▪ Kukuriku koalicija s dvostruko većom potporom pred nedjeljne parlamentarne izbore; Laburisti se učvrstili iznad izbornog praga

▪ Ivo Josipović uvjerljivo najpozitivniji političar u zemlji; Zoran Milanović ispred Jadranke Kosor

▪ Ivo Sanader najnegativniji hrvatski političar, a sve mu je bliže čelnica njegove nekadašnje stranke; Milanovićeva promjena retorike ublažila njegov negativni doživljaj

▪ Vlada završava mandat s vrlo niskom potporom svojoj politici i mršavom dvojkom za rad;

▪ Z. Milanović je dvostruko poželjniji kandidat za premijera od J. Kosor uz vidljiv trend povećanja njegova izbora i smanjenja izbora aktualne premijerke

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u posljednja dva dana studenog, svega nekoliko dana prije parlamentarnih izbora, pokazuje da je vrlo izvjesna promjena vlasti koja bi trebala pripasti lijevoj koaliciji koja bi mogla bez potrebe za dodatnim koalicijama dobiti mandat za vođenje države u naredne četiri godine. Ovo je ujedno i glavni zaključak ovomjesečnog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji pet dana prije izbora.

Lijeva koalicija okupljena oko SDP-a bilježi izbor od 37,5% prema 37,2% iz prethodnog istraživanja provedenog početkom studenog. Stožerna stranka sadašnje aktualne vlasti – HDZ – bilježi izbor od 19%, što je za 0,7 postotnih poena bolji rezultat prema onom zabilježenom prije mjesec dana. Hrvatski laburisti su na nacionalnoj razini, uz spomenute dvije političke grupacije, jedina lista koja prelazi izborni prag (s rezultatom od 5,6% prema prošlomjesečnih 5,7%). HSP se ovaj mjesec približio izbornom pragu (sada 4,4% prema 3,9% prije mjesec dana), dok se druga stranka vladajuće koalicije HSS s 4,2% poboljšala svoj rezultat za 0,6 postotnih poena. HSLS se drži iznad tri posto (3,2%), dok je isti rezultat zabilježila i zajednička lista Ljube Jurčića, Bloka umirovljenici zajedno i PGS-a (3,2%). U ovom trenutku još samo HDSSB bilježi nešto viši rezultat (2,5%), dok ostale liste imaju potporu ispod 2%. Još je uvijek vrlo visoki udio naših građana/ki koji ne znaju za koga će glasati (14,8%).

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 42,7% izbora (prošli mjesec 43,4%) najpozitivniji je političar u zemlji. Na drugo se mjesto doživljaja pozitivnih političkih osoba pod utjecajem izborne kampanje progurao lider lijeve koalicije – Zoran Milanović – s izborom od 9,2% (prije mjesec dana 7,6%), dok je Jadranka Kosor sa 7,7% izbora na trećem mjestu (prema 6,3% s početkaq studenog). Guverner Rohatinski je najpozitivniji za 6,4% građana/ki (prije mjesec dana 8,1%). Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Dragutin Lesar (4,7%), Ljubo Jurčić (3,1%), Vesna Pusić (2,9%), Radimir Čačić (1,1%), Darinko Kosor (1,0%) i Ruža Tomašić (0,9%).

Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 84,7% građana/ki, a negativan za 9,4% (netto pozitivan doživljaj 75,3 postotnih poena). Jadranka Kosor je pozitivna za 24,1% građana/ki, dok je za njih 65,9 % negativna. Aktualna je premijerka u ukupnom doživljaju netto negativna za 41,8 postotnih poena. Zoran Milanović je pozitivan za 53,1% ispitanika/ca, a negativan za 31,1%. Prvak opozicije je u ukupnom doživljaju netto pozitivan 22 postotna poena (prije mjesec dana bio je netto pozitivan od 19,7 postotnih poena).

Sanader je na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara i dalje na vrhu ali se stanjila prednost pred njegovom nekadašnjom zamjenicom koja je značajno podigla negativni rejting u posljednjih tri mjeseca. Tako je u posljednjem istraživanju Sanader najnegativniji političar za 25,0% ispitanika/ca (prošli mjesec 24,9%). Na drugom je mjestu premijerka Kosor s negativnim doživljajem od 23,3% (prema prošlomjesečnih 22,2%). Na trećem je mjestu negativnog doživljaja Vladimir Šeks s izborom od 14,1% (prije mjesec dana 13,1%). „Svi političari“ su negativni izbor 8,8% ispitanika/ca, a slijedi čelnik vodeće oporbene stranke Zoran Milanović s izborom od 7,1% (prema prošlomjesečnih 8,3%). Među deset političara s doživljajem najnegativnijeg u zemlji još su: Radimir Čačić (5%), Darko Milinović (1,6%), Andrija Hebrang (1,3%), Stjepan Mesić (1,2%) i Vesna Pusić (0,6%),

U posljednjem istraživanju nema dominantnih tema/događaja koji bi pokrili veći dio izbora (kakav je bio slučaj prethodnih mjeseci). Najčešća ovomjesečna tema je obilježavanje Dana sjećanja na pad Vukovara (20 obljetnica) s izborom od 16,7%, dok je gospodarska kriza bila izbor 13% građana/ki. Slijede štrajkovi radnika diljem zemlje (9,3%), suđenje bivšem premijeru (8,7%), daljnje rasvjetljavanje slučaja HDZ-ovog “crnog” fonda (8,6%), propast Credo banke (5,2%) te produbljivanje krize eurozone i najava nove recesije (5,1%). Sve su ostale teme i događaji zabilježili rijeđi izbor za događaj mjeseca.

Vlada RH pod vodstvom Jadranke Kosor u posljednjem mjesečnom istraživanju prije isteka mandata potporu kod 17,9% građana/ki, dok 71,0% je ne podržava. Time Vlada Jadranke Kosor završava svoj mandat s nanižom potporom u posljednjih šest mjeseci, ali i znatno nižom potporom od one koju je pred izbore 2007. godine bilježila tadašnja vlada Ive Sanadera (podrška 40,3%, a protivljenje 45,4%). Niska razina potpore politici Vlade Jadranke Kosor u posljednjem istraživanju pred izbore vidljiva je i iz vrlo slabe ocjene njezinoga rada (svega 2,06). Prije četiri godine pred izbore tadašnja je Vlada dobila 2,87. Što se tiče ovomjesečnih ocjena najbolju ocjenu Vlada bilježi među biračima HDZ-a (3,48), dok birači najvažnijeg koalicijskog partnera, HSS-a Vladi daju svega 2,33. Najslabiju ocjenu Vlada za svoj rad bilježi među glasačima opozicije (HSLS 1,93; Kukuriku koalicije 1,92; Ladonja 1,84; Hrvatski laburisti 1,71).

Zanimljivi su i rezultati o preferencijama kandidata za premijera i to među čelnim ljudima dviju velikih koalicija koji su i najizgledniji kandidati za prvog stanara Markovog trga. U ovomjesečnom je mjerenju Zoran Milanović zabilježio više nego dvostruko češći izbor od svoje protukandidatkinje. Nakon prošlomjesečnih 51,1% čelnik lijeve koalicije u ovomjesečnom je istraživanju izbor u 57,2% slučajeva, dok se izbor sadašnje premijerke zaustavio na 22% (prije mjesec dana 21,8%). Da su oboje loši kandidati smatra 15,9% ispitanika/ca.

Usprkos izrazitoj nadmoći Kukuriku koalicije nad HDZ-om, naš najpoznatiji stručnjak za političke kampanje, Krešimir Macan, ne vidi u tomu i potvrdu da je Hrvatska politički skrenula ulijevo. Baš naprotiv, smatra da ta koalicija danas ima manje glasova nego što su ih njezine članice zajedno dobile na prošlim parlamentarnim izborima 2007. godine.

Dvostruku prednost pred glavnim konkurentom, što je ‘Kukurikavcima’ danas daju ankete, Macan tumači međusobnom sinergijom okupljenih stranaka. Stoga uspostavu koalicije smatra ključnim i jedinim bitnim potezom Zorana Milanovića na predstojećim izborima koje je, upravo stoga, već dobio na bodove.

