lokalnim, tako i državnim izborima.

4 granična mandata u X. izbornoj jedinici

Laburisti pak imaju tri granična mandata u (IV, IX i X izborna jedinica) , dok Blok umirovljenika zajedno juri pet graničnih mandata (I, III, V, IX i X izborna jedinica). Laburisti moraju uvjeriti svoje birače u preostalim izbornim jedinicama da im sada još više vrijedi dati glas jer prelaze prag – jer će i novom mandatu biti glasni kada svi šute. Blok umirovljenika treba uložiti dodatan napor da izvuče što više umirovljenika na izbore, upravo zbog njih samih u borbi za očuvanje mirovinskog standarda. Rizik i jednim i drugima je da imaju više simpatizera u anketama, nego stvarih birača, jer se radi o novim strankama, pa se i jedni i drugi moraju pobrinuti da birači iz anketa stvarno i izađu na birališta. HSLS juri dva granična mandata (u II i IX.). Imena su im jaka – Darinko Kosor i Dražen Budiša, no i najveći u izbornoj kampanji ne mogu napraviti rezultat dok ne izderu sve cipele u svojim izbornim jedinicama.

Svi dosad nabrojani moraju imati i sredstava da se barem zadnja dva tjedna pokažu potencijalnim biračima i na televizijskim ekranima jer im u suprotnom prijeti da ih velike stranke jednostavno pregaze, kao što je HDZ to napravio SDP-u u zadnjem tjednu kampanje 2007.

Tu je dakle izvjesnih 10 mandata koji mogu otići malim strankama ili prvim dvjema strankama. Uz pravaški bazen glasova dolazimo do skoro 15 mandata manje za Kukuriku i HDZ jer će svaki ovaj osvojeni mandat za male stranke smanjiti ukupan rezultat Kukuriku, ali i HDZ-a (recimo u IX. izbornoj jedinici gdje su potencijalno čak 4 granična mandata).

Koalicija je najbolji Milanovićev potez

Zoran Milanović izjavio je prije par dana: „Kampanja traje dulje od tri tjedna prije izbora, u kampanji ste cijelo vrijeme, cijeli život i karijeru.“ Ta se izjava nažalost ne može primijeniti na ovu kampanju Kukuriku koalicije. Od nespretnog imena koalicije koju su krstili novinari Novog lista do potpunog izostanka liderstva i jedne pozitivno nabijene atmosfere promjena. Umjesto da se glasa za Kukuriku i tako dobije mandat za nepopularne poteze koje slijede, glasat će se protiv HDZ-a. Navest ću samo par propusta koji su doveli do rezultata iz uvoda. Prvo HSU se utopio u Kukuriku, a koalicija nije dovoljno artikulirala interes umirovljenika i dobili smo prvo jaki blok umirovljenika Blok umirovljenici zajedno. Drugo, izbjegavanje pravovremena očitovanja o aktualnim problemima (poput švicarskog franka, povlaštenih mirovina i drugih) otvorilo je besplatni medijski prostor Laburistima. I treće, možda najvažnije, Kukuriku odlikuje nedostatak sustavne izborne komunkacijske strategije – izbrendirali su dosad dvije stvari ime Kukuriku i Plan 21 – obje ne mogu koristiti na sam dan izbora. Što stoji iza njih, ne znamo iako bi to već sada morali pjevati kao pjesmicu. Za Kukuriku sve ispod apsolutne većine u Saboru predstavlja loš izborni rezultat s obzirom na okolnosti. No, Zoranu Milanoviću treba priznati jedno – formiranjem široke koalicije odlučio je izbore davno prije početka bilo kakve kampanje. Ali to ne znači da mu je svejedno na koji će način pobijediti – odlučni su trenuci za Hrvatsku i takva mora biti i pobjeda.

HDZ ima razloga pojačati kampanju

HDZ trenutačno u anketama drži malo ispod 20%, no nemojte se iznenaditi ako taj rezultat bude par postotaka bolji jer desni birači ne vjeruju anketarima. I zato se HDZ ima razloga vratiti u kampanju – ući u svaku kuću. HDZ danas veći ima jasan minimalni rezultat ispod kojeg ne smiju proći – 46 mandata iz 2000. u usporedbi s trenutačnih 41. – puno posla i za njih do 4. prosinca.

