1. Televizijsko oglašavanje neće biti samo priče dizajnirane za zabavu, informiranje, educiranje ili podsjećanje potrošača na proizvod. Njihova uloga će biti orijentirana na gradnju svijesti o brendu koja neće završiti onoga trenutkom kada završi i TV spot. Ukoliko kratki TV spotovi postanu pravo digitalno iskustvo, ROI (Return of Investment) ili povrat investicije neće biti mjeren samo u trenutku emitiranja TV spota već u svim aktivnostima koje će tek uslijediti.

2. Sve manje i manje oglašivača započet će svoje strateško planiranje marketinga samo s televizijskim oglašavanjem. Umjesto toga, obratit će pozornost na strategiju angažmana koja će se razvijati kroz niz kreativnih ideja, a koje se mogu preusmjeriti na različite kanale.

3. Lokacijsko digitalno iskustvo će biti nova vodilja televizijskog oglašavanja. Primjer je Pepsi ljetna kampanja koja je, osim društvenih i lokacijskih mreža, koristila i TV spotove kao poziv na sudjelovanje u kampanji. Korisnici su dobili mogućnost Foursquare checkiranja na omiljenim ljetnim lokacijama poput plaža i zabavnih parkova, zauzvrat dobivši ekskluzivan sadržaj (Pepsi Summer Time Badge). Pepsijev bedž je  postao najpopularniji bedž toga ljeta, ali njegovoj popularnosti doprinijelo je i oglašavanje na televiziji, online aktivnosti, kao i mobilne aplikacije.

4. Medijsko planiranje znatno će se promijeniti pojavom tehnologija poput alata Blue Fin i Networked Insights, može se doznati koje TV emisije (i koji Pepsi spotovi) pokreću većinu društvenog angažmana online. Velika je mogućnost da takve informacije utječu na planiranje odluka o budućnosti brenda.

5. Spremnost na  sudjelovanje  u realnom vremenu postaje novi imperativ u marketingu.  Komunikacija u realnom vremenu dopirnosi dubljem digitalnom angažmanu korisnika. Primjer: Kada je Beyonce na MTV dodjeli pokazala svoj trudnički trbuščić, to je bio jedan od takvih marketinških trenutaka u realnom vremenu. Koristi su imali oni koji su tada uskočili u online razgovore o tom događaju i tako promovirali svoj proizvod ili uslugu.

6. Prijenos digitalne kulture putem televizije postat će prioritet za brendove. Konzumenti mare uglavnom za stvari koje su popularne, ono što je postalo jako važno i što se događa u glazbi, zabavi, sportu te oko slavnih osoba, a takvi trendovi prvo izbiju online. Razmišljajući kako biti u tijeku te kako funkcionira dijeljenje sa širom publikom na načine koji se mogu povezati uz cilj brenda, ono je što će postati nova uloga u TV oglašavanju.

Navodi i rezultate raznih istraživanja koja potvrđuju njegove zaključke o promjenama koje realno mogu očekivati svi TV oglašivači. Tako prema nedavnom istraživanju, 60 posto televizijskih gledatelja koristi svoje mobitele dok gledaju emisije, njih čak 33 posto drži upaljen laptop gledajući televiziju, dok korisnici iPad-a većinu svog vremena ispred televizora provode tipkajući po njemu. Ovakvi podaci  TV oglašivače upućuju da kroz širenje svog brenda i priče putem raznih online kanala potrošačima mogu ponuditi ineteraktivnije iskustvo.

Ovo su zaista uzbudljiva vremena ne samo za TV mreže koje pokušavaju brendirati svoj digitalni kredibilitet, ali isto tako i za markentigaše koji sve više otkrivaju da svijet ne počinje i ne prestaje 30-sekundnim spotom. Televizijski spot je postao samo uvod za nešto veće, šire i interaktivnije.

To su samo neka od predviđanja koje je predstavio voditelj digitalnog odjela globalnog brenda PepsiCo Beverages, ali ni zadnje veliko Forrester istraživanje televizijskom oglašavanju ne predviđa blistavu budućnost. Kakve bi se promjene mogle dogoditi od 2011. do 2016., kada će na online oglašavanje biti potrošeno 77 bilijuna dolara pogledajte u prikazu ispod.

Izvor: hbr.org

Ivana Urošević

Danas bez interneta ne možemo zamisliti ni jedan ozbiljni poslovni pothvat. Stoga je važno znati iskoristiti puni potencijal koji nam nove tehnologije i novi mediji pružaju. O navedenom smo razgovarali s Krešimirom Macanom vodećom osobom PR agencije “Manjgura”.

U svojim istupima i djelovanju obilježava vas jedna stvar – korištenje novih medija. Kako ste s tim započeli?

Moje znanje proizlazi iz mojeg vlastitog iskustva, naime 2008. godine sam otišao iz jedne tvrtke i tada sam se morao ponovno pozicionirati. U to vrijeme je i Facebook počeo s ekspanzijom te sam koristio dostupne alate. Napravili smo i blog i stranicu, te sam radio na okupljanju zajednice koja to prati. Manjgura radi sve usluge, a ja sam specijaliziran za medije i politiku. Radili smo sa mnogima te smo prešli put od internet kampanja do pravog biznisa. Poanta je u prepoznavanju važnosti interneta.

Spomenuli ste građenje zajednice, zašto je to važno?

Pogrešno je reći da mi gradimo zajednicu tj. “community”. Zajednice i društvene mreže postojale su i prije virtualnih online društvenih mreža. Svugdje oko nas su društvene mreže! Novost je da internet društvene mreže dopuštaju veću razinu povezanosti. Kako te zajednice već postoje, mi im kroz naš proizvod samo nudimo nastavak “umrežavanja” i na internetu. Ako već imamo tržište, ljude kojima nešto želimo prodati, kojima želimo pružiti tu našu uslugu – moramo im i omogućiti da rade ono što već rade, ali na bolji način.

Što svaki novi poduzetnik mora znati o marketingu, internetu i početku oglašavanja?

Danas niti jednu ideju ne smijete pokušati pokrenuti bez da ste prisutni na online medijima jer prva stvar koju će bilo tko danas napraviti kada dobije vašu vizitku ili zapiše vaše ime i prezime – utipkati će vaše ime u Google. Tu dolazimo do važnosti online reputacije – postojite li online ili ne postojite? Ako vas nema to može biti i dobra stvar, no s druge strane može se uz vas vezati i loše stvari, primjerice ako imate nekog imenjaka o kojem piše sve najgore.

