Tradicija obitelji Macan

Noseći prepoznatljivu odoru, a na ramenu  „puške” trombune čiji pucanj upozorava da se u Gradu događa nešto značajno, neizostavni su dio Feste. Biti trombunjer častan je i od­govoran zadatak, slažu se du­gogodišnji članovi Dubrovačkih trombunjera, braća Tomi­slav i Krešimir Macan, u čijoj se obitelji njeguje duga tradicija štovanja Fešte svetoga Vlaha, za što je najzaslužniji njihov dj­ed Antun, koji je dugo godina bio član Dubrovačkih trombunjera. On je aktivno održavao obiteljsku tradiciju štovanja Feste Svetoga Vlaha, koju su nastavili njegova djeca, a posebice sinovi Hrvoje i Marko te potom i njihova djeca, naši sugovornici.

Click here to view the embedded video.

Par zanimljivih izjava gostiju tijekom emisije:

„Nekad je 47 % Amerikanaca imalo uredske afere, a danas ih ima 60 % posto. To je mikrotrend koji treba iskoristiti“ M. Petrić

„Mikrotrendovi su i babinjaci u frizeraju koji su se u digitalno doba pretvorili u komunikaciju jednim klikom“  K. Macan

Naravno, riječi je bilo i o PR-u pa upitan o negativnoj strani te profesije, Macan je izjavio:  „Kanarinci su spašavali rudare od metana jer bi oni prvi uginuli u rudniku. PR-ovci moraju shvatiti da su kanarinci.“

Ne sumnjamo da smo vas zainteresirali za mikrotrendove, a svoje komentare i dojmove na emisiju slobodno podijelite s nama jer kako kažu autori navedene knjige: „Svijet u kojem činjenica da se međusobno toliko razlikujemo, zapravo može biti rješenje za sve probleme.“

Kresimir Macan trombunjer sv Vlaho 2009

Izdvojili smo neke od citata, a ako ne znate tko su trombunjeri koji pucaju na sv. Vlaha u Dubrovniku prilažemo i fotografiju:-)

“Posao političkog PR savjetnika je da svoje iskustvo prenese na klijenta kako ne bi ponavljao greške drugih”

“Nedostaje nam politička škola Kumrovcu danas jer se nitko nije rodio političarem, gdje se danas političari uče bit političarima”

“Komunikacijski sustav je od davnina isti, samo se alati mijenjaju”

Ako smatrate da smo trebali još koju izjavu spomenuti slobodno je ostavite u komentarima…

Nova glasnogovornica Vlade RH je Ivana Grljak, a u analizu dosadašnjih glasnogovornika uključio se i naš Krešimir Macan, naglašavajući pritom važnost dobrog tima koji pojedincu na toj poziciji pruža sveobuhvatnu potporu u kreiranju i usmjeravanju komunikacije. Macan također komentira i najnovije poteze Vlade na ovom području, ali nudi i zanimljivo viđenje odnosa između bivšeg premijera Ive Sanadera i njegova glasnogovornika Ratka Mačeka. O značajnim promjenama u komunikaciji nove vlade s građanima pisali smo prije nekoliko dana u članku Vlada RH na društvenim mrežama – dobrodošli Vlada 2.0:-)

Članak u cijelosti: Business.hr: Glasnogovornik Vlade – vrh karijere ili karta za Sabor

Odnosi s javnošću:

1. Oglas za posao – ambiciozni početnik u PR-u Manjgura.hr

2. Želiš raditi u PR-u? Prati, poveži se, pokreni se!

3. Kako sam dobio posao u Manjguri

4. Kako se prijaviti za posao i proći – čime su nas osvojili

5. Želite raditi u PR-u – prvi korak je stručna praksa

• Još tekstova iz ove kategorije pročitajte ovdje.

Društveni mediji: 

1. Monitoring društvenih mreža – press clipping 2.0 – SocialSense by Drap

2. Dobar online community manager zlata vrijedi

3. Community management – tko je tko na domaćem tržištu

4. Community management – kome prepustiti brigu o brendu na društvenim mrežama?

5. Broj Facebook korisnika u Hrvatskoj i regiji – statistike

•  Još tekstova iz ove kategorije pročitajte ovdje.

Krizno komuniciranje:

1. Reciklirano mlijeko ne drži vodu iliti šuplji hoax za plašenje potrošača

2.  Dobro i loše krizno komuniciranje

3. Irska – lažni tweet koji je uništio predsjedničku kampanju

4. Krizno komuniciranje na društvenim mrežama – o ukusima se ne raspravlja ili možda da?

5. Krizno komuniciranje – naučite na tuđim primjerima

•  Još tekstova iz ove kategorije pročitajte ovdje.

Politika/Izbori2011: 

1. Izbori 2011. Rezultati izbora za Sabor Kukuriku 80 HDZ 47 mandata

2. Izbori 2011. Analiza – kako bi mogao izgledati Hrvatski sabor nakon 4. prosinca 2011. D’Hondt

3. Tajna misija: Reporterke 24sata otkrile nam pikanterije HDZ-ovog i SDP-ovog stožera!

4. Izbori 2011. Ankete Crobarometar kampanja nikome nije ništa donijela

5. Izbori 2011. RTL istraživanje – Kukuriku 85 HDZ 39 mandata, puno neodlučnih

•  Još tekstova iz kategorije politika pročitajte ovdje.
• Više iz kategorije Izbori2011 pročitajte ovdje.

Mediji:

1. Novi tjednik Forum – bez žutila i spina

2. Prva televizijska 3D reklama u Hrvatskoj – Kraš Tortica

3. Naklade novina u 2010 – 24sata 152.000 Večernji 76.000 Jutarnji 66.000 primjeraka

4. 58 posto Hrvata na internetu – dobar medijski miks važniji no ikad

5. Zašto Englezi za rok kažu deadline?

•  Još tekstova iz ove kategorije  pročitajte ovdje.

Ostalo: 

1. Crispy pops – hranjiv obrok u rekordnom roku

2. Sveti Vlaho u Dubrovniku – dan koji dohodi jednom nami na godište

3. Dom za starije i nemoćne osobe Oaza – sadržajan život i u trećoj dobi

4. Zoran Šprajc maknut iz Dnevnika!

5. Što je cijeli svijet najviše ”googlao” u 2011. godini

• Još tekstova iz ove kategorije pročitajte ovdje.

Od zanimljivosti možemo izdvojiti to da je naprometniji (čak 19,715  pogleda) dan na Manjgura blogu bio 5. prosinca. To je bio dan parlamentarnih izbora, a Manjgurin post je čitateljima ponudio rezultate izbora, precizno ubačene u tablice koje možete pogledati ovdje.