Kod HDZ-a se također kao i kod Kukuriku osjeća nedostatak strategije. Dobro su krenuli ovo ljeto – pokušavajući sugerirati da pušu za vrat SDP-u kada je razlika u anketama bila par postotaka, do pokušaja rušenja koalicije kroz IDS i projekt Brijuni riviera. Ideja je bila promovirati učinjeno kroz višekratne obilaske Hrvatske, kapitalizirati ulazak u EU i pokretanje borbe protiv korupcije od strane Jadranka Kosor svaljivanjem krivnje za kriminal isključivo na bivšeg premijera Ivu Sanadera. No, sve je to palo u vodu pokretanjem postupaka protiv HDZ-a. Krizna situacija s kojom se još ne nose najbolje, iako ima signala da se vraćaju u kampanju. Jednako loša im je bila procjena da napadima na predsjednika Ivu Josipovića pokušaju diskreditirati Zorana Milanovića kao lidera oporbe. Problem je da je predsjednik već skoro dvije godine najpopularniji političar u Hrvatskoj koji se na da uvući u isprazne bitke, ali zna neugodno uzvratiti (sjetite se kukuriku – kukulele odgovora).

Bandić i Petrina teško do mandata

HSS-u prijeti izborni potop jer ne rade i gledaju dugoročno – koalicija Keruma i Jamba im je mogla donijeti jedan siguran mandat – ovako je upitno hoće li itko proći. Milan Bandić daleko je od praga u svim zagrebačkim izbornim jedinicama. Stipe Petrina teško će se probiti iza leđa sviju u IX. izbornoj jedinici do željenog mandata. Parlamentarni izbori su specifični i lokalni političari bez sustavne i promišljene kampanje na njima nemaju puno šansi. S druge strane nepromišljene kampanje velikih stranaka otvaraju prilike za male stranke koje bi neki mogli ovaj put dobro iskoristiti.

Kampanja bez velikih skupova

Recesija, strah od crnih fondova i ograničenje financiranja kampanja učinili su da imamo prvi put kampanju bez jakih estradnih imena i šatora koje pamtimo iz 2007. Kampanja će biti neuobičajeno skromna, tek pokoji veći skup i vjerojatno većina toga utrošena u televizijske i radijske kampanje. Samo oni koji se budu zadovoljno smješkali 4.12 će usput dodati da su i njihovi pozivni centri i ljudi na terenu odradili lavovski dio posla. No za to su pripreme trebala krenuti odavno, sada je kasno.

Autor: Krešimir Macan

Forum br. 9, 11. studenoga 2011.

Ovdje možete pročitati članak u pdf formatu.

Kukuriku HDZ ipsos puls izbori 2011

Tom rezultatu treba pribrojiti i tri mandata koja će stići iz dijaspore, ali i osam predstavnika nacionalnih manjina koji su prirodni saveznici vladajućih jer manjinci, žele li išta ostvariti, nemaju što tražiti u oporbi.

Iako Kukuriku, prema sadašnjim rezultatima, sa svojim poslijeizbornim saveznicima ipak neće imati dvotrećinsku većinu, koja bi bila vrlo loša za demokraciju budući da bi samostalno mogli, primjerice, mijenjati Ustav, sama ima dvije ruke više od apsolutne većine u Saboru. Najvjerojatnije će imati i podršku stranaka, poput Lesarovih laburista, a možda i Jurčićeve koalicije, koje su ipak svjetonazorski sklonije ljevici, odnosno centru kada je riječ o odmetnutom esdepeovcu i ekonomistu Jurčiću.

U centru ostaje samo HSLS, koji je zasad na jednom mandatu, a ima šanse doći do tri, te HSS, koji je zasad na dva mandata, a prema izjavama njegovih čelnika, vrlo bi se lako mogao dogovoriti i s Kukuriku koalicijom.

Gledajući unutar Kukurikua, samo SDP, prema istraživanju, osvaja dosad najviše zastupnika, odnosno njih 61. Narodnjacima (HNS) pripada 11 saborskih mjesta, a IDS i HSU imali bi po tri mandata. HDZ pak pada na dosad najgori rezultat sa 41 zastupničkim mjestom jer je 2000., kada je izgubio izbore, imao 46 mandata. Čak i da se toj stranci dodaju i tri mandata iz dijaspore, koja redovito idu njoj, i dalje je ispod 46.

