300 milijuna dolara je sitnica?

stLight.options({publisher:''});emailPisali smo o utjecaju financijske krize uzrokovane lomom na tržištu subprime kredita na tijek i ishod predsjedničke kampanje u SAD. Nastala kriza povukla je na dno brojne financijske institucije i raširila se svijetom poput epidemije kuge. Političari se međusobno optužuju tražeći krivce, a onda zajednički napadaju pojedince iz uprava financijskih institucija, kojima  i onako predstoji smjena. Javnost se okreće protiv uprava posrnulih financijskih i industrijskih divova, a oni javnosti nude opravdanja za svoje postupke poput „krivi su programi poticanja vlasništva” ili „kredite smo odobravali kako bismo se izborili za prava manjina”. Još bolje opravdanje je da je vlada prisilila davatelje kredita (u liberalnom kapitalizmu!?) da daju posudbe osobama niskih primanja. Wall Street i imperativ profita bili su motor ove krize, a nedostatak regulative i nadzora institucija (posebice Alana Greenspana) je dodatno pospješio cijelu priču. Dok američka administracija neke posrnule firme spašava izravnim potporama i investicijama, drugima postavlja iznimno stroge uvjete oko davanja jamstava za kredite. Sve to začinjeno je različitim... Pročitaj više

Financijska čarolija

Vjerojatno se svi slažu da je opću financijsku krizu koja je dobro protresla i realni sektor, a prelila se (kao tsunami) i u naše dvorište, uzrokovao lom na tržištu subprime kredita. „Subprime” klijenti su oni za koje se s pretpostavlja da bi mogli imati problema s povratom kredita pa su kamate (odnosno zarade financijskih institucija) na takve kredite veće. U proteklih nekoliko godina došlo je do poplave takvih kredita, a njihova kriza uzrokovala je ukupne gubitke koji su za hrvatske prilike nepojmljivi: do kolovoza 2008 financijske institucije izgubile su preko 590 milijardi dolara uz crne prognoze da će gubici u konačnici iznositi oko 2 trilijuna dolara (2,000.000,000.000,00 USD)!? Nakon Sjedinjenih Američkih Država kriza se počela širiti po svijetu pa tako ni mi nismo ostali pošteđeni. Ipak, svjetska kriza nije uzrok nego povod domaćoj krizi. Naš financijski sektor nije (ili ne bi trebao biti) u krizi (premda se ne čini tako ako je suditi prema zadnjim potezima Zagrebačke banke). Naše financijske institucije tijekom protekle kreditne ekspanzije zbog velike potražnje na lokalnom tržištu nisu imale viška sredstava koja bi plasirale u ovakve financijske... Pročitaj više