HDZ-u predviđa nešto bolji izborni rezultat od 20 posto, koliko mu daju ankete, jer ‘danas baš nije društveno poželjno priznati da će se glasovati za HDZ. No, takvo navijačko ozračje protiv HDZ-a može biti stimulativno po njihovu kampanju’, smatra Macan, jer će stranka mobilizirati baš sve svoje poklonike za izlazak na izbore. Stoga je poruka ‘Najbolji smo kada je najteže’ usmjerena upravo njihovim glasačima, a dosjetili su je se kada su počeli primati udarce sa svih strana.

‘Jadranka Kosor obraća se isključivo svojim biračima, jer svjesna je da nikog drugog ne može dobiti. Njezin je cilj napraviti što bolji rezultat usprkos anketama, što predstavlja uzlaznu putanju’, ističe Macan u emisiji ‘Karte na stol’ Osječke televizije.

Click here to view the embedded video.

U razgovoru s urednikom emisije, Goranom Flauderom, ocjenjuje kako Hrvatskoj nedostaje karizmatični lider kakav je bio Ivo Sanader.

‘Što god mu prigovarali, on je prvo svojim nastupima, pa onda kontrolom medija privlačio pozornost. Bio je zavodnik i javnost je to voljela. Zbog toga joj je bio najveći šok osvijestiti se nakon svih otvorenih istraga oko Sanadera. Drugi lideri na obje strane nisu se uspjeli nametnuti poput njega. Gospođa Kosor za to je imala priliku kada je proglasila program gospodarske obnove, ali je onda odustala od njega. Milanoviću tek predstoji pokazati kakav će biti premijer, ali za sada ne imponira. Radio je na sebi četiri godine i shvatio gdje je griješio. Jadranka Kosor se u jednoj fazi previše smijala, čak i dan prije nego što je pokrenuta istraga protiv HDZ-a, pa su ljudi shvatili da to nije primjereno situaciji. Strategija je očito bila da se vedrinom suprotstavi Milanovićevoj ozbiljnosti, što upućuje da se pokušavalo doći do liderskog fajta, ali se stalo na pola puta. Nisam siguran bi li Zoran Milanović odnio tako nadmoćnu pobjedu u sučeljavanju s gospođom Kosor, kao što je sada odnosi u anketama’, razmišlja Krešimir Macan, vlasnik i direktor Agencije za odnose s javnošću Manjgura.

HDZ-u predviđa da će biti dobra oporba, za razliku od SDP-a kojeg smatra ‘kazališnom’ oporbom, jer su tek potkraj mandata oštrije počeli istupati u javnosti. A bilo je prilika kada su mogli rušiti i vladu! Macan očekuje i višu razinu kulture političkog dijaloga, već stoga što Milanović nikad nije pristao na međusobno vrijeđanje.

Sklon je povjerovati tvrdnjama Jadranke Kosor da ništa nije znala o financiranju njezine predsjedničke kampanje 2005. godine. ‘U izbornim kampanjama obično se samo jedna, najviše dvije osobe skrbe o financiranju i one znaju sve (ako znaju), pa ona nije morala znati visinu troškova kampanje. Problem je pak, što je gospođa Kosor ipak potpisala financijski izvještaj, koji joj je pripremila stranačka služba’, nastoji opravdati njezino nepoznavanje visine troškova, ali odmah primjećuje kako, primjerice, nije potpisala ugovor s Bechtelom kada joj je to bilo ponuđeno.

Kraj Bandićeve političke karijere

Macana zbunjuje činjenica što je onaj tko je u HDZ-u otvorio borbu protiv korupcije, morao biti svjestan da će ta borba u jednom trenutku doći i pred njihova vrata. Usprkos tomu, nije to iskoristio i javno poentirao pokazujući kako se u toj istrazi nema čega plašiti!

‘Zašto gospođa Kosor to sada ne koristi u ovoj priči, jer to je njezin rezultat?’, čudi se Macan. HDZ-u priznaje da je dobro stisnuo Kukuriku koaliciju oko slučaja varaždinskoga gradonačelnika Habuša i njegove vožnje u pijanom stanju, čime su stvorili dobar dojam u javnosti.

Hrvatskim laburistima Dragutina Lesara i Ljubi Jurčiću koji na izbore ide s umirovljenicima, daje veliku priliku. Lesar će pokupiti glasove jer je govorio ono što Kukuriku koalicija nije htjela: otvarao je probleme povlaštenih mirovina, zagovarao ukidanje devizne klauzule protiv kredita u švicarskim francima.

Kako se HSU utopila u Kukuriku koaliciju, a umirovljenici su nepovjerljivi i baš ne razumiju da se ta koalicija zalaže za umirovljenike, zaokružit će listu na kojoj piše da je čine umirovljenici – dakle onu Ljube Jurčića s Blokom umirovljenici zajedno, koji je lukavo iskoristio svoje ime u kombinaciji s umirovljenicima.

‘HSLS je krenuo s dobrim ekonomskim programom, ali prekasno. Kampanja s nepotpisanim plakatima nije bila loša, ali ako vam treba vrijeme da shvatite štos, pa dok se to ispriča… To je bila dobra ideja, ali priča se nije otvorila, nije bilo drugog čina. Osim toga, Darinko Kosor ima plakat na kojemu je njegova slika, ali piše samo HSLS, a ne i njegovo ime.

Ovi bi izbori mogli biti i završetak političke karijere Milana Bandića, koji opet srlja nepripremljen u kampanju. On nema šansi. U sličnoj je situaciji i HSS kojega je HDZ potrošio, ali nije za to kriv HDZ, nego HSS što ništa nije radio. Oni su bili tihi koalicijski partner i postali su blijedi. Onda vam Friščić ide u II. izbornoj jedinici, iza njega je Bajs, najpopularniji ministar, a nemaju šanse dobiti dva mandata, Marijana Petir podijelila se s Borkovićem i postoji mogućnost da ne prođe u VI. izbornoj jedinici.

Ostaju Pankretić u VII. i Jambo u X. izbornoj jedinici i bit će uspjeh ako budu imali klub s tri zastupnika’, ocjenjuje Krešimir Macan i zaključuje: ‘Kako pobijedite, tako ćete i vladati, pa ako ste vlast dobili na dar, pitanje je hoćete li moći vladati s takvom odlučnošću kao da ste vlast uzeli. Strah me hoće li nova vlada vladati mlako kakva joj je bila i kampanja’.

Prema njegovu mišljenju predizborne ankete malo precjenjuju izlaznost birača na izbore i bude li hladan i neugodan dan, mnogi bi mogli ostati kod kuće, a neke liste izgubiti poneki mandat. Na kraju, upravo zbog mlake kampanje predviđa da će na izbore izići nešto više od 60 posto birača.

Goran Flauder

tportal.hr

A kako to može neugodno izgledati kada netko izbjegava sučeljavanja pogledajte u donjem primjeru.

Parlamentarni izbori odlučeni su pet tjedana prije njihovog održavanja. Sam čin otvaranja istrage zbog crnih fondova protiv HDZ-a – ne kako su se u HDZ-u nadali, jedino protiv bivšeg predsjednika Ive Sanadera – stvarna je točka na pobjedničke izborne ambicije HDZ-a. Ali, i sada kad je valjda svima jasno da Ivo Sanader nije niti mogao otimati sam, a da tobože nitko drugi u vodstvu HDZ-a to nije znao – HDZ će glatko dobiti svojih dvadesetak posto glasova, po našem sudu vjerojatno čak i nešto više nego što bi dobio u »normalnoj« kampanji, u situaciji da nije iz DORH-a stigao dokument o istrazi protiv HDZ-a i blokadi stranačke zgrade u središtu Zagreba.

HDZ sada mijenja izbornu kampanju. Pobjednički akordi »Svijet voli pobjednike« Colonije, isforsirane aklamacije Jadranki Kosor i stranci, sjevernokorejski entuzijazam skakanja po pozornicama, pljeskanje u stilu »Taši, taši, tanana« i liderkino uskraćivanje osmijeha crvenim mrziteljima – to sve skroz je odudaralo od HDZ-ove realne situacije.

Sada HDZ i predsjednica pomalo, koliko to umiju, okreću ploču. Iz svakodnevnih izjava predsjednice je jasno da zamjera DORH-u, jer ne otvara istrage i protiv drugih stranaka kao da bi Odvjetništvo trebalo voditi računa o političkoj ravnoteži, a ne o organiziranom kriminalu čiji je sponzor stranka na vlasti. I, naravno, krivci su mediji jer pišu o tome što se događa.