Prije nego krenete prodavati svoje poduzetničke ideje, pokušajte brendirati sve vezano uz tu ideju i napravite sve ono što će napraviti osoba kojoj ćete otići s idejom: provjeriti vas na internetu. To je najlakše – ništa ne košta i traje 5 minuta. Amerikanci kažu: “Nemaš drugu priliku za ostaviti prvi dojam”, te je ako je naš prvi “online” dojam loš onda ste vjerojatno izgubili priliku za nešto više. Vaša ideja, koliko god bila genijalna neće dobiti zeleno svjetlo.

Kako krenuti s uređenjem svojeg internet “otiska”?

Uredite svoje online profile, npr. LinkedIn – na kojem onaj tko zna što se traži, može ostaviti dobar dojam. Na taj način komunicirate s osobom koja vas “gugla”: koji su vam interesi, obrazovanje, poznanstva i veze i poslovna pozadina – odnosno jeste li pravi poduzetnik ili “šarlatan”. Kako bi sve to moglo zaživjeti potrebna vam je internetska prisutnost. To je danas jednostavno, cijene “hostanja” stranica su niske i to je lako rješivo. Govorimo o trošku od 500 do 1000 kuna maksimalno. Ono što je uistinu važno je prezentacija svih važnih informacija. Vaša stranica mora biti zanimljiva i korisniku “prodati” samu ideju prije nego on odluči otići s te stranice. To je proces koji ne traje više od minute, ljudi za to nemaju više vremena. Ako to nije to – ljude će to odbiti.

Možemo li reći kako internet i informacije dostupne na njemu danas postaju poput vizitki?

Tako je, internet je danas vaša vizitka. Klasična vizitka nije više nije toliko bitna. Koristite npr. Google oglašavanje koje je vrlo povoljno. Postoji primjer jednog poslovnjaka koji je zakupio imena 5 direktora jedne od najvećih marketinških kompanija u Americi. Tada je tim istim direktorima poručio kako im je dao 5 razloga zašto ga trebaju zaposliti. Posao je naravno dobio. Isti primjeri maštovitog i jeftinog oglašavanja i pristupanja visoko pozicioniranim ljudima postoji i kod nas, poput tvrtke Escape iz Osijeka koja je, svojedobno, zakupila domene s imenima hrvatskih poslovnjaka. Što se dogodilo? Poslovnjaci koji im prije toga nisu odgovarali na pozive tada su počeli zvati njih u Osijek. Malim i jeftinim trikovima može se doprijeti do mnogo ljudi bez da plaćate skupe reklame na radiju ili televiziji, a ako ste im jednom zgrabili pažnju na vama je hoćete li ju zadržati. Danas je marketing dostupan svima koji se njime znaju koristiti. Prije je on ovisio o budžetu, a danas vam je potrebna dobra ideja, uz nekoliko entuzijasta i malo novca, stvarno se sve može napraviti.

Pitanje koje se nameće samo po sebi: što je budućnost u oglašavanju i pristupu korisnicima naših usluga?

Tko ima bolju internet prezentaciju , kako bi se istaknuli moramo biti bolji od drugih. Na primjer, moja agencija Manjgura bi mogla biti sasvim obična agencija za odnose s javnošću da nema svoj blog koji ljudi čitaju i posjećuju. Mogao bi svaki dan dijeliti tisuće vizitki, ali ovo je jednostavno praktičnije. Ljudi traže nešto zanimljivo, a mi im nudimo zanimljivu robu. Od tih posjeta ja ne zarađujem, ali kad razmislite, na taj način svaki dan prezentiram sebe i dijelim vizitke. Smartphoneovi su definitivno budućnost. To je trend “proširene realnosti”, koji se iz Sjedinjenih Američkih Država prenio i u Europu. Sa smartphoneom mi, praktički, više ne treba računalo. Blizu smo faze u kojoj će naš “pametni” telefon postati i naš novčanik i glavni centar komunikacije. Sada razmislite koliko je to tržište, kada po nekim brojkama, danas smartphone u Hrvatskoj koristi preko milijun ljudi?

Usluge koje pružamo moraju biti prilagođene mobilnosti i mobilnim pametnim telefonima. Kupci će htjeti sve obaviti tim putem. Tu bi spomenuo i CRM – custom relationship managment, tehniku koju je koristio i sadašnji američki predsjednik Barack Obama, a radi se o detaljnom proučavanju svojih korisnika. Što više o njima znaš više ih potičeš na daljnju aktivnost. Tako, više nego ikada prije, možemo saznati sve o našim kupcima, što nam omogućava i da im se prilagodimo.

Možemo li reći kako na neki način živimo u idealno vrijeme, barem tehnološki gledano, za ulaženje u poduzetništvo?

Za mlade poduzetnike s malim budžetima – ovo je odlično vrijeme. Oni mogu eksperimentirati i ne moraju propasti s velikim gubitkom. Ne moraju se bojati velikih gubitaka zbog eventualne propasti upravo zbog onog što sam ranije spomenuo – relativno je jeftino pokrenuti posao vezan uz tehnologiju. Također, vrlo je važno imati mentora. Svaki mladi poduzetnik treba imati dobrog mentora, jer zašto ponavljati tuđe greške? Ukoliko ste u dilemi, platite savjet jer cijena koju platimo kasnije nam se višestruko vraća.

Vedran Mušura

www.pametnakuna.hr

Stranica Ivo Josipović postala je svojevrstan fenomen među domaćim Facebook stranicama. Iako se novi status pojavljuje u prosjeku svaki drugi tjedan, gotovo svaki od njih se nađe među postovima koji privuku najviše pažnje korisnika tog tjedna. Tako je prošlotjedni status u kojem Predsjednik iznosi svoj stav o Zakonu o ništetnosti pravnih akata prikupio 3.182 interakcije, što ga čini drugim tjednim statusom po interakciji.

Marko Rakar, koji održava navedenu stranicu, rekao nam je kako je taj post vidjelo oko 105 000 korisnika Facebooka, znači 10% svih domaćih korisnika. 3% onih koji su vidjeli post, su ga i komentirali ili like-ali. Rakar kaže kako je prosjek reakcije na postove Predsjednika između 2 i 4%, što je vrlo dobar rezultat. Ono što potvrđuje da stranica ima svoju publiku jest činjenica kako se sa svakim novim postom među korisnike stranice u prosjeku uključi novih 2000 ljudi.