Za razliku od prošlih godina kada je Google uvjerljivo dominirao kao izvor posjeta, to je ove godine preuzeo Facebook.  Nadamo se da nas pratite na Facebook stranici kao što sigurno pratite i našeg Krešimira Macana.

Odmah iza Facebooka tu je Twitter koji nam itekako pomaže u plasiranju naših postova, komunikaciji s čitateljima i pronalaženju odličnih tema za razgovore i ideja za buduće postove. Ako ste na Twitteru, pratite nas i tamo – Manjgura. Ključne riječi preko kojih su nas naši čitatelji pronalazili bile su: manjgura, rezultati izbora 2011, forum tjednik, tjednik forum, izbori 2011 ankete, krešimir macan.

Osobito nam je drago što smo uspjeli u našem zadatku da Manjgura.hr postane mjesto na kojem možete pronaći informacije iz područja kojima se bavimo, teme koje nas zanimaju ali i teme koje smo zajedno s vama istraživali. Pred nama su novi izazovi u nadolazećoj godini, ne bojimo ih se jer i vi ste s nama – i stoga još jednom veliko Hvala našim čitateljima.

Čitamo se!

Jeste li ikada bacili nekoliko milijuna kuna kroz prozor?

Vjerojatno niste, ali smo upravo to gledali uživo prije samo dva tjedna – na izborima! Kako je do danas o izborima napisano gotovo sve pokušat ću dati jedan drugačiji, poslovni, pogled na protekle izbore. Naime, ne poznajem drugi poslovni proces osim izbornog u kojem se sprži toliko novaca, a da na kraju ne bude nikakve odgovornosti niti sankcija za bilo koga. Kada bi vaš direktor marketinga spržio nekoliko milijuna kuna, a da ne ostvari željeni tržišni udio ili totalno promaši s kampanjom, znao bi što ga čeka, a ni vama ne bi bilo svejedno. Zašto se to ne događa u izbornim kampanjama? Zašto kampanjama ne pristupaju profesionalno? Prvi razlog je što često niti naručitelji niti isporučitelji usluga nemaju dovoljno znanja o samom izbornom procesu pa se na kraju tješe da bolje nije ni moglo, da su napravili sve što su mogli i tako to ostaje u internom krugu i svi se nadaju da nitko po tome neće čačkati. No greške se ponavljaju iz kampanje u kampanju jer opet netko dođe s preporukom pa on ti je radio izbore već prije itd. Zanima me bi li ti isti pojedinci povjerili da im i najmanju zdravstvenu operaciju, njima  ili članovima njihove obitelji, izvede nekakav priučeni doktor ili šaman. Zašto onda to rade u kampanjama, kada su u pitanju njihove karijere, ugled sve?

Drugi razlog je nevjerojatno ignoriranje realnosti, što je opet posljedica neznanja, ali i taštine bez koje ne možeš u politiku. Agencija Ipsos Puls je ponovno vrlo precizno predvidjela rezultate izbora (u okviru pogreške istraživanja i specifičnosti izbornog sustava gdje dio mandata ne možete znati do finalnog prebrojavanja kasno u noć). Ako imate istraživanje tržišta koje vam kaže da je vaš tržišni udio takav, zašto samo na izborima netko očekuje da se taj trend može okrenuti preko noći? Sami znate da za povećanje tržišnog udjela od par postotaka na kompetitivnom tržištu trebate puno vremena i novca uložena u vrlo precizno ciljane kampanje. Što toliko zaslijepi ljude da sami sebe zavaravaju da se čudo može dogoditi? Čuda su češće iznimka nego pravila.

To potvrđuju i birači – Ipsos Puls ih je pitao kada su odlučili za koga će glasati i je li im kampanja u tom pomogla: nimalo, odlučio sam puno prije kampanje, reklo je 72,60% ispitanika, donekle, pomoglo je da učvrstim svoje stavove 17,90%, znatno, navelo me da dobro razmislim 5,30%, a presudno, promijenio sam mišljenje tek 1,60%.

Ne zna ili je odbilo odgovoriti 2,70%. Navedeni podaci potvrđuju da se 25% birača ipak odlučuje više ili manje na temelju kampanje i da se na njih može utjecati. Ali isto tako potvrđuju da se čuda ne događaju. Jer da je netko i uvjerio ovih 6,9% opet ne bi bilo dovoljno stići prednost Kukuriku koalicije. No, moglo je biti presudno za brojne granične mandate.

Treći je razlog banalan – nerad. Jedino u izborima pojedinci misle da će im mandati pasti s neba bez ikakva truda i rada. Valjda misle da se dovoljno pojaviti i da će birači zaslijepljeni njihovom lucidnošću i ljepotom potrčati baš njih izabrati. Naravno, nešto ipak morate uložiti pa odluče uložiti novac, što je mnogima puno lakše nego teško raditi neko vrijeme.

Izborne kampanje su danas profesionalno vođene marketinške priče, sa svim pravilima koji se i te kako držite u ozbiljnom poslu, a mislimo da ih možemo izigrati na izborima. Nažalost, mnogi se u to uvjere tek kad preskupo plate vlastito neznanje.

I na kraju zašto se o tome ne govori? Pa sami znate što biste rekli nekome tko bi vam se povjerio da je upravo spržio nekoliko milijuna kuna.

Krešimir Macan, Prilog In&Out, Poslovni dnevnik

Click here to view the embedded video.

Click here to view the embedded video.

U nastavku vam prenosimo tekst s tportala o nedavnim Čačićevim medijskim istupima, a na RTL-u možete pogledati i kako to izgleda uživo.

Stručnjaci za krizno komuniciranje upozorili su nakon još jednog ‘obračuna’ budućeg potpredsjednika Vlade Radimira Čačića s novinarima kako jedan od najbližih suradnika Zorana Milanovića mora ‘kontrolirati svoju narav’. Strahuju i da ‘u ovom trenutku neće slušati savjete stručnjaka za odnose s javnošću’. Čačićeva savjetnica za PR Ankica Mamić brani svog klijenta pravdajući njegovu komunikaciju s novinarima – ‘ogromnim teretom koji ga čeka’

Nervozna reakcija Radimira Čačića, kojega su novinari, nakon predsjednikovog davanja mandata Zoranu Milanoviću za sastavljanje nove Vlade, dočekali pitanjem o povezanosti s tvrtkom Coning i kreditom koji su dobili od Croatia osiguranja, direktora agencije Manjgura Krešimira Macana podsjetila je na jednu epizodu iz ne tako davne prošlosti.