Zločinačka organizacija

Od pozicije – mrze nas, ali ćemo svejedno pobijediti, sada premijerka i predsjednica stranke Jadranka Kosor glasače želi upozoriti da je jedna od HDZ-ovih zadaća osujetiti Kukuriku koaliciju da ostvari takvu izbornu prednost kojom bi, bez nadzora drugih, mogla mijenjati Ustav, dovesti MMF, smanjiti mirovine, plaće i braniteljska prava.

Ipak, u utorak Jadranka Kosor je izjavila kako bi rezultati izbora – unatoč tome što su rezultati javnog mnijenja nepovoljni za HDZ – mogli iznenaditi mnoge koji danas likuju.

Istina je, HDZ-ovi birači neće stranci zamjeriti crne fondove. Njih DORH-ova istraga može mobilizirati tako da iz prkosa »ne daju Hrvatsku«. Jer, mnogi od njih još uvijek primitivno poistovjećuju HDZ s hrvatskom državom, pa kažu: »Oni nas žele uništiti, jer hoće da s Hrvatskom mogu raditi što žele!« A i onih koji su protekla dva desetljeća proživjeli na različitim privilegijima, jako je puno.

Način vladanja HDZ-a svih prošlih 20 godina bio je sličan i svakako beskrupulozan. Prvo su se mnogi strahovito obogatili kroz potpuno nekontrolirano financiranje obrane Hrvatske. Kroz pretvorbu i privatizaciju već je u devedesetima uništena proizvodnja i ekonomija zemlje, ali su se zato mnogi usput proizvedeni tajkuni, bliski HDZ-u, obogatili na toj pljački. I isisavanje novca iz državnih poduzeća u stranku i privatne džepove nije izum prošlog desetljeća, nego i devedesetih godina u Hrvatskoj.

Kriva procjena

Neki će se prisjetiti da je novinarka Jasna Babić još 2001. godine u HTV-ovoj Latinici optužila HDZ da je zločinačka organizacija, i to zbog triju razloga – pljačke u privatizaciji, ratnih zločina i s hrvatske strane te rata u Bosni i Hercegovini.

Rekli bismo da se ništa posebno novo nije dogodilo sa Sanaderom – ali se sada sve to otkriva prije svega zbog toga što Hrvatska nije mogla pomisliti na završetak pregovora s Europskom unijom, a da napokon ne rastvori neke od svojih brojnih korupcijskih afera. EU je tražila taj obračun, a ne naša vlast.

– Ako je Kosor potaknula istragu protiv Sanadera, trebala je biti svjesna svih posljedica do kojih će to dovesti. Pa, naravno, da HDZ može biti optužen kao pravna osoba. Ako su mislili da će sve zaustaviti na Sanaderu i da neće doći do njih, onda su stvarno krivo procijenili. Naprosto, njihova strategija da se sve svale na Ivu Sanadera nije uspjela, kaže nam Krešimir Macan, stručnjak za političku komunikaciju, direktor Manjgure.

Ove izbore HDZ sigurno neće dobiti. No, ono što sve nas zanima je kako će se HDZ repozicionirati, rebrendirati, koliko će se promijeniti i u kojem smjeru. Po prilici su tri plošne mogućnosti: jedna je moguća nova tuđmanizacija HDZ-a, ali bi to potpuno marginaliziralo stranku. Drugo je – novi ljudi, nova moderna stranka desnog centra i treće je neka upitna kombinacija prethodnih dvaju modela.

Krešimir Macan misli da će HDZ trebati krenuti iz početka s novim i nekompromitiranim ljudima. Zapravo sve ono što je Sanader činio na početku kad je 2000. godine preuzimao stranku, trebalo bi ponoviti. Tada se Sanader ispričao svima kojima je HDZ, namjerno ili nenamjerno, nanio zlo u prošlosti. HDZ se mora očistiti od svega što ih može kompromitirati i – krenuti od nule. Mora postati klasična stranka pučana sa svim onim vrijednostima za koje se i oni zalažu. Sada, u kampanji, Jadranka Kosor treba svojim biračima dati neki argument da se oni ne osjećaju poniženima. Istina je da je uspjela završiti pregovore s EU, učinila je Hrvatsku na neki način drukčijom, smatra Macan.

Dr. Ivan Rimac, politički analitičar i profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, smatra da je već mjesecima jasno da će HDZ izgubiti izbore, a sada – uslijed otvaranja istrage protiv stranke – dobili su dobro opravdanje za poraz. Rimcu je teško prognozirati što se sa strankom može dalje događati. Glavno je pitanje tko će preuzeti stranku nakon Jadranke Kosor koja će poslije poraza najvjerojatnije biti smijenjena.

– Ne vidim mogućeg jakog lidera. Situacija bi mogla biti slična kao 2000. godine pa bi moglo proći i nekoliko godina dok se ne profilira novi lider, kaže Rimac.

Dodaje da je neizvjesno koliko bi sadašnjih ljudi iz vrha moglo biti u istrazi i kaznenom postupku, i to bi itekako moglo otežati transformaciju stranke. Jedan od kandidata za novog predsjednika je Tomislav Karamarko, međutim Ivan Rimac smatra da bi se tada moglo dogoditi da HDZ i HSP zamijene mjesta, da HDZ postane desniji, što bi ga odvelo u potonuće.

Neovisnost DORH-a

Priopćenju koje je Državno odvjetništvo objavilo u utorak teško je štogod bitno protusloviti. U slučaju Fimi-medije postupak o provođenju istrage počet je prije otprilike godinu i pol. Istraga mora završiti u roku od godine i pol ili se smatra da Državno odvjetništvo odustaje od predmeta. Također, DORH ističe da su pribavljeni dokazi da je HDZ stekao (protuzakonitu) korist. Dakle, ne otvara se istraga protiv HDZ-a baš sada zato da bi on izgubio izbore.

Jadranka Kosor zaista je 2009. godine omogućila obračun s korupcijom na koji je bila pritisnuta izvana. Činjenica je da je zbog toga odmah imala otpore u stranci, jer su iskusni korumpirani lisci vidjeli kuda sve vodi. To je zasluga koju joj je teško oduzeti.

Čini nam se da su poslije svih istraga i ostalih pravosudnih postupaka posljednje dvije godine DORH-u otvorene ruke da se u budućnosti zaista neovisno raščišćava s nagomilanim kriminalom. Usput rečeno, sada se otvara pitanje njegove građanske kontrole, jer po novom zakonu ima vrlo velike ovlasti. Istina, potpunu neovisnost DORH-a nama je u Hrvatskoj teško zamisliti, ali to mora biti novi standard od kojeg svi političari i ostali moraju poći kad vode politiku i mijenjaju društvo.

Zato se i HDZ treba skroz očistiti, bez obzira na njihovu golemu financijsku klijentelu čija neproizvodna cijena koštanja i ekonomski vuče Hrvatsku prema dnu.

Autor: Zdenko Duka

▪ Kukuriku koalicija s dvostruko većom potporom samo mjesec dana prije izbora; Laburisti se učvrstili iznad izbornog praga

▪ Ivo Josipović uvjerljivo najpozitivniji političar u zemlji; Rohatinski i dalje visoko na ljestvici; Z. Milanović ispred J. Kosor

▪ Ivo Sanader najnegativniji hrvatski političar, a za vrat mu puše čelnica njegove nekadašnje stranke; Šeksova ofenziva u Saboru naštetila njegovu doživljaju; Milanovićeva promjena retorike ublažila njegov negativni doživljaj

▪ Vrlo niska potpora politici Vlade uz smanjenje ocjene njezinoga rada; znatno slabija ocjena i podrška politici Vlade od one koju je bilježila Vlada Ive Sanadera u studenom 2007.  

▪ Pokretanje istrage protiv HDZ-a i blokada imovine najvažnija tema mjeseca, a slijedi gospodarska kriza i početak suđenja Ivi Sanaderu

▪ Z. Milanović je dvostruko poželjniji kandidat za premijera od J. Kosor uz sve jasnije povećanje preferencija izbora i smanjenja izbora aktualne premijerke

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u prva dva radna dana studenoga pokazuje da je pokretanje istrage protiv HDZ-a i blokada imovine nanijelo novu štetu preferenciji ove stranke, te dodatno umanjilo izborne izglede vodeće stranke vladajuće koalicije. Vidljivi ljetni trend oporavka HDZ-a zaustavljen je svjedočenjem bivše stranačke blagajnice, a svojevrsni čavao u izborni lijes HDZ-a zabio je DORH s pokretanjem istrage protiv stranke i blokadom imovine. Ovo je ujedno i glavni zaključak ovomjesečnog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji.