Ova stranica je specifična i po tome što se sve reakcije korisnika bilježe i vrednuju, što uvelike koristi Predsjedniku kao uvid u reakcije građana na različita politička pitanja, po čemu je Josipović gotovo sigurno najnapredniji domaći političar na Facebooku.

Kada je riječ o interakciji, na domaćim Facebook stranicama nema velikih iznenađenja. Najviše interakcija ostvareno je na stranici OK je OK!, njih čak 24.102. Slijede 24sata sa 14.354 i Index.hr sa 11.925 interakcija. Najuspješniji među stranicama koje nisu uspjele preći 10 000 interakcija su Tportal hr (9.124) i Put oko svijeta (9.095).

Pet centar se ponovo probio na vrh liste najbrže rastućih stranica sa 4.407 novih prošlotjednih fanova. Najveća domaća stranica Croatia našla se na drugom mjestu sa 3.710 novih korisnika, a slijede Gamblershome (2.845 novih članova), 24sata fun (2.819) i PIK (2.659).

Najuspješniji prošlotjedni status je foto-galerija Makarske rivijere sa stranice Croatia sa 3.291 interakcijom. Slijedi status Ive Josipovića, nakon kojeg slijede dvije foto-galerije sa stranice Put oko svijeta sa 2.547 i 2.358 interakcija. Na petom mjestu najuspješnijih prošlotjednih statusa nalazi se post stranice OK je OK sa 2.150 interakcija.

Hrvatska turistička zajednica pokrenula je projekt www.facebook.com/croatia.hr početkom lipnja 2009. godine, pravovremeno prepoznajući potencijal nastupa na društvenim mrežama. Na stranici se redovito objavljuju zanimljivosti, vijesti i događanja vezana za Hrvatsku kao atraktivnu turističku destinaciju. Korisnici mogu sudjelovati u nagradnim igrama, pratiti i komentirati sve sadržaje te koristiti razne tematske aplikacije koje za njih na ovoj stranici objavljuje Hrvatska turistička zajednica. HTZ je otvorio ovaj komunikacijski kanal kako bi unaprijedio razmjenu informacija s postojećim i budućim gostima iz više od trideset zemalja svijeta, njihovo informiranje te poticanje privrženosti Hrvatskoj, u čemu je, ako je suditi po dosadašnjim pokazateljima, itekako uspio.

Facebook stranica www.facebook.com/croatia.hr otvorena je i za sve turističke subjekte u Hrvatskoj, koji ovim putem mogu predstavljati  svoju ponudu. Hoteli, kampovi, privatni iznajmljivači, organizatori manifestacija i drugi mogu se besplatno promovirati na stranici Hrvatske turističke zajednice uz zajamčenu veliku vidljivost i impresivan broj gostiju koji prati ove sadržaje. Pored prisutnosti na Facebooku, sve je zapaženija aktivnost Hrvatske turističke zajednice i u manjoj, ali vrlo utjecajnoj društvenoj mreži Twitteru. Svojim integriranim aktivnostima na društvenim mrežama Hrvatska turistička zajednica zavrijedila je epitet trendsetera među sličnim institucijama u svijetu.

Cratia.hr, Facebook stranica Hrvatske turističke zajednice je najveća je stranica u regiji, to potvrđuju podaci koji kažu da srbijanska najveća stranica ima 228 981 člana, u Bosni i Hercegovini je to stranica koja broji 179 241 člana, a slovensku najveću stranicu čine 294 109 članova, nešto dalja od nas ali opet blizu je Makedonija gdje najveća stranica ima 225 043 člana.

Upravo s tim naslovom je business.hr vrlo precizno i jednostavno opisao stanje hrvatske politike na društvenim mrežama par mjeseci prije izbora – Političari izgubljeni u društvenim mrežama. Praktično ništa se nije promijenilo od kada smo objavili - Pogled iznutra u Obaminu on line kampanju by Scott Goodstein i Društvene mreže i izbori – možemo li koristiti Obamine poučke?, pa članak prenosimo u cijelosti.

Predizborna je kampanja već počela, a za koji ćemo mjesec vidjeti i pravo zahuktavanje: televizijske spotove, panel-sučeljavanja, oglase u novinama, letke, događanja. Poneka će se stranka angažirati i oko predstavljanja na internetu, a bude li posrijedi neka od jakih (HDZ, SDP ili HNS), lako je moguće da će za sobom povući i ove manje. To se, uostalom, dogodilo u predsjedničkoj kampanji tijekom koje je Ivo Josipović jakom prisutnošću na internetu “natjerao” stožer Milana Bandića da se aktivnije uključi u takvu promidžbu. No kako će izgledati internetska predizborna kampanja? Hrvatski su stručnjaci za društvene mreže i internet skeptični. Ivo Josipović jedan je od rijetkih prirnjera dobre internetske kampanje koja je i privukla glasače, kaže Ivan Brezak Brkan, vlasnik PR agencije Acumen Connect i utjecajnog portala Netokracija, ali većina hrvatskih političara drži se dalje od interneta ili ne koristi mogućnosti medija kako bi trebalo. A trebalo bi imati na umu, naglašava, da je internet kao medij poseban upravo po tome što omogućuje komunikaciju pa se kao takav treba upotrebljavati.

Najveća pogreška političara koji dolaze na internet jest ta što se prema internetu odnose kao prema velikom billboard plakatu uz cestu. Misle da je dovoljno do su ondje kratko vrijeme. Strategije nastupa na internetu planiraju se mjesecima, godinama unaprijed. One su različite, ali svaka je ista u činjenici da su ljudi iza nje on-line. Drugim riječima, puno će se više vjerovati političaru, uvažavati ga te će se širiti njegove poruke ako je prisutan on-line tijekom cijeloga mandata, ne samo kada treba nešto od građana, odnosno glasove, smatra Nebojša Grbačić stručnjak za društvene medije i urednik časopisa Plan B. To se posebice odnosi na društvene mreže na kojima bi političari trebali biti svo vrijeme. Baš pritom rade najviše pogrešaka u kampanji. Sjetimo se Milana Bandića i njegovih fanova iz Koreje, Kine i Japana. Nije važan broj fanova, nego da iza brojki na stranicama za fanove stoje stvarni ljudi koji su tim ‘lajkom’ izrazili potporu, a koju će zatim prenijeti i na glasački listić, kaže Grbačić.