‘Prisjetimo se samo lokalnih izbora kad je psovao novinarku u Velikoj Gorici. Čačić mora apsolutno iskontrolirati svoju narav, jer je Kukuriku koalicija sa svojim Planom 21 najavljivala promjene, jednu drugačiju Hrvatsku u kojoj je takvo ponašanje, dakle ponašanje s visoka i svađalačko, bilo rezervirano za HDZ. Dobili su glas za nekakvo drugačije ponašanje. Za sada to vrlo uspješno demonstrira Zoran Milanović, a vrlo neuspješno Radimir Čačić’, ukazuje Krešimir Macan.

Za tog stručnjaka za krizno komuniciranje ključno je pitanje ‘koja je pozadina silne Čačićeve nervoze‘ navodeći kako se ‘očito ne radi o nekakvim koalicijskim nesporazumima’. ‘Nepotrebna nervoza je prisutna upravo zbog onoga na što sam upozoravao – kako će se ponašati kad ih novinari počnu zaustavljati u svakom trenutku na cesti i pitali bilo što’, podsjeća Macan.

I za njegova kolegu iz Apriori komunikacija Danijela Koletića, također stručnjaka za odnose s javnošću i krizno komuniciranje, Čačićeve nervoza je očita i primjetna. Navodi i nekoliko razloga za to.

‘Nervozan je zato što zna da se približava okončanje sudskog spora u Mađarskoj, a s druge strane ga čeka ministarska fotelja. S treće strane ima i Milanovića koji treba pokazati naciji koliko je etičan. Ljudi očekuju da se Čačiću ne da fotelja dok se ne riješi suđenje u Mađarskoj‘, upozorava Koletić.

No, za Ankicu Mamić, direktoricu IMC agencije i Čačićevu savjetnicu za PR, ponašanje budućeg vicepremijera je razumljivo. ‘Bio bi lud da nije nervozan, jer će u novoj Vladi biti zadužen za prihodovnu stranu proračuna. Problemi su veliki i ogroman teret ga čeka, jer mora dignuti kapacitete gospodarstva i hitno pokrenuti projekte’, napominje Ankica Mamić.

Priznaje kako njezin klijent ‘na pet pitanja odgovori smireno, ali je na šestom već nervozan‘, no i napominje kako bi ‘i drugi, kad bi znali kako je teška situacija, na njegovom mjestu bili nervozni’. ‘Hrvatskoj može pasti kreditni rejting preko noći i to je odmah za milijardu eura veći deficit’, pojašnjava Mamić.

Pokušavajući dodatno opravdati Čačićevo ponašanje prema novinarima, podsjetila je kako ju je u dva dana na temu kredita Coningu i očitovanje Radimira Čačića o tome, zvalo najmanje 50 novinara.

Podsjetila je kako su još prije godina Čačić i njegova supruga svoja upravljačka prava prenijeli na jedno odvjetničko društvo, ukazujući kako nikad nisu ni bili većinski vlasnici te da ‘zajedno nisu prelazili 25 posto u vlasničkoj strukturi’.

‘Croatia osiguranje nije dalo kredit Čačiću, nego tvrtki koja je njihov dugogodišnji osiguranik. To je jedan potpuno uobičajeni kreditni aranžman, dakle – nikakav povlašteni, nego redovan kredit’, objasnila je Ankica Mamić.

Danijel Koletić, pak, upozorava kako će ‘Čačić biti još bahatiji i dobiti još veća krila’.

‘Političari su jako čudne biljke, rastu svaki dan, a rascvatu se kad dođu na vlast. Tada, na žalost, nemaju dodira sa stvarnošću. Milanović je uspio sakriti svoju bahatost pred javnošću u jednoj gerilskoj i veoma kratkoj kampanji, no ne očekujem da bi se Čačić mogao promijeniti. Najmanje što očekujem jest slušanje savjeta nekakvih stručnjaka za odnose s javnošću’, kaže Koletić.

Po njemu, profil Radimira Čačića kao političara nije se ‘ništa specijalno promijenio’. Podsjeća kako je ‘imao možda sedam dana u životu kad je njegova komunikacija bila ponizna, a to je bilo nakon otkrivanja prometne nesreće u Mađarskoj‘.

Krešimir Macan smatra da je za djelomično popravljeni imidž koalicijskih pobjednika, ne i Radimira Čačića, zaslužna i kampanja u kojoj su ‘nastojali maksimalno smanjiti kontakte s medijima‘.

‘Kontakte ne mogu izbjeći kad dođu na vlast, jer tada postaju svima službenici. Zaboravljaju da su svakom građaninu i svakom novinaru službenici i da ih svatko može ‘pljunuti’, a oni ne smiju nikoga. To je prokletstvo javne službe’, zaključuje Macan.

Mladen Obrenović/tportal.hr

Digitalno oglašavanje preuzima sve veći dio marketinškog kolača. Po za­dnjem istraživanju IAB-a, krovne, iako još uvijek samo savjetodavne udruge za digitalno oglašavanje, u Hrvatskoj na digitalno oglašavanje otpada 7 posto ukupnog oglašivačkog tržišta. Kada postotak pretvorimo u novac, procjena je da je na on line kampanje u 2010. godini utrošeno 132 milijuna kuna. Hrvatsko digitalno oglašavanje konstantno raste i razvija se najbrže u regiji. Sve više klijenata traži digitalno oglašavanje, pa ne iznenađuje što i većinski dio projektnog budžeta ne­kad pripadne upravo za on line dio kampanje.

ZAŠTO DIGITALNO OGLAŠAVANJE?

1. MJERLJIVOST (jedino internetsko ogla­šavanje nudi točne i precizne podatke o dosegu i učinkovitosti)

2. FLEKSIBILNOST (omogućava brzo mi­jenjanje i prilagodbu, a čak i trenutačno storniranje ukoliko rezultati ne odgova­raju planiranom)

3. INTERAKTIVNOST (kojim komunikacij­skim kanalom je moguće ostvariti naj­veću interaktivnost)

4. MOGUĆNOST FILTRIRANJA CILJNIH SKUPINA (geografska, demografska, vremenska, tehnička…)

VRSTE DIGITALNOG OGLAŠAVANJA:

• Display formati (banneri, video-banneri, kontekstualni formati, interaktivni oglasi…)

• E-mail oglašavanje (newsletteri, e-mailovi…)

• Oglasi na tražilicama (SEM)

• Sponzorirani sadržaji

• Viralni sadržaji (YouTube)

• Oglasi na društvenimmrežama (Social-Ads)

Jan Jilek, Internet Advertising Board (IAB)

Kako IAB funkcionira i čime se sve bavi?

IAB na europskoj razini ukazuje na potrebu za (prove), postavlja standarde (protect) i promovira (promote) digitalno oglašavanje.