Lijeva koalicija okupljena oko SDP-a bilježi izbor od 37,2% prema prošlomjesečnih 36,7%, što predstavlja blagi porast podrške Kukuriku kolicije (+0,5 postotnih poena). Stožerna stranka sadašnje aktualne vlasti – HDZ – bilježi izbor od 18,3%, što je za 0,7 postotnih poena slabiji rezultat prema onom zabilježenom prije mjesec dana. Hrvatski laburisti su na nacionalnoj razini, uz spomenute dvije političke grupacije, jedina lista koja prelazi izborni prag (s rezultatom od 5,7% prema prošlomjesečnih 5,1%). HSP se i ovaj mjesec zadržao na sličnom rezultatu kao i prošli mjesec (3,9%), dok se druga stranka vladajuće koalicije HSS sa sadašnjih 3,6% na nacionalnoj razini djelomično udaljio od izbornog praga. HSLS se drži iznad tri posto (3,1%), dok je vrlo sličan rezultat zabilježila i Zajednička lista Ljube Jurčića, Bloka umirovljenici zajedno i PGS-a (3%). U ovom trenutku još samo HDSSB bilježi nešto viši rezultat (2,5%), dok ostale liste imaju potporu ispod 2%. Još je uvijek vrlo visoki udio naših građana/ki koji ne znaju za koga će glasati (18%).

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 43,4% izbora (prošli mjesec 43,6%) najpozitivniji je političar u zemlji. Na drugom mjestu doživljaja pozitivnih političkih osoba nalazi se i dalje guverner Rohatinski koji je najpozitivniji za 8,1% građana/ki, dok mu se približava lider lijeve koalicije – Zoran Milanović – koji je na trećem mjestu s izborom od 7,5% (u listopadu 7,5%). Jadranka Kosor je četvrta s izborom od 6,3% (7% u listopadu). Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Dragutin Lesar (4,4%), Ljubo Jurčić (3,3%), Vesna Pusić (3,1%), Radimir Čačić (1,0%), Dražen Budiša (0,8%) i Darinko Kosor (0,6%).

Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 85,7% građana/ki, a negativan za 8,6% (pozitivan doživljaj 77,1 postotnih poena). Jadranka Kosor je pozitivna za 25,2% građana/ki (prema 31,2% u listopadu), dok je za njih 65,3% negativna (prema 59% u listopadu). Aktualna je premijerka u ukupnom doživljaju negativna za 40,1 postotnih poena (prema prošlomjesečnih 27,9). Zoran Milanović je pozitivan za 52,8% ispitanika/ca (prema 46,3% u listopadu), a negativan za 33% (prema 41,4% iz listopada). Prvak opozicije je u ukupnom doživljaju pozitivan 19,7 postotnih poena (prije mjesec dana bio je pozitivan od 5 postotnih poena).

Sanader je na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara i dalje na vrhu ali se stanjila prednost pred njegovom nekadašnjom zamjenicom koja je značajno podigla negativni rejting u posljednjih dva mjeseca. Tako je početkom studenog Sanader najnegativniji političar za 24,9% ispitanika/ca (prošli mjesec 26,3%). Na drugom je mjestu premijerka Kosor s negativnim doživljajem od 22,2% (prema prošlomjesečnih 22,4%). Na trećem je mjestu negativnog doživljaja Vladimir Šeks s izborom od 13,1% (prije mjesec dana 10,5%). „Svi političari“ su negativni izbor 10,5% ispitanika/ca (prema prošlomjesečnih 11,8%). Slijedi čelnik vodeće oporbene stranke Zoran Milanović s izborom od 6,1% (prema prošlomjesečnih 8,3%). Među deset političara s doživljajem najnegativnijeg u zemlji još su: Radimir Čačić (4,4%), Darko Milinović (1,3%), Stjepan Mesić (0,9%), Luka Bebić (0,8%), Andrija Hebrang (0,7%).

Tri su teme/događaja skupila tri četvrtine svih izbora za najznačajniji događaj proteklog mjeseca: pokretanje istrage protiv HDZa i blokada imovine stranke (35%), gospodarska kriza u zemlji (22,5%) i početak suđenja Ivi Sanaderu (16,2%). Slijede nekoliko događaja i tema koje su zaokupljale javnu pozornost u proteklih mjesec dana: prosvjedi radnika Đakovštine i vladina odluka o isplati potraživanja (7,5%), sukobi i svađe u Saboru (4,9%), raspisivanje izbora za Hrvatski sabor (3,1%), uhićenje Josipa Boljkovca (2,4%), skidanje imuniteta Željku Jovanoviću (1,4%), predizborna kampanja (1,1%). Sve su ostale teme i događaji zabilježili rijeđi izbor za događaj mjeseca.

Vlada RH za svoj rad u ovomjesečnom istraživanju bilježi potporu kod 19,6 građana/ki, dok je 69,6% ne podržava (prema prošlomjesečnih 62,8%). Radi usporedbe, podaci iz studenoga 2007. godine pokazuju da je tadašnja vlada bilježila podršku za svoju politiku u visini od 40,3% i protivljenje od 45,4%. Niska razina potpore politici Vlade Jadranke Kosor početkom studenoga ove godine vidljiva je i iz vrlo slabe ocjene njezinoga rada (svega 2,09). Prije četiri godine u istom mjesecu tadašnja je Vlada dobila 2,87. Što se tiče ovogodišnjih ocjena u studenom najbolju ocjenu Vlada bilježi među biračima HDZ-a (3,51), dok birači najvažnijeg koalicijskog partnera, HSS-a Vladi daju svega 2,25. Najslabiju ocjenu Vlada za svoj rad bilježi među glasačima opozicijskih stranaka (SDP 1,71; Laburisti 1,72; Ladonja i IDS 1,83; HNS 1,89).

Zanimljivi su i rezultati o preferencijama kandidata za premijera i to među čelnim ljudima dviju velikih koalicija koji su i najizgledniji kandidati za prvog stanara Markovog trga. U ovomjesečnom je mjerenju Zoran Milanović zabilježio više nego dvostruko češći izbor od svoje protukandidatkinje. Nakon prošlomjesečnih 47,9% čelnik lijeve koalicije u ovomjesečnom je istraživanju izbor u 51,1% slučajeva, dok se izbor sadašnje premijerke zaustavio na 21,8% (prije mjesec dana 23,6%). Da su oboje loši kandidati smatra 21,5% ispitanika/ca.

Do sada ste mogli zaključiti da tiskovna konferencija nije dobro rješenje. Brojni su problemi: rasvjeta će biti prejaka što će vam dodatno istaknuti podočnjake od neprospavane noći, dugo traje pa nećete moći kontrolirati govor tijela, gubit ćete koncentraciju i nećete moći ponoviti rečenicu koji ste krivo formulirali… No najveći problem je da će vam novinari postavljati svakakva pitanja. Ako ste se unatoč savjetu ipak odlučili na tiskovnu konferenciju i pozvali novinare iz svih medija, uključujući i one elektronske, svakako nemojte zabraniti izravan prijenos tiskovne konferencije. Nikome nije uspjelo zaustaviti ni Reuters ni Twitter, a tih će pola sata odgode samo poslati krivu poruku.

Odjenite se dostojanstveno, ne kitite se previše, i ne šaljite dvosmislene poruke suvišnim detaljima. Komunicirajte na način na koji i inače komunicirate, ne konstatirajte očigledno, novinari nisu došli slušati prazne fraze i floskule, došli su čuti i javnosti prenijeti konkretne informacije i rješenja koja nudite za izlazak iz nastale situacije.

Vaša spremnost na suradnju s institucijama i nije neko rješenje jer se to jednostavno podrazumijeva – ta ista javnost kojoj se obraćate također mora surađivati s institucijama. Svaka bitna promjena stila komunikacije otkrit će da je problem veći nego što ga želite prikazati: prelazak s uobičajenog „ja pa ja“ na „mi pa mi“ još je jedno ukazivanje na ozbiljnosti situacije.