Bez ignoriranja

Drugi je problem u stručnjacima za on-line kampanje. Političke stranke često se odlučuju angažirati višenamjenske agencije koje zatim pokrivaju sve oblike kampanje, a često se događa da te agencije jednostavno ne razumiju bit Facebooka, smatra Brezak Brkan. Marko Rakar, čovjek zaslužan za uspješnu internetsku kampanju Ive Josipovića, još je oštriji u ocjeni političara na internetu. Političari griješe u mnogo čemu, no dvije temeljne pogreške jesu nerazumijevanje medija i nevjerodostojnost. Rijetko koji od političara razumije kako internet funkcionira, mnogima je dvosmjema komunikacija naporna, otvoreno ih iritira i smeta im pa počnu nepotrebno moderirati diskusiju. Velik je problem i vjerodostojnost jer gotovo svi političari internet i širu komunikaciju počnu upotrebljavati u mjesecima prije izborne kampanje. Zatim na dan izbora ugase štogod su koristili i onda to ne pokreću sljedeće tri godine, kaže Rakar.

U Josipovićevoj je kampanji upravo to izbjegnuto, kaže on. Nema osobitih tajni vezanih uz predsjedničku kampanju Ive Josipovića. Predsjednik je i inače komunikativna i pristupačna osoba pa se njegova navika da komunicira s prijateljima i znancima putem interneta samo preslikala na kampanju. Iskoristili smo tu njegovu informatičku osviještenost i upotrijebili je kao sastavni dio kampanje, što su građani rado prihvatili. Ako postoji bilo koji ‘tajni sastojak’ koji je upravo našu kampanju učinio osobito uspješnom, to je u svakom slučaju bila autententičnost. Svu komunikaciju putem interneta koja je bila potpisana kao Ivo Josipović doista je napisao ili odobrio tutor, tvrdi Rakar. Savjeti za uspješnu kampanju na internetu? Ako se odlučujete za izlazak na internet, upozorava Rakar, budite otvoreni i iskreni o svim temama koje bi mogle zanimati gradane. Besmisleno je i kontraproduktivno ignorirati pojedina pitanja ili se pokušati izvući jeftinim odgovorima. Građani su inteligentni i prozrijet će svaki pokušaj zamagljivanja ili izbjegavanja odgovora, a u stanju su secirati svaku izjavu i pronaći svaki javni podatak.

Posao za podmladak

Nemojte se upuštati u internetsku kampanju ako je niste voljni dovesti do kraja, sa svim nagradama iz dobro obavljene kampanje, ali i kaznama koje slijede ako pokušate manipulirati publikom, upozorava on. PR stručnjak Krešimir Macan zbog golema je broja sljedbenika na Facebooku otvorio privatni profit i stranicu pomoću kojih svakodnevno komunicira. Zasad nije angažiran ni za jednu političku stranku, kao što, uostalom, to nisu ni drugi sugovornici. Kampanje na internetu najčešće spadaju u aktivnost kojom se bavi podmladak stranke ili su pak odrađene u sklopu šireg posla agencije, kaže Macan i dodaje da se takav pristup i vidi. Primjerice, SDP-ov Zoran Milanović na Facebooku ima osobnu stranicu, no ona se nikako ne održava. HDZ-ova čelnica Jadranka Kosor nekoliko mjeseci prije aktivnog početka kampanje uopće nema stranicu, a jedine stranice i grupe s njezinim imenom one su koje ismijavaju aktualnu premijerku. Političari bi morali shvatiti da se na Facebooku i internetu općenito vjerojatno neće moći obaviti ‘fundraising’, ali može se učiniti mnogo na logističkoj potpori stranci, ujedinjavanju simpatizera i članova, ali i više – može se osigurati prostor u velikim medijima, smatra Macan. S time je suglasan i Brezak Brkan. Dobro pogođena internetska kampanja otvara prostor u velikim medijima i pomaže vidljivosti kandidata. Osim toga, internet je idealan prostor za pristupanje neodlučnim kandidatima i mladima, napominje on i dodaje da svako predstavljanje na internetu mora u prvi plan staviti podatak o programu i planovima kandidata ili stranke, a to malo tko danas pravilno odrađuje. Kad je riječ o pozitivnim primjerima, svi su suglasni da je američki predsjednik Barack Obama najbolji primjer takve kampanje. A kod nas? Ivo Josipović i Vojko Obersnel, kaže Krešimir Macan. Postoji nekolicina političara, uglavnom SDP-ovih, koji jednostavno žive internet kao i mi pa su primljeni i tretirani kao jednakopravni članovi internetske zajednice. Dakle. nema tog odnosa oni – mi, nego je to ista ekipa. Ako baš moram izdvojiti nekoga. tada bih spomenuo saborsku zastupnicu Mariju Lugarić koja identitet na internetu konzistentno i marljivo gradi godinama. to je prepoznato i honorirano, kaže Marko Rakar.

Nebojša Grbačić, stručnjak za društvene medije“YouTube nije samo za spot”

Koji su alati potrebni? Kao prvo, online društvene mreže Facebook i Twitter, s naglaskom na Facebook jer ima veći doseg. Zatim blogovi, dobro napravljene web stranice (s komentarima) te Flickr i možda najvažnije YouTube, koji bi naši političari trebali prestati rabiti kao kanal za objavljivanje spotova te se početi izravno obraćati glasačima. Jedna riječ- Obama, kaže Nebojša Grbačić koji savjetuje zapošljavanje stručnjaka. Pronađite ljude i tvrtke koje se bave community managmentom, PR-om i koje iza sebe imaju iskustvo u online kampanjama. Izbjegavajte velike tvrtke jer pojam ‘velikog’ na društvenim mrežama i internetu u pravilu ima negativni predznak, kaže Grbačić te kao primjer navodi Nadana Vidoševića koji je u prošloj kampanji kao community managera zaposlio 17-godišnjeg Frana Kušetu, poznatog po on-line aktivizmu. Kao drugo budite iskreni na internetu. Iako vam nije u opisu posla da priznajete pogreške, online to možete napraviti jer će vas, zapravo, jedino tako ljudi prihvatiti kao ljude. Kao treće, od pravih fanova napravite evanđeliste svojeg ‘brenda’. Jedan čovjek s velikim dosegom i utjecajem online puno više znači nego tisuću lažnih fanova na Facebooku Nisu važne brojke, važan je utjecaj, kaže Grbačić.