Da pojasnim, zadaća IAB-a je da kroz razna istraži­vanja koja radi, dokaže učinkovitost interaktivnog oglašavanja, da po indu­strijama prikaže najbolje prakse korištenja pojedinih sredstva/modela interak­tivnog oglašavanja, njiho­vu međusobnu poveza­nost, povezanost s off line modelima oglašavanja.

Kako je interaktivno oglašavanje konstan­tno u razvoju te svaki dan imamo neki no­vi oblik oglašavanja, puno je kompleksnije od ostalih oblika oglašavanja. U moguć­nosti je targetirati ljude po njihovom pona­šanju na internetu, pa su moguće i zloupo­rabe privatnosti. Zakonodavci radi nedo­voljnog razumijevanja, a istina je i radi zlouporaba u pojedinim situacijama, po­kušavaju nametnuti razne regulative koje mogu naštetiti industriji. I IAB kroz suradnju sa zakonodavcima, njihovu edukaciju i sa­moregulaciju industrije nastoji zaštititi indu­striju od mogućih zakonskih zapreka i time joj omogućiti nesmetani rast. I na kraju imamo treće područje, promociju industrije, koju IAB provodi kroz organizaciju konfe­rencija, natjecanja poput MIXX-a, eduka­cije kojima u široj javnosti promovira efika­snosti internetskog oglašavanja. U Hrvatskoj, mi se za sada najviše bavimo promocijom, a počeli smo pomalo i s branjenjem tržišta, budući da se naši zakoni usklađuju s eu­ropskim, a radi nerazumijevanja interneta, dolazi do krivih tumačenja europskih zako­na što se odražava na loše ili nejasne za­kone kod nas.

Kako ste zadovoljni s MIXX nagradama dodijeljenim na IdejiX, a rađenima po li­cenci IAB-a?

Jako sam zadovoljan, za prvi hrvatski MIXX okupili smo izvrstan žiri koji se sastojao od profesionalaca koji se već duži niz godina bave internetskim oglašavanjem, koji su u biti pioniri internetskog oglašavanja na na­šem tržištu. Prijavilo se 69 radova, što je skoro dvostruko više od očekivanih 40. Po­dijelili smo nagrade u svim kategorijama i naravno proslavili pobjednike! Dakle mogli bismo reći da smo uspjeli iz prve.

Ali isto sam tako svjestan da smo pokušali prošle godine napraviti isto, vje­rojatno se ne bismo mogli hvaliti s ovakvim rezultati­ma. Mnogo se napravilo u posljednjih godinu da­na, što se vjerojatno može i osjetiti na tržištu.

Kako vidite interaktivno oglašavanje u Hr­vatskoj? Nedavno ste iznijeli podatak ka­ko je digitalno oglašavanje u RH procije­njeno na 132 milijuna kn, odnosno 7 posto cjelokupnog oglašavačkog tržišta. Kako ste izradili procjenu i kakve trendove oče­kujete u budućnosti?

Bavim se internetskim oglašavanjem već 9 godina, tada je penetracija interneta u HR bila 5 posto, dakle kontinuirano pratim ra­zvoj tržišta i mogu reći da sam zadovoljan s trenutačnom situacijom, s obzirom na sveukupno stanje u našoj zemlji. S druge strane, daleko sam od zadovoljnog kada nas uspoređujem s nekim drugim zemljama čak i u malo široj regiji. Zasigurno zaostaje­mo za većinom razvijenih zemalja, ali ono što je kod nas pozitivno je činjenica da najbrže rastemo (ako nismo i jedini koji ra­stemo) u usporedbi s drugim medijima u Hrvatskoj. Da, procjena neto vrijednosti oglasnih budžeta u Hrvatskoj je 132 milijuna kn. Nešto manje od polovice toga ide na display (banner) oglašavanje i tu baratamo s prilično točnim podatcima. U ukupnu vri­jednost internetskog oglašavanja spada i SEM (tražilice i kontekstualno oglašavanje) ali za taj segment radimo procjenu. Tako­đer u AdEx za internet ulaze i mali oglasi na internetu za koje imamo djelomične podatke. Tako da smo za dio vrlo precizni, a dio smo sigurni da smo blizu. Točan po­datak nećemo znati jer Google kao jedan od najjačih igrača na našem tržištu ne predstavlja javno svoje podatke, što ne želi učiniti niti u jednoj zemlji (osim u Velikoj Britaniji gdje je zakonski prisiljen). U buduć­nosti očekujem, naravno, rast budući da je trend rasta udjela koji idu na internet vidljiv svugdje u svijetu i nemoguće ga je izbjeći, pa čak i u Hrvatskoj.

Zaostaje li hrvatsko digitalno oglašavanje za svjetskim? Zanima nas i sa strane ogla­šivača (budžeti) i agencija (kvaliteta kam­panja, praćenje svjetskih trendova).

Da, zaostaje. U Velikoj Britaniji za inte­raktivno oglašavanje od­vaja se 25 posto ukupnih budžeta, mi smo po našoj procjeni na oko 7 posto, pa zaključite sami.

Ali to je samo dokaz da smo u dobroj in­dustriji i da ima još mnogo prostora za rast. Dio razloga zbog kojih zaostajemo je oprav­dan. Penetracija interneta zaostajala je za razvijenijim zemljama, zbog čega smo ka­snije postali interesantni oglašivačima, ali situacija se mijenja. Oglašivači iz godine u godinu odvajaju sve veće udjele za inter­net, agencije radi toga sve više usmjera­vaju svoju pažnju na internet, educiraju se, testiraju, griješe, uspijevaju, uče i iz godine u godinu možemo vidjeti rast kvalitete kam­panja. Sve je više interesa za primjerima izvana i upita što novo možemo napraviti za našeg klijenta, što je jedna potpuno drugačija filozofija od off line filozofije ogla­šavanja.

Kako je organizirano tržište on line oglaša­vanja u Hrvatskoj? Kakva su iskustva IAB-a sa specijaliziranim on line agencijama, a kakva s marketinškim agencijama koje se bave on i off line oglašavanjem?