Izbjegavajte licemjerje, fraze, biblijske pojmove ili metafore pogotovo ako niste sigurni u njihovo točno značenje.

Bumerang se vraća lovcu ukoliko je promašio metu a predzadnja postaja na križnom putu je skidanje Isusa s križa.

Budite dosljedni, ako ste tolerirali nepravilnosti kada su vama išle u prilog, nemate pravo prozivati druge za to isto jer vam sada to ne ide u prilog. Informacije iz tajnih uskočkih izjava i zaštićene izjave svjedoka koje se svakodnevno pojavljuju u medijima i poprimile su tolike razmjere da ih se više ne može nazvati curenjem. To je postala prava bujica. I dok ovo pišem, na naslovnici sutrašnjih dnevnih novina najavljuje se novi, vrlo indikativan dokaz iz još jedne tajne istrage.

Sve i ako su drugi učinili upravo ono što se vama stavlja na teret, time se ne možete pravdati javnosti! A nije ni argument na sudu. Stoga takve argumente nemojte nuditi, ljude to nervira. Izjava koju dajete mora biti kratka i jasna. Odete li u širinu, izgubit ćete se i ostaviti dojam da baš i nemate pojma o čemu govorite. To je upravo ono što želite izbjeći!

Nipošto se ne smijete obračunavati s novinarima. Oni rade svoj posao. Ako su negdje pogriješili, postoji institucija prava na ispravak ili prava na odgovor pa i sudska zaštita prema Zakonu o medijima. A propisani su i rokovi u kojima se te mjere mogu primijeniti. Ne možete im diktirati teme o kojima će pisati, oni se vode svojim interesima i interesima izdavača za kojeg rade. Vaša tiskovna konferencija koju ste sazvali u krizi svakako nije dobro mjesto za obračun s novinarima.

Novinari su tu da vam postave pitanja. A vi ste sazvali tiskovnu konferenciju jer želite odgovoriti na njihova pitanja. Ukoliko imate odgovore za koje novinari nemaju pitanja, onda te odgovore priopćite u početnoj izjavi. Ne smijete se ljutiti ako vam postave pitanje koje niste htjeli, rekli smo vam da ne sazivate tiskovnu konferenciju, zar ne? Pokušajte odgovoriti u stilu: „u ovom trenutku vam ne mogu odgovoriti na to pitanje“ ili se izvucite na neki način, ali nemojte napadati novinara zbog njegovog pitanja, pa on je tu da bi vas pitao ono što njega i njegovu publiku zanima.

Novinari vas mogu sačekati i na izlasku s tiskovne konferencije. Premda ste vi završili svoj posao s novinarima, nadajmo se uspješno, oni i dalje rade svoj posao. Ne postoji profesionalni novinar koji neće iskoristiti i tu mogućnost da vas nešto upita. Ukoliko vam se pitanje ne sviđa radije se napravite da ga niste čuli, odgovorite nešto drugo, ali nipošto nemojte vrijeđati novinare niti ih prozivati da bi bilo bolje da nešto rade. Oni upravo rade svoj posao – a to je, ponovimo, postavljanje pitanja koja zanimaju javnost.

Ponovimo što smo u ovoj lekciji naučili: razmislite dvaput prije nego sazovete tiskovnu konferenciju!

Nakon izbora – otrežnjenje. Poznata lica, stavovi i izjave. Kako to? Ti mladi lavovi postoje, ali rijetko će koji zalutati u politiku. Zašto? Pa to su pozicije koja zahtijevaju stalnu medijsku pozornost, nerealna očekivanja i, da se razumijemo, nerazmjernu plaću sa stupnjem društvene odgovornosti.

Kada gledamo priloge informativnih emisija u kojima se posjetitelje tržnica ili većih trgova upita što treba promijeniti u vlasti, svaki drugi odgovor bit će „Neka smanje svoje plaće!“ Nažalost, taj stav realno ocrtava domaće politički velikim djelom nekulturno biračko tijelo, koje predrasudno stigmatizira javno najodgovorniji posao. Zašto da se netko iznimno sposoban bavi politikom, ako za svoj posao neće biti plaćen sukladno odgovornosti i još će biti ocrnjen bez obzira na svoj rad!?

Parlamentarcima je redovito najdraža odluka smanjenje vlastitih plaća, jer to je jedini potez koji opća javnost odobrava. Pa i jedna od ključnih gospodarskih mjera raznih izbornih programa je smanjivanje plaća budućoj vladi. Je li to uopće gospodarska mjera? Ne, ministri, zamjenici i premijer i da za 2000kn smanje svoje plaće, bit će 40 000kn netto mjesečno više novca u proračunu. Da se našoj glomaznoj i vrlo inertnoj javnoj upravi plaća smanji za samo 10kn mjesečno, proračun bi za godinu dana bio bogatiji za skoro 30 milijuna kuna (ovo je tek procjena, jer zaposlene u javnom sektoru još nisu niti uspjeli izbrojati do kraja). E, to je već kakva takva gospodarska mjera. No, na taj potez bi graknula cjelokupna sindikalno-građanska-filozofskofakultetska javnost, zbog nepravde koja se nanosi radničkoj klasi. Bez obzira što je plaća u javnom sektoru 67% veća no ona u privatnom. Privatni je taj koji stvara i zarađuje da se isplate neprofitna kazališta i njihovi zaposlenici, koji u slobodno vrijeme snimaju sapunice za ne baš male honorare.

Je li vas iznenadila informacija da je plaća glumaca u sapunicama dvostruko veća no ona premijerke?

To bi se moglo shvatiti kao posljedica stava – političari ne valjaju, sapunice su ok, dobro dođu da „odmorimo mozak.“ Iz takvih banalnih stavova proizlazi ova besmislena razlika u plaćama.

Možda bi bio najbolji rasplet situacije bio da zamijenimo glumce za političare. I tako se političare proziva za konstantnu glumu, a glumce doživljava kao društvene uzore, etičke i moralne vrhuške društva. Pa neka se sapunice nastave na Markovom Trgu i Banskim dvorima, a neka im onda i plaća od 5000 eura!

Click here to view the embedded video.

Click here to view the embedded video.

Krešimir Macan je već pisao o zadaći spin doktora, a o odnosu prema biračima u kampanji možete čitati ovdje.

▪ Lijeva koalicija („Kastavska/kukuriku“) i dalje drži izrazitiju prednost u odnosu na aktualnu vladajuću koaliciju; Laburisti prvi put iznad praga
▪ Ivo Josipović i dalje uvjerljivo najpozitivniji političar u zemlji; Rohatinski i dalje visoko na ljestvici unatoč javnih napada i prozivanja; Z. Milanović ispred J. Kosor
▪ Ivo Sanader najnegativniji hrvatski političar, a za vrat mu puše čelnica njegove nekadašnje stranke; Milanović iza Šeksa
▪ Vrlo niska potpora politici Vlade uz smanjenje ocjene njezinoga rada
▪ Gospodarska kriza u zemlji ponovo najvažnija tema mjeseca, a slijedi uspješna turistička sezona i nastavak afere s HDZ-ovm crnim fondom
▪ Z. Milanović je dvostruko poželjniji kandidat za premijera od J. Kosor; visok udio i onih koji smatraju da oboje kandidata nisu dobri

Promocija Plus listopad CroDemoskop

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u prva dva radna dana listopada pokazuje da je slučaj predizborno zaoštravanje retorike Jadranke Kosor pogrešna komunikacijska strategija koja je umanjila njezin osobni rejting (mjeren kroz doživlja najpozitivnijeg i najnegativnijeg političara), a moglo je imati i utjecaja na pad rejtniga stranke u mjesecu kad je po prirodi političkih procesa taj rejtnig stranke na vlasti trebao porasti. Ovo je ujedno i glavni zaključak ovomjesečnog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji.