Krešimir Macan, PR stručnjak, vlasnik agencije Manjgura
“Na inernetu se može učiniti mnogo na logističkoj potpori stranci, ujedinjavanju simpatizera i članova, ali i osigurati prostor u velikim medijima.”

Marko Rakar, čovjek zaslužan za uspješnu internetsku kampanju Ive Josipovića

“Političari griješe u mnogo čemu, no dvije temeljne pogreške jesu nerazumijevanje medija i nevjerodostojnost”.

Ivan Brezak Brkan, vlasnik PR agencije Acumen Connect i portala Netokracija

“Većina hrvatskih političara drži se dalje od interneta ili ne iskorištava mogućnosti medija”.

Brendovi su prisiljeni kvalitetno online komunicirati

Uzmimo dobro znani primjer, imate svoj profil na Facebooku ili Twitteru imate prijatelje i pratitelje pa ako ste aktivni na tim društvenim mrežama i komunicirate sa ekipom oko vas oni već znaju kako ćete u nekim situacijama reagirati. Dosta mogu saznati što vas zanima po poveznicama koje stavljate na vaš wall, isto tako i što ćete tweetnuti na timeline. Vaši prijatelji otprilike znaju što vas zanima i koje situacije ćete upravo vi prvi komentirati, što vas frustrira, a što oduševljava. Kako su danas društvene mreže postale sastavni dio naših života jako puno stvari koje nas određuju offline htjeli mi to priznati ili ne određuju nas i u online svijetu.

Sada stavimo u ovu priču jedan brend, i on se želi ubaciti u tu vašu online komunikaciju, u svijet koji uglavnom dijelite sa prijateljima, poznanicima, ljudima sličnih interesa. U toj komunikaciji s bliskim krugom ljudi često preporučujete neku uslugu, neki proizvod, pričate o brendu. Što brend tu može napraviti? On mora biti tu i slušati. Ono što mora napraviti jest da se sprijatelji s korisnicima i da se prilagodi njihovim potrebama. Obrnuta priča više ne drži vodu, jednosmjerna komunikacija više nije opcija, sada su korisnici ti koji određuju pravila jer ulazite u njihov prostor. Brend na društvenim mrežama postaje osoba, ono mora odrediti svoj stil i glas svog brenda, a kakva će poruka biti poslana ovisi o cjelokupnoj strategiji razvoja brenda na društvenim medijima.

Osoba koja će biti prvi doticaj s korisnicima brenda jest Online community manager. Community manager je onaj važni dio u komunikaciji brenda, onaj snažni u isto vrijeme i krhki most između brenda i korisnika kojima se obraća. To je osoba koja je zadužena za održavanje korporativnih profila na društvenim mrežama kao što su Facebook, Twitter, Youtube, LinkedIin i sl. Nosi tu odgovornost za komuniciranje s korisnicima i održavanje online zajednice oko brenda.

Biti Online community manager i nije tako strašno, pa to može svatko?

Pa i nije baš tako jednostavno. Od Community  managera se traži dosta, od kreativnosti, analitičke sposobnosti pa do znanja iz marketinga, odnosa s javnošću,  novinarstva pa do diplomatskih vještina sve upakirano s ogromnom dozom entuzijazma. CM mora voljeti ono što radi i mora znati kako održati online zajednicu aktivnom, dobro poznavati brend koji predstavlja i da dobro ste čuli – nekada mora biti korisnička podrška. Uvijek mora biti u žarištu i pratiti kako online zajednica diše, a i sam mora znati disati s njom. Također mora sudjelovati u radu i osmišljavanju akcija koje će korisnike animirati.

Satish Kanwar, stručnjak za društvene medije u agenciji Jet Cooper (Toronto, Canada) govori o važnosti uloge online community managera:

Click here to view the embedded video.

Kako online zajednicu uvijek držati pod kontrolom?

To je poprilično težak zadatak jer najbanalnija situacija može krenuti u krivom smjeru. Ali, zato je CM tu da to predvidi, sanira je ako dođe do komunikacijske krize. Osoba na toj poziciji mora razgovarati s korisnicima, a ne im prodavati brend. Nema pretvaranja. Može im pomoći oko nekog problema, ali on je prijatelj, a ako imate nesuglasice s tim prijateljem/brendom onda ga je najbolje riješiti upravo s njim.

Online community manager je nepogrešiv?

Na žalost nije, a njegova jedna mala greška može dugoročno naštetiti brendu. Stoga je bitno imati osobu koja zna svoj posao i zbog koje se ne morate tresti ako ostane sama s online zajednicom. Jedan od hrvatskih primjera greške online community managementa na Facebooku opisao je i Željko Riha na svom blogu. Povjerenje je ključna stvar. No, događa se da i to povjerenje odleti u nepovrat, ipak CM je samo ljudsko biće i i kao takvo ima svojih slabosti. Zanimljiva su dva primjera, ovaj put s društvenog servisa Twitter.

Još poprilično svježi primjer takve slabosti se dogodio brendu Chrysler na službenom Twitter računu gdje puštena je F-bomba, kako to Amerikanci simpatično nazivaju. Naime u tweetu @ChryslerAutos napisana je riječ f**king koja je poslužila da CM slikovito opiše kako je ironično da u Detroitu koji je poznat kao grad automobilske industrije ne zna nitko (tu ide F riječ) voziti. Ta je objava bila upućena njihovim Twitter sljedbenicima kojih je tada bilo 7.500 tisuća. Objava je odmah izbrisana sa njihova računa i Chrysler se ispričao no to im nije puno pomoglo jer su je korisnici vidjeli, a neki su je proslijedili dalje pa ta objava i dalje stoji u online svijetu. Zanimljivo je i to da je Chrysler u svojoj isprici naglasio da je njihov Twitter račun bio hakiran, no doznalo se da je to ipak bio njihov community manager, zaposlenik agencije koju su angažirali. Moramo li naglasiti da je CM dobio otkaz, ali i da je Chrysler ipak povećao broj svojih Twitter sljedbenika i sada ih broji devet tisuća?