Kako je kod nas tržište organizirano mogao bih napisati mali roman, ali kako ga vjero­jatno niste u mogućnosti u cijelosti objavi­ti, samo ću reći da iz stanja kaosa, polako dovodimo stvar po stvar u red. IAB Croatia se kroz svojih nekoliko godina rada kroz razne modele rada pokušao profesionali­zirati, ali to nije uspjelo. Sada smo na pragu da se i to desi da zaposlimo profesionalca koji će puno radno vrijeme posvetiti razvo­ju tržišta. Uspjeli smo doći do tog stadija iz razloga što smo posložili udrugu tako da njena srž budu najveći hrvatski internetski mediji. Tek ćemo u narednoj fazi (kada se najveći mediji poslože) otvarati udrugu prema ostalim akterima na tržištu. Ali ako pitate kako procjenjujemo rad agencija koje su specijalizirane za on line oglašava­nje i marketinškim agencijama koje nema­ju svoje digitalne odjele, onda je to vrlo jednostavno pitanje, da, specijalizirani ti­movi koji se bave internetom, postižu puno bolje rezultate za svoje klijente.

Možete li nam pojasniti razliku između oglasnih mreža poput Ad-Neta, agencija poput McCann Digiparka ili Proximityja, a s druge strane Goldbacha i Httpoola?

Za ovo pitanje, također bih mogao dati opširan odgovor, ali probat ću skratiti. Ta­kođer se unaprijed ograđujem zbog mo­gućeg sukoba interesa pri odgovoru na ovo pitanje, pošto sam suvlasnik i direktor Ad-Net oglasne mreže kojoj su u jednom segmentu poslovanja konkurenti Httpool i Goldbach Audience.

Kada je penetracija inter­neta bila do oko 30 posto malo kojoj agenciji se da­lo baviti internetom jer su budžeti bili sitni i na njima se nije pojedinačno mo­glo zaraditi.

Zbog toga je u to vrijeme bilo logično ko­ristiti specijalista kao Httpool koji je okrup­njavanjem svih tih malih budžeta skupio dovoljno medija da može pristojno raditi, te je bio kombinacija agencije specijalizi­rane za internetsko oglašavanje, media poola za internet, jer je preko njega zaku­pljivalo više različitih agencija i oglasne mreže jer je s medijima potpisivao ugovo­re o zastupanju oglasnog prostora i grupi­rao ih u kategorije. Praktički kopirajući isti model rada, na tržište je ušao i sada Gol­dbach Audience (tada AdOn, a poslije Adlink). Ali kako se tržište razvijalo i kako su rasli budžeti, pojedine agencije odlučile su se samostalno pozabaviti internetom (prvo su to učinili OMG i McCann) te su im ranije navedene agencije/mreže postale nepo­trebne. A i djelomično su im konkurirale budući da su one i dalje radile agencijski dio posla za sve svoje ostale klijente među kojima su i konkurenti klijentima digitalnih agencija. Daljnjim razvojem tržišta sve je više agencija počelo samostalno raditi in­ternetsko oglašavanje za svoje klijente, te je model po kojem su radili Httpool i Gol­dbach (tada Adlink) postao sve manje zanimljiv većem broju agencija. Httpool i Goldbach i dalje rade po tom modelu (ko­liko sam ja upoznat), ali za manji broj agen­cija i klijenata koji još uvijek nemaju vlastite on line odijele, od kojih samo neke rade ekskluzivno s navedenim agencijama/mre­žama. Dakako s razvojem tržišta digitalnih agencija, rasle su i njihove potrebe, te se otvorio prostor za pravu oglasnu mrežu ko­ja neće ni u jednom segmentu ulaziti u posao agencija, nego će biti na strani srednjih i manjih internetskih medija i zastu­pati njihov oglasni prostor, pa smo otvorili Ad-Net oglasnu mrežu. Mi okupljamo ma­nje i srednje medije te ih grupiramo u ka­tegorije u kojima oni zajedno konkuriraju veličinom i boljim target skupinama većim medijima.

Dakle s jedne strane ima­mo prave digitalne agen­cije poput Proximityja, McCann Digiparka pa imamo Goldbach i Httpo­ol koji su kombinacija više različitih modela rada (agencija/mreža) i na kra­ju imamo Ad-Net s druge strane koji je jedina prava oglasna mreža. Moja pretpostavka je da će se Goldbach i Httpool s vremenom morati odlučiti na kojoj će strani biti. Znači agencijskoj ili me­dijskoj te da će s obzirom na to prerasti ili u mrežu ili u agenciju.

Kako IAB nije krovna, nego više savjeto­davna udruga zanima nas postoje li ure­đena interna pravila među agencijama koje se bave digitalnim oglašavanjem?

IAB za sada nije krovna udruga, vjerojatno će ubrzo postati. Uređenih pravila za sada nema, ali se polako po­javljuju potrebe za samo­regulacijom tržišta, s čime će se IAB vjerojatno ubrzo pozabaviti.

Vibor Kalogjera, Gemius Adria

GemiusAudience priznati je standard za on line audit (mjerenje) u Hrvatskoj, Adria regiji, zemljama CEE regije, na Bliskom isto­ku, u Izraelu i Danskoj.

On line audit je istraživanje posjećenosti, socio-demo­grafije i preferencija stvar­nih korisnika, a koriste ga agencije za medijsko pla­niranje i web izdavači za prodaju oglasnog prosto­ra. Metodologija gemiusAudience istraživanja sastoji se od tri glavna dijela: cookie poda­ci iz gemiusTraffic sučelja, algoritam koje spomenute podatke pretvara u real usere te socio-demografija koju dobivamo pu­tem on line upitnika i ponderiramo (provje­ravanjem) s CATI telefonskim podacima.

Potrebno je napomenuti da su cookie i real user podaci različite stvari, kruške i ja­buke. Alati za analizu pojedine web-stra­nice, kao Omniture Site Catalyst, Google­Anyltics ili gemiusTraffic koriste cookie po­datke, što nema veze sa stvarnim brojem ljudi. Cookie ili „kolačić“ je tekstualni iden­tifikator koji se može brisati, stalno se gene­riraju novi, svaki browser ima svoj, itd.

Uzmimo za primjer hipotetskog korisnika koji triput dnevno briše cookieje i koristi tri računala. Iako se radi o stvarnom korisniku koji koristi tri računala, on se računa kao devet cookie visitora. Cookie podaci kori­ste se za detaljnu analizu pojedinog sitea i ponašanja korisnika na istome, dok se re­al user podaci koriste za on line audit koji je potreban primarno agencijama. Cookie podaci u principu nemaju socio-demogra­fiju, dok real useri podaci bez socio-demo­grafije nemaju smisla.

Gledajući na promjene otprije nekoliko godina, danas u ponašanju prosječnog korisnika možemo istaknuti tri glavne stvari:

1. “opsesija” društvenom mrežom Face­book,

2. korištenje interaktivnih sadržaja poput videa i mobilnog interneta

3. interakcija sa samim medijima, kao što su komentari, grupe, slanje sadržaja, rejtinzi, ankete…

- ističe Vibor Kalogjera, regionalni direk­tor za Adria regiju u Gemiusu.