Lijeva koalicija bilježi izbor od 36,7% prema prošlomjesečnih 37% ili 42% iz veljače ove godine kad je zabilježen njihov najbolji rezultat. Sada vladajuća koalicija, a koja bi mogla biti i nova postizborna, bilježi izbor od 23,4% (zbroj rejtinga liste HDZ-DC od 19,0% i samostalne HSS-ove liste od 4,4%), što je nešto slabiji rezultat od prošlomjesečnih 25%, odnosno 27,9% iz siječnja ove godine kad su ujedno zabilježili i najbolji ovogodišnji rezultat. Hrvatski laburisti po prvi put prelaze izborni prag u preferencijama koalicijskih i samostalnih izbornih lista. Sve ostale stranačke i nezavisne liste ispod su izbornog praga. Najbliže mu se približila samostalna lista HSS-a (4,4%), a slijede liste HSP-a (3,7%) i HSLS (3,5%). U ovom trenutku još samo HDSSB bilježi nešto viši rezultat (2,5%), dok ostale imaju potporu ispod 2%. Još je uvijek vrlo visoki udio naših građana/ki koji ne znaju za koga će glasati (18%).

U pojedinačnom izboru stranaka SDP i HDZ su na vrhu ljestvice s izraženijom prednošću SDP-a. Osim ove dvije stranke, još samo jedna prelaze izborni prag na nacionalnoj razini (HNS). Najveća opozicijska stranka SDP i dalje je vodeća politička stranka u zemlji s izborom 28,4% građana/ki Hrvatske (prema rujanskih 27,4%). HDZ je na drugom mjestu s izborom od 18,9% (20,4% prije mjesec dana).  Zanimljivo je u odnosu na rezultate početkom ove godine obje vodeće stranke zabilježile pad potpore, uz nešto izraženiji pad HDZ-a (HDZ za 3 postotna poena a SDP za 2,5 postotka). HNS je treća politička stranka u zemlji s izborom od 5,6% (isti rezultat kao i prije mjesec dana), a slijede Laburisti koji su značajno povećali svoj rejting koji sad iznosi 4,7% (a početkom godine svega 1,7%). HSS je na 4% (prošli mjesec 4,4%). Tri su se stranke zgusnile u manje od pola postotka (HSP 3,3%; HSLS 3,2%; HSU 2,9%). HDSSB je početkom listopada zabilježio i najbolji rezultata u ovoj godini (2,1%), dok je IDS s 1,0% i dalje na najmanjoj ovogodišnjoj podršci. Sve ostale stranke i nezavisne liste bilježe slabiju izbornu podršku.

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 43,6% (prošli mjesec 44,6%) izbora najpozitivniji je političar u zemlji. Na drugom mjestu doživljaja pozitivnih političkih osoba nalazi se i dalje guverner Rohatinski koji je najpozitivniji za 8,6% građana/ki, dok mu se približavaju lideri dviju vodećih stranaka u zemlji: Zoran Milanović je na trećem mjestu s izborom od 7,5% (u rujnu 6,2%, a najslabiji rezultat je zabilježio u lipnju 4,9%), dok je Jadranka Kosor četvrta s izborom od 7% (7,6% u rujnu). Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Ljubo Jurčić (3,2%), Dragutin Lesar (3%), Vesna Pusić (2,9%), Ruža Tomašić (1%), Radimir Čačić (0,9%) i Darinko Kosor (0,5%). Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 85,4% građana/ki, a negativan za 7,5% (netto pozitivan doživljaj 77,9 postotnih poena). Jadranka Kosor je pozitivna za 31,2% građana/ki (prema rujanskih 32,4%), dok je za njih 59% negativna (prema rujanskih 55,6%). Aktualna je premijerka u ukupnom doživljaju netto negativna za 27,9 postotnih poena (prema prošlomjesečnih 23,3). Zoran Milanović je pozitivan za 46,3% ispitanika/ca (prema rujanskih 40,1%), a negativan za 41,4% (prema 44,6% iz rujna). Prvak opozicije je u ukupnom doživljaju netto pozitivan 5 postotnih poena (prije mjesec dana bio je netto negativan od 4,5 postotnih poena).

Sanader je na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara i dalje na vrhu ali se stanjila prednost pred njegovom nekadašnjom zamjenicom koja je značajno podigla negativni rejting u posljednjih mjesec dana. Ovaj je mjesec Sanader najnegativniji političar za 26,3% ispitanika/ca (prošli mjesec 29,1%). Na drugom je mjestu premijerka Kosor s osobno najvećim negativnim doživljajem koji je početkom mjeseca iznosio 22,4% (prema prošlomjesečnih 17,9% ili do sada najvećem negativnom doživljaju zabilježenom u svibnju od 19,1%). „Svi političari“ su negativni izbor 11,8% ispitanika/ca što je ujedno i najveći rezultat u posljednjih dvanaest mjeseci. Na trećem je mjestu negativnog doživljaja Vladimir Šeks s izborom od 10,5% (prije mjesec dana 9,6%). Slijedi čelnik vodeće oporbene stranke Zoran Milanović s izborom od 8,3% (prema rujanskih 9,6%). Među deset političara s doživljajem najnegativnijeg u zemlji još su: Radimir Čačić (3,7%), Stjepan Mesić (1,1%), Luka Bebić i Darko Milinović (po 0,9%) i Andrija Hebrang (0,7%).

Tri su teme/događaja skupila tri petine svih izbora: gospodarska kriza u zemlji (35,8%), uspješna turistička sezona (11,9%) i novi detalji u aferi s crnim fondom HDZ-a kroz svjedočenje bivše stranačke blagajnice (9,2%). Slijede nekoliko događaja i tema koje su zaokupljale javnu pozornost u proteklih mjesec dana: uručenje nacrta pristupnog ugovora EU (7,5%), nova optužnica protiv Sanadera za 10 mil. eura mita za INU od MOL-a (7,2%), srbijanska optužnica za ratne zložine i Vladina odluka o ništavnosti pravnih odluka i zakona bivše SFRJ i Srbije (5,1%), najava datuma potpisivanja pristupnog ugovora (4,3%), početak predizborne kampanje (4,2%), tužba Vatikana protiv Hrvatske zbog imanja u Dajli (3,5%), utakmica Lige prvaka Dinamo-Real Madrid (3,5%), najava Zakona o INI o ograničenju vlasništva (2,6%). Sve su ostale teme i događaji zabilježili rijeđi izbor za događaj mjeseca.

Vlada RH za svoj rad u ovomjesečnom istraživanju bilježi potporu kod 22% građana/ki, dok 62,8% je ne podržava (prema prošlomjesečnih 61,2%). Niska razina potpore politici Vlade vidljiva je i iz vrlo slabe ocjene njezinoga rada (svega 2,14). Najbolju ocjenu Vlada bilježi među biračima HDZ-a (3,47), dok birači najvažnijeg koalicijskog partnera, HSS-a Vladi daju svega 2,50. Najslabiju ocjenu Vlada za svoj rad bilježi među glasačima opozicijskih stranaka (Laburisti 1,65; SDP 1,69; IDS 1,80; HNS 1,85).

Zanimljivi su i rezultati o preferencijama kandidata za premijera i to među čelnim ljudima dviju velikih koalicija koji su i najizgledniji kandidati za prvog stanara Markovog trga. U ovomjesečnom je mjerenju Zoran Milanović zabilježio dvostruko češći izbor od svoje protukandidatkinje. Nakon prošlomjesečnih 40,6% čelnik lijeve koalicije u ovomjesečnom je istraživanju izbor u 47,9% slučajeva, dok se izbor sadašnje premijerke zaustavio na 23,6% (prije mjesec dana 27,7%). Da su oboje loši kandidati smatra 23,1% ispitanika/ca.

*Istraživački projekt CRO-Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi prva dva radna dana u mjesecu na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,3% uz razinu pouzdanosti od 95%.

Prošloga tjedna u Hrvatskoj uživo uz Krešimira Macana predstojeće izbore komentiraju direktorica Cicerona Mirela Španjol Marković i Frenki Laušić, novinar Slobodne Dalmacije.

Click here to view the embedded video.

14.9.2011, Hrvatska uživo, HRT

Već smo vidjeli kako izgleda pretkampanja već smo vidjeli kroz prepirku Kosor – Josipović. Kakav bi mogao biti ishod kampanje Krešimir Macan komentirao je za Novi list. Sada ostavljamo kandidate da dovrše svoje izborne strategije i krenu u nadmetanje za naše glasove!