Drugi nezgodan slučaj se dogodio na Twitter računu modnog dizajnera Marc Jacobsa kojeg prati čak 100 tisuća korisnika. Osoba koja je ažurirala njegov račun  @MarcJacobsIntl je bila tu na stažiranju i u zadnja dva – tri dana svog rada stažist je imao mnogo toga za reći i nije mu to teško palo. Njegova avantura pljuvanja po Jacobsu i svemu vezano za odrađeni staž počeo je zbog zadatka koji mu je bio dodijeljen od strane Jacobsovog poslovnog partnera. Naime trebao je naći zamjenu za vođenje Twitter računa što se ovome nije svidjelo i njegov bijes je jednostavno bio nezaustavljiv. Od tweetova da mrzi svoj posao, da su njegovi poslodavci izbirljivi, da mu je teško do izjava, do toga da ima problema sa pisanjem i da nikome ne preporuča stažiranje. Naravno tweetovi su izbrisani i uslijedila je isprika, a krivnja je kao kod slučaja Chrysler prebačena na hakere. Zašto nam je u to tako teško povjerovati?

Chrysler i Marc Jacobs domaća zadaća

Chrysler je, istina, otpustio community managera koji je napravio štetu, no oni su je isto tako pokušali izbjeći na jeftini način, prebaciti krivnju na hakere kojih zamislite nije ni bilo. Takva prva reakcija nije bila potrebna i dodatno su se ubacili u probleme jer nisu imali plan za takve krizne situacije. Veliki minus za agenciju koju je Chrysler angažirao,a s kojom ugovor nisu obnovili. No dok su oni priznali da je bila njihova greška, Chrysler je već postao brend koji je imao krizu na društvenoj mreži i koji od tog trenutka najveću pažnju sigurno mora usmjeravati korisnicima u Detroitu, rodnom gradu Chryslera, gradu na kojeg je bačena tzv. F bomba putem društvene mreže.

Chrysler reklama za Super Bowl 2011., proglašena jednom od boljih u kojem odaju čast dugoj tradiciji koju imaju u američkom gradu Detroit:

Click here to view the embedded video.

Marc Jacobs primjer jest primjer ishoda koji se može očekivati ako se u startu krene neozbiljno. Samo mjesec dana prije Twitter incidenta tražili su osobu koja će voditi online život brenda. Njihova potraga za novim snagama nije urodila plodom, prema njihovim uputama kandidat za posao je mogao postati svatko tko bi  napisao nešto pametno u 140 znakova koliko jedan tweet dopušta. Isto tako, naglasili su da kandidat uopće ne mora imati neku povezanost s modom. Takav pronalazak novih snaga jest kreativan i hrabar, ali nije dovoljno ozbiljan što se na kraju i pokazalo.

Avantura se nastavlja…

Možda su ovi primjeri na kraju ispali i pozitivni, jer oba brenda su sanirala rane koliko toliko, jedni su povećali broj Twitter sljedbenika, a drugi se možda napokon potrude pa zaposle pravog community managera? Isto tako su pokazatelji kako se lako može pogriješiti, od samog brenda, do agencije za društvene medije, ali postavlja se pitanje jesu li ovakve greške tek početak i može li to jedan brend sebi dopustiti? Treba li svaki brend u svom timu imati mjesto za online community managera, osobu koja radi u PR timu i koja diše za taj brend ili se mora osloniti na vanjsku agenciju za društvene medije? Također tu je i pitanje koliko vanjska agencija zapravo može pomoći brendu, i koliko mu mora pomoći, kako unutar samog brenda komuniciraju odjeli marketinga i komunikacija, komuniciraju li uopće…

Charlie Osmond, strateg za društvene medije agencije FreshNetworks preporuča vođenje online zajednica in-house brend:

Click here to view the embedded video.

Ivana Urošević

Davor Runje SocialSense

Razvojem interneta i promjenom načina komunikacije, društvene mreže postale su ključno mjesto za razmjenu mišljenja i slobodno izražavanje stava o svim mogućim pitanjima. Time se pojavila potreba da se mišljenje javnosti prati tamo gdje se komunikacija i događa – na društvenim mrežama. Tako je došlo do razrade alata čija je funkcija monitoring društvenih mreža.

Takvi alati trenutno su u razvoju i trenutačno ne postoji nekoliko alata koji se kvalitetom iznimno ističu. Programi koji su dosad razvijeni vezuju se uz neke druge već postojeće alate i funkcionalnosti koje su razvili velikani poput Google-a. Takvi alati pretražuju sve javno dostupne postove na društvenim mrežama, forumima i blogovima. Problem nastaje prilikom traženja rezultata na slabije dostupnim jezicima, npr. hrvatskom. Najzastupljeniji alati za monitoring uglavnom funkcioniraju i pretražuju samo na engleskom.

Što donosi monitoring društvenih mreža?

Nakon odabira ključnih riječi koristi ovakvih alata su brojne:

• Osnovna funkcija je nadzor dojmova o analiziranom brendu. Koliko se često spominje, koji je stav o pojedinim potezima i brendu općenito, kakvi su stavovi u odnosu na konkurenciju i slično.
• Moguće je odrediti i sentiment stavova o traženim pojmovima, koji sagledani u globalu nakon tjedan ili mjesec dana mogu biti vrlo korisni u prikupljenim izvještajima.
• Iz generiranih postova mogu se izvući različite ideje, prijedlozi i neočekivana mišljena koja mogu biti značajna za odabir narednih poslovnih poteza.
• Ono što čini najveću razliku od prikupljenih medijskih objava je mogućnost reakcije. Kako se postovi prikupljaju vrlo brzo (rok oko 5 min) moguće je reagirati u realnom vremenu i komunicirati s ljudima koji izravno čine vašu ciljanu javnost. Dobar community manager ovom mogućnošću može napraviti puno korisnog za vaš brend, naravno, isto tako loš CM može načiniti značajnu štetu. Ovo je mogućnost koja press clipping diže na razinu 2.0

U Hrvatskoj neke agencije prepoznale su važnost monitoringa društvenih mreža. Tako je agencija za društveni marketing Mediacor ovlašteni hrvatski partner tvrtke Alterian za svjetski priznatu Alterian SM2 social media monitoring platformu.

Agencija Drap napravila je i korak više, odnosno razvila je vlastitu platformu za monitoring društvenih mreža, koju su nazvali SocialSense. Ta platforma vrlo je kvalitetno osmišljena i ni u čemu ne zaostaje za najpoznatijim svjetskim monitoring alatima. Ono što SocialSense izdiže iznad drugih je prilagođenost domaćem tržištu, odnosno jeziku, ali i dodatne mogućnosti filtriranja pretraživanja, čime je ova platforma vjerojatno najučinkovitiji odabir za domaći poduzetnički sektor. Za ciljanu skupinu kojoj bi ova platforma mogla biti korisna u Drapu smatraju tvrtke koje žele imati brzu i osobnu interakciju sa svojim trenutnim i potencijalnim korisnicima. Da SocialSense dolazi u pravom trenutku na domaće tržište potvrđuje i interes koji je pobudio, te se novi broj Medija&Marketinga Poslovnog dnevnika bavi upravo novom domaćom platformom za monitoring društvenih medija SocialSense.