Kalogjerine riječi potvrđuje i Googleova statistika, prema kojoj su stranice s ta­kvim sadržajem najpopularnije među Hrvatima.

Dakle, Facebook i Youtube, a zatim news portali koji su značajno aktivirali forume i mogućnost komentiranja tek­stova, te web stranice s igricama. Sva ova tri područja bilježe rast posjeta, a naročito društvene mreže, dodaje Ka­logjera, a kao jednu od glavnih zanima­cija Hrvata u posljednjih nekoliko godina posebno ističe igrice. Zanimljivo, naro­čito za vrijeme radnog vremena:)

Ponuđača on line audit istraživanja u ra­zvijenijim tržištima bira struka. To znači da se web izdavači (ponekad i agencije) udru­že u krovnu udrugu i zatim naprave natje­čaj, na kojem pobjeđuje samo jedan istra­živač. Drugim riječima, pobjednik na na­tječaju praktički dobiva monopol na on line audit u periodu od 3-5 godina. To je sasvim logično, jer se za potrebu planiranja, kupnje i prodaje oglasnog prostora svi mo­raju uspoređivati prema istim kriterijima i istoj metodologiji.

U Hrvatskoj je gemiusAudience postao va­luta na drugi način.

Hrvatska struka se jedno­stavno nije mogla dogo­voriti oko on line audita kao ni oko masu drugih bitnih stvari, što zbog fi­nancijskih što zbog drugih razloga, pa smo mi zajed­no s našim partnerima iz Valicona kucali od vrata do vrata, od portala do portala, od agencije do agencije i s vremenom je istraživanje prihvaćeno kao jedino mjerodavno.

Tržište se uvijek brže razvija kad se struka dogovori i sama izabere odjednom, ali kod nas još uvijek postoji problem „dva Hrvata i tri stranke“. Zato se iskreno nadam da će inicijativa koju je pokrenula IAB Hrvatska predvođena Janom Jilekom promijeniti stvari na tržištu on line oglašavanja, ne sa­mo po pitanju on line audita i Gemiusa.

Nama u Gemiusu i Valico­nu bilo bi puno lakše kad bismo dobili na natječaju za ponuđača on line au­dit i postali plaćena valu­ta s GemiusAudienceom. Ovako smo sami morali kretati u naplatu partici­pacije prema portalima i educirati svakog pojedi­načno.

Naplata je izazvala negativnu reakciju kod velikog broja portala, pa čak i kod ponekih većih izdavača, iako gotovo nitko nije tvr­dio da su cijene previsoke, već se navod­no radilo o „principu“. Neki su govorili da će izaći iz istraživanja jer im odjednom ne valjaju podaci, neki su govorili da se po­našamo kao država jer naplaćujemo, da smo bahati, neki su govorili da će Gemius propasti, svašta je bilo. Na kraju svega de­sila se ona stara „tresla se brda, rodio se miš“. U istraživanju danas imamo preko 120 portala koji plaćaju, samo je dvoje bitnih igrača izašlo i to nakratko jer će u podaci­ma za 5. mjesec ipak biti u istraživanju. Najvažnije od svega, dobar dio tržišta koji uopće nije shvaćao što je gemiusAudien­ce, uvođenjem naplate to je konačno shvatio.

Neki su mislili da je gemiusAudience top-lista portala na audience.com.hr. To je totalno netočno i tu Gemius i Valicon dije­le krivicu što tržište nije bilo dovoljno edu­cirano. Spomenuta lista je praktički nebitna jer sadrži samo tri posto ukupnih podataka, a postoji isključivo radi promotivnih razloga. Primarna vrijednost gemi­usAudience istraživanja je software koji prikazuje po­datke i koji se zove gemi­usExplorer. Koriste ga sve agencije u Hrvatskoj i ve­liki broj portala na mjeseč­noj razini, njima nikad nije bilo upitno zašto se gemi­usAudience plaća.

Uvođenjem naplate, oni koji prije nisu ku­povali gemiusExplorer uz participaciju za 12 mjeseci su dobili ovaj alat i bazu za je­dan mjesec po izboru. Vjerujem da tek sada većina portala shva­ća koje su prednosti našeg istraživanja i što u biti znači on line audit, alat za medijsko planiranje i prodaju oglasnog prostora. Uvjeren sam da će sve veći broj portala, koji do sada nisu, početi kupovati gemiu­sExplorer prvo na kvartalnoj, a zatim i na mjesečnoj razini.

Neki su mislili da je gemiusAudience top-lista portala na audience.com.hr. To je totalno netočno i tu Gemius i Valicon dije­le krivicu što tržište nije bilo dovoljno edu­cirano. Spomenuta lista je praktički nebitna jer sadrži samo tri posto ukupnih podataka, a postoji isključivo radi promotivnih razloga.

Primarna vrijednost gemi­usAudience istraživanja je software koji prikazuje po­datke i koji se zove gemi­usExplorer. Koriste ga sve agencije u Hrvatskoj i ve­liki broj portala na mjeseč­noj razini, njima nikad nije bilo upitno zašto se gemi­usAudience plaća.

Uvođenjem naplate, oni koji prije nisu ku­povali gemiusExplorer uz participaciju za 12 mjeseci su dobili ovaj alat i bazu za je­dan mjesec po izboru. Vjerujem da tek sada većina portala shva­ća koje su prednosti našeg istraživanja i što u biti znači on line audit, alat za medijsko planiranje i prodaju oglasnog prostora. Uvjeren sam da će sve veći broj portala, koji do sada nisu, početi kupovati gemiu­sExplorer prvo na kvartalnoj, a zatim i na mjesečnoj razini.

Potraga za srećom

Hrvati na webu tragaju za srećom! To potvrđuje sve veći broj web stranica poput Igra.hr i Igre-igrice.com, koje nu­de besplatne flash igre. U on line mar­ketingu najveće perspektive ima upra­vo “in-game” oglašavanje, točnije ogla­šavanje unutar on line igrica. Isto tako, kladionice i igre na sreću bilježe veliki rast. Jedna od glavnih specifičnosti u igrama na sreću je fenomen Texas Hold ‘em pokera, koji je zahvatio Hrvatsku, gdje postoje deseci tisuća aktivnih ko­risnika na stranim, ponajviše američkim web stranicama – navodi Kalogjera.

Kućanice na internetu

Najočigledniji hrvatski trend u digitalnom svijetu je rapidni porast internetske pe­netracije.