Kolumnu Krešimira Macana iz priloga Businessa pročitajte u nastavku:

Političko komuniciranje se sve manje razlikuje od klasičnog. Političari i politika su postali roba kao svaka druga, a birači tek tržište. Tek manji broj birača glasa racionalno, poput malog broja kupaca koji kod kupovine nekog proizvoda prvo pogledaju sve ili barem većinu proizvoda i cijena na tržištu te ih pozorno uspoređuju.

Princip je isti, sve ostalo su nijanse

Izbore uzima onaj tko proda najbolju priču, bez obzira na kasnije rezultate

Ne kaže se slučajno da vodimo kampanju za srce i um; ponajprije za srce, pritom ne vrijeđajući zdravi razum. To je najveća razlika od posljednjih izbora 2007. i idućih izbora u prosincu. Dok smo si 2007. mogli priuštiti luksuz da biramo nekoga tko nam se više sviđa ili ostavlja bolji dojam, danas birači moraju odabrati i nekoga tko će učiniti nešto da se Hrvatska izvuče iz recesije i povede dugoročno u dobrom smjeru.

Četiri od pet građana znaju da idemo u pogrešnom smjeru, to im ne treba objašnjavati. Danas žele čuti tko će taj smjer drastično promijeniti, i to nabolje. Birači će ipak malo pozornije slušati nego prije, kada su se dionice i laka zarada dijelili šakom i kapom. No i to će se morati ravnati po nekim pravilima, jer do odluke lakše dođete putem emocija i srca nego činjenica. One često i prve stradaju u kampanji. Tko koga proziva da će zacrveniti Hrvatsku nije toliko važno, iako bi moglo biti, koliko činjenica da to netko radi i pritom utječe na osjećaje birača.

Ovi izbori označit će kraj amaterizma u političkoj komunikaciji u Hrvatskoj jer će dobar dio takvih ljudi jednostavno ostati ispod izbornog praga. Malo ću ovdje povući ručnu; shvatio sam da nikad ne smijete podcijeniti ignoranstvo neke strane u kampanji. Na posljednjim predsjedničkim izborima kandidirali su se kandidati koji rejtinge nisu provjerili istraživanjima i na njima nisu temeljili kampanju pa je za njih sve završilo kako je završilo. Drugi su sve to odradili, a onda nisu radili kampanju. Nešto slično se događa i za ove izbore. Rezultati istraživanja indiciraju snažnog favorita – Savez za promjene, odnosno Kukuriku koaliciju, ponajprije zbog okupljanja četiriju stranki u blok, pa samo o kampanji ovisi hoćete li imati aklamacijsku pobjedu ili dobiti na bodove jer su stvar odradili tehnički korektno. U svakoj kampanji postoje barem dva cilja. Nije svejedno kako ćete pobijediti; uz veliku potporu vlastitih zastupnika ili ćete za formiranje vlade tražiti nove, dodatne saveznike i tako oslabiti savez. No u vašem ležernom očekivanju možda leži prilika za podcijenjenog protivnika ili za neke nove igrače.

U svakom slučaju, oni koji su danas počeli razmišljati o izborima zakasnili su i to će se vidjeti na konačnom rezultatu. Potrošili su vrijeme, ljude i nešto novca, no za parlamentarnim izborima to nije dovoljno. O ponašanju dvaju velikih blokova, ovisit će i njihove sudbine.  Ako kampanja bude strastvena, emotivna i zapaljiva mali neće imati puno šansi. No bude li mlaka, dobit ćemo šarenilo u Saboru. Dakle, nije jedini cilj pobijediti, nego kako uvjerljivo pobijediti.

Godine 2011. kampanju više nećete raditi bez istraživanja, stratega i kreativaca, poput bilo kakve druge kampanje. No sa zrnom soli jer politika ima svoja pravila i ograničenja; 1,5 milijun kuna po izbornoj jedinici nije previše novca za ozbiljnu kampanju, stoga će trebati pozorno slagati svaku ciglicu. Zbog ograničenja u elektroničkim medijima nećemo vidjeti duel Kosor – Milanović, a cijela kampanja na televiziji bit će dosadna i ograničena na spotove. Nadajmo se da će se to napokon promijeniti jer će se i političari morati više truditi,  kao na predsjedničkim izborima.

U subotu 10. rujna 2011. Novi list je objavio razgovor koji je sa mnom napravio Zdenko Duka na temu izbora pod gornjim naslovom – Krešimir Macan: Koalicija će pobijediti nedovoljno uvjerljivo. Niže ga prenosim u cijelosti da ga kasnije možete lako pronaći među tekstovima s ključnom riječi izbori 2011.

Krešimir Macan: Koalicija će pobijediti nedovoljno uvjerljivo

Savez za promjene mora povećati broj onih koji će izići na izbore, a birače napuniti energijom za promjene. Koalicija također mora glasačima dati neko jamstvo da neće biti korupcije i da će izvući zemlju iz krize, a pri tome mora biti uvjerljivija

Krešimir Macan jedan je od najboljih stručnjaka za političku komunikaciju kod nas i direktor agencije za odnose s javnošću Manjgura. Već je gotovo dva desetljeća u tom poslu, bio je savjetnik Ivice Račana, dok je on bio predsjednik Vlade. Kao PR vodio je kampanju Željka Keruma, kad je 2009. postao gradonačelnik Splita.

Kako generalno ocjenjujete dosadašnji tok pretkampanje?

– Skoro da kampanje i nema. Mi analitičari očekivali smo puno veći intenzitet, sukob dva bloka u kojem će svi drugi ostati u sjeni. Odjednom, tog sukoba nema i svi manji imaju šansu. U konačnici može doći do neočekivanog rezultata izbora. Ili slabe koalicije na vlasti, s puno stranaka u njoj, ili čak do neočekivano slabih rezultata favorita.

Slučaj Rohatinski

Kakvi su konkretni nastupi Saveza za promjene?

– Prvi problem te koalicije je što ga svi zovu Kukuriku, a to ne znači ništa, može značiti isto što i Kukulele.

Jesu li oni krivi za to što ne ispravljaju kad ih tako zovu?

– Da, jesu. Nazvani su po restoranu gdje su se prvi put susreli. Ime koalicije je jedno od strateških odrednice svake kampanje. Ona govori zašto su se okupili, što hoće postići, to je poruka. Ali, ime Savez za promjene nitko ne ponavlja. Novine i novinari koji su protiv njih to naravno ne čine, ali ne čine niti oni. Trebali bi ponavljati da su Savez za promjene. I sama kampanja je čitav niz ponavljanja. Glavni problem kampanje Saveza za promjene je intenzitet. Jer – nema ga, mi tu kampanju ne osjećamo. Birači imaju osjećaj da ih nitko ne vodi. Postoji ono pravilo 80:20. Obično ih 20 posto zna o čemu se radi, a 80 posto birača nema pojma. A oni odlučuju. Na primjer, što sada znači slučaj Rohatinski za nekog malog čovjeka? Što je Rohatinski napravio? Je li nekog ubio? Nije. Je li ukrao? Nije.

Za malog čovjeka nije učinio ništa, ali za onog tko zna o čemu se radi učinio je, i to loše, čini mi se?

– S Todorićem je napravio neki deal. Pa tko s Todorićem u Hrvatskoj ne radi nekakav posao? Ljudima se u izborima ne smiju pričati kompleksne priče. U dobrim kampanjama ništa nije slučajno. Ovdje je previše slučajnosti. Ne vidim promišljenost, ne vidim strategiju. I ono što najviše brine birače na ljevici da oni ne vide izvjesnost pobjede. Poljuljali su se u snazi koju su mogli aktivirati. Glavno pitanje je – je li moguće da opet mogu izgubiti?

Napisali ste jedan tekst čiji je naslov bio »HDZ i SDP odgovorite biračima zašto da baš vama daju glas?« Kako da koalicija uvjeri birače da im daju glas?

– Trebaju samo pitati – hoćete li još četiri godine ovoga što ste dosad imali? Hoćete li još četiri godine ovrha, četiri godine vlasti koja vas se sjeti samo prije izbora…

Zloupotreba funkcije

Znači, još nisu formulirali glavne poruke?

– Imaju 21 točku i to je dobro. Ali, oni moraju natjerati birače da znaju zašto daju glas. Birači moraju znati da se tog dana izbora može nešto promijeniti. Po sadašnjim anketama, kažu da će sigurno glasati njih 60 posto. Sigurno i vjerojatno bi glasalo njih 80 posto. Koalicija mora učiniti silan napor da poveća broj onih koji će izići na izbore. Cijela priča je u tome da koalicija napuni birače energijom za promjenu. I mora im dati neko jamstvo. Savez za promjene mora napraviti ugovor s biračima da će napraviti to, to i to, neće biti korupcije, izvući će zemlju iz krize… Moraju biti uvjerljiviji.