Osim turističkog sektora kojem bi ovakav alat mogao biti od presudne pomoći u bliskoj budućnosti, preko državnih institucija, posebice policije, cijelog privatnog poduzetničkog sektora, pa sve do političkih aktera, nevjerojatno su široke mogućnosti primjene ovakvih alata. Možda će baš uskoro nadolazeći parlamentarni izbori biti ključni za ulazak monitoringa društvenih mreža u Hrvatsku na velika vrata. Kad već imamo tehnologiju koja se u Hrvatskoj razvija u isto vrijeme s tehnički najnaprednijim državama, bila bi šteta ne uhvatiti taj val i početi diktirati svjetske tehnološke trendove, koliko god to za Hrvatsku sada nevjerojatno zvučalo. Drapu je to već jednom uspjelo s mega popularnim Životinjskim carstvom, ne sumnjamo da će uspjeh ponoviti:-)

Osim o SocialSensu u novom broju Medija&Marketinga čitajte još što se to mijenja u marketingu i PR-u dolaskom društvenih medija, koji je omjer i za što najbolji:

GRAND PRIX – Velika nagrada Žirija

1. mtv.rs

2. mojarijeka.hr

3. coolinarika.com

GRAND PRIX – Velika nagrada Publike

1. pouke.org

2. opusteno.rs

3. dodirnime.com

Blog

1. gadgeterija.net

2. debeljuca.com

3. designed.rs/blog

Informativni

1. 24sata.hr

2. mondo.rs

3. novosti.rs

Poslovni

1. telenor.rs

2. web.burza.hr

3. putovanja.info

Ecommerce

1. donesi.com

2. kolektiva.net

3. tehnomanija.rs

Sve pobjednike pogledajte ovdje.

Popis najznačajnijih pretpostavljenih događanja razvrstanog po općenitijim područjima donosi Jutarnji list:

Politika

2011. Smjena vlasti u Sjevernoj Koreji. Kim Jong Un, nasljednik Kim Jong Ila, traži ekonomsku i trgovinsku suradnju sa Zapadom.

2012. Al Shabab, radikalna islamska grupa, preuzima vlast u Somaliji i putem piratskih grupa kontrolira promet u Adenskom zaljevu

2014. U novom valu globalne krize naoružanja za masovnu destrukciju Kina postavlja dalekodometne projektile u Sudanu koji su pod kontrolom Narodne oslobodilačke armije.

2016. Prvi potpuno kompjutorizirani izbori u SAD-u izazivaju burne reakcije i niz optužbi o grubim političkim manipulacijama tehnologijom.

Chelsea Clinton postaje prva trudnica u Senatu SAD-a

2020. Prvi klimatski rat. Bježeći s Maldiva koji tonu muslimansko se stanovništvo naseljava na Šri Lanki. Počinje vjerom potaknut rat uz veliku opasnost širenja.

Energija

2012. Nakon izraelskog napada na nuklearna postrojenja u Iranu cijene nafte i derivata skaču do povijesno najviše razine. Ahmadinedžad prijeti zatvaranjem Hormuškog tjesnaca

2015. Bum sunčane energije. Nakon njemačkog sađenja solarnih panela po Sahari sunčana energija postaje komercijalo isplativa i konkurentna na tržištu

2019. Nakon renesanse gradnje nuklearnih reaktora Francuska napokon izvodi uspješan eksperiment s fuzijom najavljujući novo doba čiste energije

Medicina & zdravstvo

2012. Supertuberkuloza, nova vrsta stare bolesti otporna na sve danas postojeće lijekove, izbija u Mexico Cityju i širi se na jug SAD-a i Latinsku Ameriku. SAD potpuno zatvara granicu prema Meksiku.

2013. Američka osiguravajuća kuća prva uključuje analize DNK u program zdravstvenog osiguranja.

2014. Najveća svjetska farmaceutska kompanija Pfizer raspada se na pet manjih tvrtki.

2015. Novartis prodaje prvu ‘pilulu za autizam’ namijenjenu pacijentima s ‘labilnim X’ kromosomom.

2016. Dvije Australke donose na svijet ‘dijete bez oca’ uz pomoć sintetičke sperme proizvedene iz matičnih stanica majke

2020. Potpuno automatizirani robot-kirurg službeno započinje rad na operacijama tumora. Stopa izlječenja raste do 20 posto

Tehnologija

2011. Ruski znanstvenici otkrivaju veliku američko/izraelsku mrežu kompjutorske špijunaže

2011. Automobili dobivaju krila. Terrafugia Transition, prvi ‘leteći auto’, ulazi u prodaju po cijeni od 200.000 dolara

2016. U američkoj saveznoj državi Sjeverna Karolina otvara se prva ‘farma’ s virtualnim zaposlenicima, zapravo stvarnim ljudima koji opslužuju igrače internetskih igara.

2018. Kreće Trans-Eurasia Express, najbrži vlak na svijetu povezuje Pariz i Peking brzinom od 300 kilometara na sat

Financije & ekonomija

2012. Facebook izlazi s dionicama na tržište i postiže vrijednost od 40 milijardi dolara. Mark Zuckerberg prvi je dvadeset-i-nešto-godišnjak težak više od deset milijardi američkih dolara

2013. Nakon dotad nezapamćenog kraha na Wall Streetu američke financijske vlasti potpuno zabranjuju visokofrekventno trgovanje

2014. Indijac Mukesh Ambani svrgava s čelne pozicije na Forbesovoj listi milijardera Meksikanca Carlosa Slima Helua

2018. Nakon duge, četverostruke recesije poslovi se napokon vraćaju. Potrošači su optimistični, Wall Mart bilježi globalno rekordan promet

Društvo & okoliš

2011. Generalni tajnik UN-a u Kairu prisustvuje rađanju 7-milijarditog djeteta. Rađanje djevojčice Malike Husein označava početak ‘dekade spolne jednakosti”’