Prve godine kad je Gemius počeo pra­titi on line tržište, dakle u 2006. godini, internetska penetracija iznosila je oko 35 posto, a danas ona iznosi gotovo 50 posto. Glavni razlog ovog pozitivnog trenda je sniženje cijena broadband pristupa internetu te sve bolja i moder­nija infrastruktura. Bez obzira na profil ciljnih skupina, svi profili više koriste inter­net nego prije nekoliko godina. Gotovo svi građani Hrvatske mlađi od 25 godina aktivni su korisnici interneta, a poseban rast se bilježi u skupini kućanica. Isti trend bio je prije nekoliko godina vidljiv i u za­padnoj Europi.

Miroslav Varga, Escape studio

Miroslav Varga, direktor osječkog Escape studija, jedan je od najcjenjenijih konzul­tanata i predavača na području oglaša­vanja u tražilicama i kontekstualnim mre­žama.

Internetsko oglašavanje

Oglašavanje u tražilicama i kontekstualnoj mreži

Utjecaj interneta na ma­loprodaju je sve značajni­ji i prema nekim istraživa­njima premašio je ili će uskoro premašiti 50 posto na cjelokupni prihod u maloprodaji. U turizmu je taj utjecaj još značajniji. Jedan od razloga leži u činjenici da sve veći broj ljudi koristi internet, a drugi da je internet kao platforma na dohvat ruke jer se sve više mobilnih uređaja koristiti za spajanje on line. Predviđanja pokazuju da će ove godine korisnici pristupati internetu s oko 2,2 mlrd. stacionarnih uređaja (desktop i laptop) te s isto toliko mobilnih uređaja (Android, i-phone, i-pad, tablet i ostali)

Stoga oglašavanje na internetu postaje sve značajnije. Prošle se godine ukupno uložilo u internetsko oglašavanje preko 32 mlrd. $, uglavnom u sljedeće aktivnosti:

a) Oglašavanje u tražilicama (SEM = SEO + SEA). SEO (search engine optimization) je redoslijed prikazivanja rezultata pretrage, a SEA ili search engine advertising oglasi koji se plaćaju po kliku

b) Kontekstualno oglašavanje putem ba­nnera, teksta, video klipova i sl.

c) Oglašavanje na društvenim mrežama i viralno oglašavanje

d) Oglašavanje slanjem e-maila ili plaćenih članaka

Oglašavanje u tražilicama ili SEM (search engine marketing) je zadnjih 10 godina najbrže rastući segment oglašavanja. Istra­živanje niza tvrtki i njihovih marketinških kampanji pokazala su da je SEM izravno utjecao na prodaju u maloprodaji. Uz to SEM kampanje često pokazuju najbolji ROI (Return on Investment). Google tvrdi da je svaki 1$ uložen u SEM oglašavanje, vratio 2$ prihoda. Google, vodeći ponuđač SEM oglašavanja (Google AdWords), zaradio je proš­le godine blizu 30 mlrd $. Procjenjuje se da Google ostvaruje oko 80 posto ukupnog SEM kolača. Vrlo efikasno ciljanje oglasa po danu, sa­tima u danu, ključnim riječima i području oglašavanja pokazalo se oglašivačima vrlo isplativim. Pogotovo ukoliko mjere i konverzije (željene akcije) i usmjeravaju kampanju prema maksimiziranju konverzi­ja. Rezultat SEM kampanji je brzo mjerljiv i moguće je kampanju u hodu usmjeriti u sasvim drugom smjeru od početnog.

Kako je sustav postavljen tako da se oglas prikazuje samo onima koji traže određen pojam (ključnu riječ) i naplaćuje se samo ako je došlo do akcije (klika na oglas), oglašivači plaćaju oglašavanje „po učin­ku“. Ako nije bilo akcije – nema plaćanja i to za sada ne omogućuje niti jedan drugi medij. Stoga se uz razmjerno mala počet­na ulaganja (početna ulaganja nipošto nisu mala, ali uspoređujući s drugim medi­jima, ispadaju povoljna) mogu postići od­lični povrati ulaganja od nekoliko deseta­ka pa i stotina tisuća puta.

Bez obzira na to, u Hrvatskoj veliki oglaši­vači, poglavito marketinške agencije ula­žu vrlo malo u taj način oglašavanja (mo­ja procjena je da je to najviše 3 do 5 posto). Dijelom je to zbog klijenata koji još nisu do­voljno upoznati sa SEM oglašavanjem, di­jelom zbog nedostatka stručnjaka na tržištu rada koji bi upravljali SEM kampanjama, a dijelom zbog toga što su ulaganja u SEM puno manja od ostalih medija pa je agen­cijska zarada jako mala (agencije svoje usluge naplaćuju u postotku – u pravilu 15 posto od troškova kampanje). Ali kako ostali mediji polako gube trku s internetom (prema nekim procjenama, zadnje tiskane dnevne novine prestaju u Hrvatskoj izlaziti 2029. godine), očekujem značajnije pove­ćanje ulaganja u internetski marketing.

Oglašavanje u kontekstu­alnoj mreži (U Hrvatskoj je najveći Google AdSense, pa E-target, Xclaim itd.) odvija se po nešto druga­čijem principu.

Oglašavanje je vezano uz sadržaj (kontekst) članka na portalu ili poruke u gmail sandu­čiću. Ako ste u gmail sandučić dobili po­ruku određenog sadržaja, vrlo često su oglasi koji se pojavljuju pored te poruke vezani uz sadržaj primljene pošte. To nije zato što Google „čita“ vašu poštu, nego zato što je algoritam uspoređujući niz zna­kova u vašem sandučiću našao one koje je netko zakupio kao ključne riječi. Kontek­stualno oglašavanje omogućuje puno širi obuhvat od oglašavanje u tražilicama, ali su zato takvi oglasi manje efikasni i u pra­vilu ostvaruju puno manji ROI. Ali uspore­đujući obuhvat koji kontekstualni oglas postiže kod potencijalnih kupaca nezamje­njivi su u širenju oglasne poruke. Adsense oglasi nekim portalima predstav­ljaju glavni izvor prihoda i moguće je da će novine u budućnosti biti financirane najviše iz tih izvora. Sve oglašivačke mreže koje nude kontekstualno oglašavanje nude podjelu zarade ostvarene od klika u nekom omjeru s vlasnikom portala.

Kako dobiti što više za što manje?

Ono što se nama pokazalo najboljim efektom za poboljšanje ROI je da smo oglase na Facebooku ‘gađali’ tako da ostvaruju najmanji CTR (cklick true rate ili omjer broja prikaza naspram broja klikova). Tako smo za ulaganje od 3-5 € dobili uz CTR od 0,01 posto preko 100.000 prikaza. Time smo ‘brendirali’ ponudu naših klije­nata, a optimiziranjem Google AdWor­ds kampanje za iste oglase postigli smo od 5-15 posto bolji ROI. Kombinacija FB oglašavanje s Google AdWOrds ogla­šavanjem pokazala je za sada najbolje rezultate. Sljedeće najbolje rezultate pokazala nam je kontekstualna kampanja u gma­il sandučić i onda na YouTubeu.