Predizborna kampanja Jadranke Kosor uglavnom se bazira na polaganju kamena temeljaca. To se sve snima na televizijama. Obilasci su dvaput dnevno, to smo sve već viđali u HDZ-ovim kampanjama ranije. Mi možemo reći da su sve to Potemkinova sela, ali ipak, hoće li ljudi to opet nagraditi?

– To je stara kampanja koja ne donosi puno učinka. Ali, Kosor mora pokazati rezultate. Vlada mora pokazati da nešto radi jer previše drugih rezultata nema. Kad to nemaju, idu na dojam. I zato se javlja »crvena Hrvatska«. Oni pokušavaju dići svoje birače. Ako je već Vlada slabo radila, eto – barem neću dozvoliti da crveni dođu na vlast. Ali, kod HDZ-a se vidi sustavnost. Oni idu na svoje birače, samo na birače desnice, one druge neće dobiti.

Znači, to bi trebao biti posao Vlade – da slažu kamene temeljce?

– Pa, Kosor ima priču posloženu. Ovo je djelomično zloupotreba službene funkcije u funkciji kampanje, no to je uvijek privilegij vladajućih. Kad HDZ koristi službene Vladine automobile, to se nekako smatra normalnim i nitko ne diže graju. Ljevica je tu uvijek osjetljivija, oni se korigiraju kad im se na to ukaže. Problem HDZ-a je što s ovim ne može doprijeti do birača koji nisu njihovi.

Ali, HDZ-ovih je u startu 20 posto?

– Da, oko 20 posto.

I koga još mogu privući?

– Teško, jer nemaju uvjerljivih gospodarskih rezultata. Ali, HDZ je uvijek bio uspješan u negativnoj kampanji. Dok ljevica ne želi prihvatiti negativnu kampanju. OK, idemo u promjene. Ali, mora se reći zašto je sadašnja Vlada loša, kako ćeš drukčije dobiti?

Crvena Jadranka

Jadranka Kosor plaši »crvenom Hrvatskom«, ali ona je bila vrijedni član SKJ, dok Zoran Milanović nikad nije bio u SKJ-u. Činjenice, naravno, nisu bitne, nego se ide u negativni naboj protiv »crvenih«?

– To je najbolji primjer kako stradavaju činjenice u kampanji.

Je li to ipak podcjenjivanje birača?

– HDZ-ova publika će to prihvatiti, u nedostatku drugog.

Ali, od jednopartijskog socijalizma prošle su 22 godine!

– Da, ali kad nemaš više što izgubiti, onda se ide u takve priče. Možda će bijes na to mobilizirati i dio ljevice. Prema istraživanju, 48 posto će glasati za stranke za koje su glasali dosad. To su ti sigurni birači.

Zašto Jadranka Kosor stalno provocira sukob s Josipovićem kojeg podržava 80 posto građana. Je li to neracionalno ponašanje?

– Ona stalno ide toplo-hladno. Sada je malo pretjerala, pa je dobila žestok odgovor. HDZ hoće pokazati da koalicija nema pravog vođu. Da će o svemu odlučivati Josipović. Kosor mora dugoročno pokazati Milanovića kao nesposobnog i to joj zbog SDP-ove neaktivnosti možda čak i uspijeva. Milanović je u posljednjem istraživanju čak malo narastao u negativnom dojmu – na 44 posto. On mora pojednostaviti svoju priču. Osim toga, netko je napisao da je čovjek koji se nikad ne smije. A ona se stalno smije. Ona ima iza sebe ulazak u EU i raščišćavanje s korupcijom – a na to je bila prisiljena. I što drugo? Ništa. Imamo krizu, ovrhe, švicarski franak, ali o tome nitko ne priča.

Ovakva napadačka vrsta kampanje je i dosta riskantna. Josipović je dao dosta jak odgovor?

– HDZ nema što izgubiti, pokušavaju sve što može proći. Oni love razliku, ne mogu znati gdje će koalicija pogriješiti. Sada je teško reći što će uopće biti na kraju jer je dojam poljuljan. Ne vjerujem ipak da je moguć veliki preokret. Za to bi bile potrebe velike greške koalicije. Ali moraju prezentirati ljudima zašto je potrebno da za njih glasuju.

HDZ-ova koreografija

U posljednjoj anketi Promocije pulsa nema nekih osobitih promjena u odnosu na mjesec dana unazad?

– I to potvrđuje da se ništa nije dogodilo. Prednost će ostati do kraja, ali će uletiti »mali igrači«. Rastu laburisti, raste Blok umirovljenika. Koalicija više ne priča s umirovljenicima.

Oni su utopljeni u koaliciju?

– Da, i tu su se izgubili. Bit će prvi, ali pitanje je koliko će to biti uvjerljivo. Ako se ne preuzme čvrsto vodstvo, kakva će to Vlada biti. U HDZ-u samo Jadranka Kosor daje izjave, svi drugi šute.

Kako vas se čini koreografija kad ona daje izjave. Šest-sedam muškaraca s jedne, šest-sedam muškaraca s druge strane, uglavnom smrknutih?

– Klasična HDZ-ova koreografija. Bojim se da je koalicija stavljena u jedan luzerski okvir i oni to moraju preokrenuti. Najviše raspravljamo o tome mogu li oni izgubiti dobiveno. Evo, oko pozdrava generalima, Milanović je prvi dan trebao jasno reći da ih Jadranka Kosor nije trebala pozdraviti jer im to radi štetu u žalbenom postupku.

S druge strane bilo je sporno što je uopće tvrdio da generali nisu krivi jer su osuđeni, pa makar ne i pravomoćno. I Milanović je dao jedan populistički odgovor.

– Ali, trebao je reći vrlo jasno: »Nije trebala pozdraviti generale jer im to čini štetu«. On to zapravo nije izravno rekao, a trebao je – njegovi birači to očekuju. On mora sa svojim biračima dobiti izbore, ne treba se dodvoravati HDZ-u.

Angažirani Lesar

Imali smo posljednjih dana u javnosti nezgodnu aferu s Rohatinskim. Ja nekako mislim da on sigurno neće ući u izbore. Mislite li da hoće, ako da, s kojim izgledima?

– Mislim da on ne bi, jer mu se to gadi. Poduzetnicima je dosta nesposobnih na vlasti kojima moraju govoriti što bi trebalo učiniti. Htjeli bi dobiti polugu odlučivanja i oni vide u Rohatinskom takvog manekena. Sada je pitanje hoće li on pristati to biti. Mislim da je veliki pritisak na njega da uđe u bitku.

Dobro, ali na takvoj jednoj listi, možda bi ušao on, možda bi ušla dvojica?

– Njima treba samo klub od tri zastupnika. Najveći izazov Saveza za promjene je opasnost od koaliranja s malim listama. Primarni cilj im mora biti što veći broj mandata.

Jeste li posebno obradovani nečijim nastupom?

– Ne, zasad ne. Ali ipak, Lesar dobro radi. Evo, on je sada jedini rekao da neće uzeti privilegiranu zastupničku mirovinu. I kazao je da kad je on to predlagao u Saboru, nitko nije bio za njegov prijedlog. On raste, jer ne kalkulira.

Bit će puno manje novca u kampanji?

– Da. Pitanje je kako će to izgledati. SDP kaže da je HDZ već uplatio više od 16 milijuna za medijsko oglašavanje. Više od dopuštenog. To bi trebala biti glavna tema u novinama, ako je to točno. Ali, moraju imati dokaze. Ne možeš nešto reći i onda ne dati dokaze.

Koliko će u ovoj kampanji presuditi marketinška kampanja, a koliko ono što zovemo sadržaj, bit, programi?

– Osjeća se veliko nezadovoljstvo. Ali, to nezadovoljstvo svakako treba znati dobro artikulirati. Treba točno znati kakvu poruku se hoće poslati, valja mobilizirati birače. Ljudi hoće lidera koji će ih povesti – to će presuditi.

Kliknite na link za više tekstova na temu izbori 2011.