2013. Izumire tuna

2015. Desalinizacija postaje najveći izvor pitke vode

2017. Prvo umjetno uzgojeno meso s okusom piletine dolazi na police supermarketa. Pola kilograma – 55 kuna

2020. U nedostatku žena Kina legalizira brakove među muškarcima

Bit će zanimljivo pratiti koliko će se predviđenog zaista i ostvariti… Nakon drugog čitanja mogu se uočiti detalji poput proročanske vizije trudne senatorice Chelsea Clinton 2016. godine ili točnog imena i mjesta rođenja očekivane 7-milijardite stanovnice Zemlje. Iz takvih detalja može se iščitati kako je Forbesovo predviđanje većim djelom znanstveno utemeljeno, ali sadrži i manje ozbiljnu stranu. Ta manje ozbiljna strana zaintrigirala nas je i ponukala da okupimo svoj tim (ne toliko znanstvenih ali kreativnih) stručnjaka, kako bi predvidjeli što to Hrvatsku očekuje do 2020. godine. Više o tome uskoro na Manjgura.hr…

Ove godine prvo mjesto zauzima 26-godišnji Mark Zuckerberg koji je iz svoje studentske sobe pokrenuo društvenu mrežu Facebook.

Na ovogodišnjoj listi 5 od prvih 10 mjesta zauzimaju ljudi iz Internet svijeta.

Ovime postaje jasno kako je zaista nastupilo novo doba u kojem onaj tko vlada internetom, vlada i svijetom.

1. Mark Zuckerberg – osnivač društvene mreže Facebook.  Ta mreža trenutno ima preko 500 milijuna korisnika, a na njoj se svakodnevno učita 14 milijuna fotografija.

2. Steve Jobs – vlasnik tvrte Apple, najuspješnije tehnološke kompanije na svijetu,koja je lansirala popularni IPhone. Prodajom tog telefona ova kompanija je zaradila gotovo 20 milijardi dolara.

3. Larry Page, Sergey Brin i Eric Schmidt – osnivači Google-a, najpoznatije internetske tražilica na svijete. Nakon tražilice, tvrtka se proširila na Google Groups koja je najveća arhiva poruka napisanih na Usernetu i sadrži oko 900 milijuna poruka napisanih diljem svijeta.

4. Rupert Murdoch – medijski mogul, čija grupacija „News Corporation“ okuplja u svom vlasništvu ima nekoliko filmskih (20th Century Fox)  i televizijskih (20th century For Television) kuća, satelitsku i kabelsku televiziju, te izdaje novine,  magazine i knjige  po cijelom svijetu.

5. Jeff Bezos – osnivač Amazona, najpoznatijeg web site za online kupovinu, koja trenutno prodaje više digitalnih knjiga nego onih u tvrdom uvezu.

6. Bernard Arnault – direktor grupacije LVMH, koja okuplja najpoznatije svjetske brandove poput Louis Vuitton, Christian Dior, Fendi, Givenchy, Marc Jacobs, Hennessy.

7. Michael Bloomberg – gradonačelnik New Yorka, osmi najbogatiji čovjek u SAD-u, koji je uspio smanjiti stopu kriminaliteta i poboljšati javno školstvo.

8. Larry Ellison – najbogatiji Amerikanac, vlasnik i osnivač Oracle, multinacionalne kompanije specijalizirane za software.

9. Biz Stone i Evan Williams – osnivači još jedne društvene mreže Twitter, koja trenutno ima oko 145 milijuna korisnika i druga je takva najveća mreža na svijetu.

10. Joe Mallone – predsjednik uprave Liberty Media, poznatiji kao „kralj satelita“, koja posjeduje kabelske televizije diljem svijeta.

Vjerojatno ste već primijetili kako na ovoj listi osim gradonačelnika New Yorka, koji je svoje mjesto zaradio poslovnim uspjehom a ne politikom, nema političara jer se ova lista odnosi na utjecaj poslovnog svijeta.

Maja Jenei

Vođeni polemikama oko zaštite podataka i nepoštivanja privatnosti na društvenim mrežama, četvorica studenata Instituta za matematičke znanosti Sveučilišta Courant u New Yorku Daniel Grippi, Maxwell Salzberg, Raphael Sofaer i Ilya Zhitromirskiy su odlučila napraviti alternativu vodećim društvenim mrežama i pokrenuti projekt pod nazivom Diaspora.

Ovo ne bi bilo ništa novo kada su u pitanju društvene mreže da ova mreža ne nudi potpunu zaštitu podataka i privatnosti korisnika. Ovaj sustav je poseban jer svojim korisnicima omogućuje razmjenu fotografija, videa i poruka bez korištenja posrednika kao što su Facebook, Flickr, Google ili Twitter. Da bi se to ostvarilo, svaki korisnik mora imati vlastiti serverski prostor u sustavu čime se osigurava potpuna privatnost. Diaspora bi trebala biti sigurnija i decentraliziranija mreža.

Studenti su novac za ovaj projekt, koji je koštao 200.000 dolara, prikupili samo donacijama. Priča se da je i osnivač Facebooka, Mark Zuckerberg donirao novac. Mreža bi trebala početi s radom 15. rujna.

Ukoliko ste ljubitelj ovakve vrste komunikacije ali vam se ne sviđa činjenica da netko koristi vaše podatke sigurno ćete postati korisnik Diaspore.

Maja Jenei

The elusive founder of WikiLeaks, who is at the centre of a potential US national security sensation, has surfaced from almost a month in hiding to tell the Guardian he does not fear for his safety but is on permanent alert. Julian Assange, a renowned Australian hacker who founded the electronic whistleblowers’ platform WikiLeaks, vanished when a young US intelligence analyst in Baghdad was arrested. The analyst, Bradley Manning, had bragged he had sent 260,000 incendiary US state department cables on the wars in Iraq and Afghanistan to WikiLeaks. The prospect of the cache of classified intelligence on the US conduct of the two wars being put online is a nightmare for Washington.

Više na http://www.guardian.co.uk/media/2010/jun/21/wikileaks-founder-julian-assange-breaks-cover.

Obzirom da sam i sam u proteklih nekoliko mjeseci bio predmet interesa policije (a koliko znam, nalog s mojim imenom je otvoren tamo negdje do kolovoza minimalno), nije neko osobito čudo da sam u posljednje vrijeme razvio interes za proučavanje različith zakonskih rješenja u drugim zemljama a koje reguliraju ponašanje i ovlasti policije u ovim high-tech situacijama kao što je bila moja.

Više na http://mrak.org/2010/06/17/medunarodni-cryptonomicon/.