Linkovi na originalno istraživanje:
Istraživanje: Milanoviću Banski dvori, povijesno loš rezultat HDZ-a!
HDZ gubi i svoje utvrde Slavoniju i Južnu Dalmaciju!
Pogledajte tko je ‘potukao’ HDZ
Istraživanje: Utvrde ostaju utvrde
Istraživanje: Građani nakon izbora žele rezove!

▪ Kukuriku koalicija s dvostruko većom potporom samo mjesec dana prije izbora; Laburisti se učvrstili iznad izbornog praga

▪ Ivo Josipović uvjerljivo najpozitivniji političar u zemlji; Rohatinski i dalje visoko na ljestvici; Z. Milanović ispred J. Kosor

▪ Ivo Sanader najnegativniji hrvatski političar, a za vrat mu puše čelnica njegove nekadašnje stranke; Šeksova ofenziva u Saboru naštetila njegovu doživljaju; Milanovićeva promjena retorike ublažila njegov negativni doživljaj

▪ Vrlo niska potpora politici Vlade uz smanjenje ocjene njezinoga rada; znatno slabija ocjena i podrška politici Vlade od one koju je bilježila Vlada Ive Sanadera u studenom 2007.  

▪ Pokretanje istrage protiv HDZ-a i blokada imovine najvažnija tema mjeseca, a slijedi gospodarska kriza i početak suđenja Ivi Sanaderu

▪ Z. Milanović je dvostruko poželjniji kandidat za premijera od J. Kosor uz sve jasnije povećanje preferencija izbora i smanjenja izbora aktualne premijerke

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u prva dva radna dana studenoga pokazuje da je pokretanje istrage protiv HDZ-a i blokada imovine nanijelo novu štetu preferenciji ove stranke, te dodatno umanjilo izborne izglede vodeće stranke vladajuće koalicije. Vidljivi ljetni trend oporavka HDZ-a zaustavljen je svjedočenjem bivše stranačke blagajnice, a svojevrsni čavao u izborni lijes HDZ-a zabio je DORH s pokretanjem istrage protiv stranke i blokadom imovine. Ovo je ujedno i glavni zaključak ovomjesečnog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji.

Lijeva koalicija okupljena oko SDP-a bilježi izbor od 37,2% prema prošlomjesečnih 36,7%, što predstavlja blagi porast podrške Kukuriku kolicije (+0,5 postotnih poena). Stožerna stranka sadašnje aktualne vlasti – HDZ – bilježi izbor od 18,3%, što je za 0,7 postotnih poena slabiji rezultat prema onom zabilježenom prije mjesec dana. Hrvatski laburisti su na nacionalnoj razini, uz spomenute dvije političke grupacije, jedina lista koja prelazi izborni prag (s rezultatom od 5,7% prema prošlomjesečnih 5,1%). HSP se i ovaj mjesec zadržao na sličnom rezultatu kao i prošli mjesec (3,9%), dok se druga stranka vladajuće koalicije HSS sa sadašnjih 3,6% na nacionalnoj razini djelomično udaljio od izbornog praga. HSLS se drži iznad tri posto (3,1%), dok je vrlo sličan rezultat zabilježila i Zajednička lista Ljube Jurčića, Bloka umirovljenici zajedno i PGS-a (3%). U ovom trenutku još samo HDSSB bilježi nešto viši rezultat (2,5%), dok ostale liste imaju potporu ispod 2%. Još je uvijek vrlo visoki udio naših građana/ki koji ne znaju za koga će glasati (18%).

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 43,4% izbora (prošli mjesec 43,6%) najpozitivniji je političar u zemlji. Na drugom mjestu doživljaja pozitivnih političkih osoba nalazi se i dalje guverner Rohatinski koji je najpozitivniji za 8,1% građana/ki, dok mu se približava lider lijeve koalicije – Zoran Milanović – koji je na trećem mjestu s izborom od 7,5% (u listopadu 7,5%). Jadranka Kosor je četvrta s izborom od 6,3% (7% u listopadu). Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Dragutin Lesar (4,4%), Ljubo Jurčić (3,3%), Vesna Pusić (3,1%), Radimir Čačić (1,0%), Dražen Budiša (0,8%) i Darinko Kosor (0,6%).

Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 85,7% građana/ki, a negativan za 8,6% (pozitivan doživljaj 77,1 postotnih poena). Jadranka Kosor je pozitivna za 25,2% građana/ki (prema 31,2% u listopadu), dok je za njih 65,3% negativna (prema 59% u listopadu). Aktualna je premijerka u ukupnom doživljaju negativna za 40,1 postotnih poena (prema prošlomjesečnih 27,9). Zoran Milanović je pozitivan za 52,8% ispitanika/ca (prema 46,3% u listopadu), a negativan za 33% (prema 41,4% iz listopada). Prvak opozicije je u ukupnom doživljaju pozitivan 19,7 postotnih poena (prije mjesec dana bio je pozitivan od 5 postotnih poena).

Sanader je na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara i dalje na vrhu ali se stanjila prednost pred njegovom nekadašnjom zamjenicom koja je značajno podigla negativni rejting u posljednjih dva mjeseca. Tako je početkom studenog Sanader najnegativniji političar za 24,9% ispitanika/ca (prošli mjesec 26,3%). Na drugom je mjestu premijerka Kosor s negativnim doživljajem od 22,2% (prema prošlomjesečnih 22,4%). Na trećem je mjestu negativnog doživljaja Vladimir Šeks s izborom od 13,1% (prije mjesec dana 10,5%). „Svi političari“ su negativni izbor 10,5% ispitanika/ca (prema prošlomjesečnih 11,8%). Slijedi čelnik vodeće oporbene stranke Zoran Milanović s izborom od 6,1% (prema prošlomjesečnih 8,3%). Među deset političara s doživljajem najnegativnijeg u zemlji još su: Radimir Čačić (4,4%), Darko Milinović (1,3%), Stjepan Mesić (0,9%), Luka Bebić (0,8%), Andrija Hebrang (0,7%).

Tri su teme/događaja skupila tri četvrtine svih izbora za najznačajniji događaj proteklog mjeseca: pokretanje istrage protiv HDZa i blokada imovine stranke (35%), gospodarska kriza u zemlji (22,5%) i početak suđenja Ivi Sanaderu (16,2%). Slijede nekoliko događaja i tema koje su zaokupljale javnu pozornost u proteklih mjesec dana: prosvjedi radnika Đakovštine i vladina odluka o isplati potraživanja (7,5%), sukobi i svađe u Saboru (4,9%), raspisivanje izbora za Hrvatski sabor (3,1%), uhićenje Josipa Boljkovca (2,4%), skidanje imuniteta Željku Jovanoviću (1,4%), predizborna kampanja (1,1%). Sve su ostale teme i događaji zabilježili rijeđi izbor za događaj mjeseca.

Vlada RH za svoj rad u ovomjesečnom istraživanju bilježi potporu kod 19,6 građana/ki, dok je 69,6% ne podržava (prema prošlomjesečnih 62,8%). Radi usporedbe, podaci iz studenoga 2007. godine pokazuju da je tadašnja vlada bilježila podršku za svoju politiku u visini od 40,3% i protivljenje od 45,4%. Niska razina potpore politici Vlade Jadranke Kosor početkom studenoga ove godine vidljiva je i iz vrlo slabe ocjene njezinoga rada (svega 2,09). Prije četiri godine u istom mjesecu tadašnja je Vlada dobila 2,87. Što se tiče ovogodišnjih ocjena u studenom najbolju ocjenu Vlada bilježi među biračima HDZ-a (3,51), dok birači najvažnijeg koalicijskog partnera, HSS-a Vladi daju svega 2,25. Najslabiju ocjenu Vlada za svoj rad bilježi među glasačima opozicijskih stranaka (SDP 1,71; Laburisti 1,72; Ladonja i IDS 1,83; HNS 1,89).

Zanimljivi su i rezultati o preferencijama kandidata za premijera i to među čelnim ljudima dviju velikih koalicija koji su i najizgledniji kandidati za prvog stanara Markovog trga. U ovomjesečnom je mjerenju Zoran Milanović zabilježio više nego dvostruko češći izbor od svoje protukandidatkinje. Nakon prošlomjesečnih 47,9% čelnik lijeve koalicije u ovomjesečnom je istraživanju izbor u 51,1% slučajeva, dok se izbor sadašnje premijerke zaustavio na 21,8% (prije mjesec dana 23,6%). Da su oboje loši kandidati smatra 21,5% ispitanika/ca.