Krešimir Macan

Jedan od ključnih poslova je donošenje proračuna za 2012. U tom dokumentu moraju se osjetiti promjene ako se želimo odlijepiti od dna krize

Točno to je ponudio Winston Churchill u svom glasovitom govoru 13. svibnja 1940. u prvom obraćanju parlamentu nakon imenovanja za ratnog premijera Velike Britanije. Iako nismo suočeni s ratom već s dubokom krizom, novi premijer Zoran Milanović poput Churchilla neće imati standardnih 100 dana poštede. Morat će vući poteze od prvog dana.

Isto tako neće imati puno vremena za slavlje ili veliki protokol nakon, vjerujem, brzih imenovanja jer će nova koalicija imati dovoljno ruka da sve što želi brzo provede kroz Sabor. Morat će svi skupa u novoj vladi zavrnuti rukave i krenuti odmah raditi. A izazova je i previše. Financijska kriza se ponovo nadvila nad Europom, dok iz Hrvatske pravo nikad nije niti otišla.

Prvi posao je predstavljanje nove vlade – od izborne noći javnost će pažljivo osluškivati svaku izjavu i potez novih kandidata za ministre. Tražit će najave prvih poteza i od nedjelje se svi, na čelu sa Zoranom Milanovićem, moraju postaviti državnički i odgovorno prema javnosti. Radit će se o velikoj promjeni u odnosu na dosadašnji način komuniciranja koji se svodio na prilično kontrolirane jave nastupe u pripremljenim uvjetima. Mediji u principu ne vole takav pristup i vjerujem da će već u izbornoj noći pokušati iskoristiti slavlje da dođu do ekskluzivnih izjava o sljedećim koracima. Najveća promjena kreće dan kasnije – mediji će jednostavno opsjedati i premijerskog kandidata i buduće ministre i bit će im teško izbjegavati odgovore na brojna pitanja jer će im to biti posao sljedeće četiri godine. Dakle, za sve to ih se mora pripremiti prije nedjelje, kako bi medijsku navalu dočekali spremni. Ne zaboravite, HDZ je uvijek bio dobra oporba i efikasno je kažnjavao svaki propust vladajućih, iako vjerujem da će nakon nedjelje ipak prvenstveno biti zaokupljeni sljedećim unutarstranačkim koracima. Usto mediji vas hvale do dana izbora. Nakon toga možete očekivati samo kritike.

S druge strane koalicijske vlade su još velika novost za Hrvatsku. Sanaderova, pa i ova kasnija – Kosoričina, to jesu bile po sastavu, ali ne i po načinu funkcioniranja . Jednostavno, oba predsjednika vlade suvereno su vladala kao da koalicije nema, nakon što su tiho, bez javnosti, zadovoljili apetite koalicijskih partnera. Pred Zoranom Milanovićem je veliki izazov discipliniranja, prije svega koalicijskih partnera, a potom i ministara. Morat će nastupati jedinstveno i koordinirano i tako prema javnosti ostavljati dojam složne vlade spremne na sve izazove. To je puno lakše reći nego provesti s ovoliko jakih ljudi koliko ih očekujemo u vladi. I jakim stranačkim šefovima, od kojih neće svi sjedati u vladi.

Drugi ključan posao će biti donošenje budžeta za 2012. I već ćemo u tom dokumentu morati osjetiti promjene jer, ako se želimo pomaknuti i odlijepiti od dna krize, moraju početi strukturalne promjene. Nažalost, o njima uopće nismo imali prilike slušati prije i za vrijeme kampanje, pa će sada glavni izazov biti iskomunicirati promjene i rezove koji nas čekaju. Činjenica je da Hrvatska godišnje potroši oko 14 milijardi kuna više nego što zaradi i to se mora zaustaviti, inače ćemo završiti kao Grčka i ostale problematične zemlje EU, tzv. PIGS. Tako velike uštede nisu moguće preko noći i odjednom bez zadiranja u neka stečena prava. Ukidanje povlaštenih mirovina u tom slučaju je tek jedna lijepa gesta bez puno financijskog efekta.

Vjerujem stoga da će se ponoviti ono što je 2004. napravio Sanader kada je preuzeo državne financije, samo u nešto manjem obujmu jer jednostavno za to nema vremena. Tada smo mjesecima slušali o pet, šest milijardi ostavljena duga u nekim ministarstvima, neplaćenim obavezama i sve se svodilo na beskonačno ponavljanje toga kako je bivša vlast ostavila financije u katastrofalnom stanju. Iako je to danas tako očito svima, pa je pitanje hoće li trebati to uopće toliko ponavljati. Naravno da je nakon toga svaki pomak izgledao puno bolji, iako u stvarnosti nije bilo tako. Ali koga briga, bitan je dojam.

Treći i možda po pitanju dojma najvažniji potez, jer će to biti prva mjera nove vlade, bit će kako se postaviti prema svim onim ljudima koji su kroz godine HDZ-ova vladanja postavljeni na vodeće pozicije u administraciji a nisu opravdali očekivanja. Ako želimo promjene javnost bi željela čuti da se svi mandati stave na raspolaganje, kako bi novi ministri i čelni ljudi javnih poduzeća mogli izabrati kvalitetne ljude s kojima će raditi. Krizna su vremena, teško je pronaći novi posao i tu će zasigurno biti puno otpora i pozivanja na revanšizam. Iako zapravo nema osnove za nešto takvo. Glavni izazov pred Zoranom Milanovićem bit će hoće li opet dozvoliti da jedini kriterij bude podobnost, a ne i sposobnost. Jer u tom slučaju nema promjena o kojim pričamo, već se ponavlja stara, već viđena priča.

I na kraju vrlo prigodno još malo Churchilla jer je Milanović već nešto u tom smjeru izjavio i bilo bi dobro da nastavi: „Pred nama je puno, puno dugih mjeseci bitaka i patnje. Pitate što nam je cilj? Mogu vam odgovoriti samo u jednoj riječi: pobjeda, pobjeda pod svaku cijenu, pobjeda usprkos svom teroru, pobjeda, ma koliko dug i težak put bio, jer bez pobjede, nema opstanka … Osjećam da ćemo uspjeti uz podršku ljudi. U ovom trenutku osjećam da mi je dužnost pozvati sve na pomoć i stoga kažem: „ Dođite, idemo zajedno naprijed združenim snagama.“