Tko je jeo iz ruke ili je li umrlo pravo novinarstvo?

stLight.options({publisher:''});emailU listopadu sam prošle godine odlučio arhivirati jedan tekst Tomislava Klauškog napisanog za Novinar, glasilo Hrvatskog novinarskog društva, u godini u kojoj je društvo obilježavalo svojih prvih 100 godina, jer sam jednostavno znao da će doći dan kada će biti dobro na njega podsjetiti. Mislim da je taj trenutak došao, pa ga zato i prenosim u cijelosti. Cjelovit broj Novinara u kojem je objavljen ovaj tekst možete skinuti i kao .pdf datoteku ako ga i sami odlučite arhivirati kao svjedoka vremena, poput mene. Povod mi je bio jučerašnji dnevnik – Afera Verona – ekskluziva koja to nije jer kasni punih 6 godina i sva pitanja koja su se u njemu otvorila. Tomislavov tekst će ih otvoriti samo još više… Tko zabija čavle u lijes? Piše Tomislav Klauški, listopad 2010, Novinar HND Treba li nam više dokaza da je pravo novinarstvo umrlo, kad o tome raspravu vode njegovi krvnici i pogrebnici, oni koji drže ključne pozicije u najvećim hrvatskim medijima, diktiraju standarde, kreiraju mjerila – i dijele lekcije. Je li umrlo pravo novinarstvo? Naziv panela na nedavno održanom Weekend Media Festivalu u Rovinju zvučao je... Pročitaj više

Zašto Englezi za rok kažu deadline?

Engleska riječ “deadline” potječe iz vojne terminologije u 19. stoljeću. Deadline je bila linija oko vojnog zatvora koju zatvorenici nisu smjeli preći jer bi u protivnom bili upucani. Figurativna primjena riječi koja se odnosi na vremenski limit, prvi put se spominje oko 1920. godine kada je počela obilježavati rok u kojem trebaju biti predani materijali u novinskim redakcijama. Prelasku iz okrutnog značenja zatvorskog kruga u život poštenih građana, ova riječ nije izgubila mnogo na snazi, dapače još uvijek sije strah i trepet. Koristi ju se na sve strane, kako zgodno stoji jedno objašnjenje na Wikipediji koje nećemo upropaštavati prijevodom: „A deadline is a thing powerful people set up to ensure less powerful people comply with their way of doing things.“ Sama riječ je toliko opravdano i neopravdano korištena da je postala klišej. Ali jedna profesija koja još u potpunosti „polaže prava” na opravdano korištenje ove riječi je novinarstvo. I samim time, isti zakon nametnut je i svim komunikatorima na svijetu koji žele pametno odhendlati upit, objavu za medije ili uopće bilo što što ima ikakve veze s medijima. Prvo, vijesti ne bi postojale bez poštivanja... Pročitaj više

Hrvatske novine – propadanje ili reorganizacija?

Tijekom 2010. u Hrvatskoj je ugašeno 69 tiskovina što je samo nastavak vala koji je započeo još 2004. otkada su u Hrvatskoj ugašene 262 novine. Kako izdavači navode, uzrok gašenja pojedinih novina je činjenica da se troškovi poreza, papira, tiska, distribucije i ljudskog rada ne mogu pokriti samo prihodom od prodaje. Dva najpoznatija tjednika koja su nestala u spomenutom razdoblju su tabloid Arena i politički tjednik Feral Tribune, a razlozi su upravo ovi koje smo naveli; premali broj prodanih primjeraka i smanjeno oglašavanje. Besplatne novine Metro koje su svoj prihod temeljile isključivo na oglašavanju, u periodu krize očito nisu imale šanse te su također iščezle. Neke novine, kao što su Vjesnik ili Glas Istre su također bile pred gašenjem, što zbog krize, što zbog lošeg poslovanja, ali su se na kraju ipak, na različite načine, uspjele održati. Trend nije karakterističan samo za Hrvatsku. Novine diljem svijeta doživljavaju gotovo iste probleme te se na različite načine nose s njima. Početkom 2008., kada se kriza u Americi već raširila, 100 najvećih novinskih kompanija bilo je prisiljeno otpustiti više od 6300 zaposlenika, a kako je kriza odmicala... Pročitaj više

Knjiga Tene Perišin Televizijske vijesti definira nova pravila za TV novinare

Knjiga dugogodišnje novinarke i urednice Hrvatske radiotelevizije, Tene Perišin, pod nazivom Televizijske vijesti prikazuje nastajanje televizijskih dnevno-informativnih emisija.  Perišin smatra kako naglasak treba staviti i na važnost pojmovnika u kojem čitatelji nalaze stručno nazivlje, ali i profesionalni žargon televizijskog novinarstva koji knjigu čini zanimljivom ne samo studentima novinarstva nego i široj javnosti koju zanima uloga televizijskog medija u suvremenom društvu. Knjiga na sustavan način obuhvaća najbitnije elemente konstrukcije vijesti, nudeći čitateljima mnogobrojne informacije i smjernice za snalaženje u razumijevanju televizije i televizijskih informativnih sadržaja. Na predstavljanju knjige prof.dr.sc. Malović je pohvalio kolegicu: “Perišin u knjizi na najbolji mogući način spaja svoja novinarska znanja i znanstvena istraživanja, te sustavno iznosi sve što u današnjoj znanosti o masovnom komuniciranju i medijima treba znati o odabiru vijesti”. Knjiga je inače predstavljena u punoj dvorani Hrvatskoga novinarskog doma u Zagrebu pred brojnim stručnim auditorijem. Tena Perišin, televizijska novinarka i urednica na HRT-u,... Pročitaj više

Rugala se sova sjenici: Jutarnji vs Večernji SMS transkripti

Nakon što je Večernji list 23. ožujka objavio transkripte SMS-ova koje je Ivo Pukanić u zadnjim danima života razmjenjivao s najutjecajnijim pojedincima Hrvatske (glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, suvlasnik EPH Ninoslav Pavić), digla se bura u Jutarnjem listu (pod vlasništvom EPH). Zamjenik glavnog urednika i stalni kolumnist Jutarnjeg Davor Butković pisao je o etičnosti objavljivanju spornih SMS poruka i javnom interesu u svemu tome. Priča oko sukoba najčitanijih hrvatskih dnevnih novina (barem ovih za 7kn) postaje zanimljiva kada se usporede Butkovićeva kolumna iz dalmatinskog izdanja – tiskana u utorak 23. ožujka navečer i zagrebačkog izdanja Jutarnjeg tiskana rano ujutro 24. ožujka. Već po naslovu je jasna razlika u pristupu istoj temi: Dalmatinsko izdanje: Panika od neuspjeha: Zašto je Večernji list sada odlučio postati Imperijal Zagrebačko izdanje: Zaštita privatnosti: Što se, zapravo, može objavljivati u novinama? Milan Ivkošić napisao je tekst u Večernjem listu 25. ožujka kao odgovor na Butkovićeve dvije verzije kolumni. Nino Pavić nakon toga preuzima štafetnu palicu od Butkovića, napisavši osobno tekst u Jutarnjem listu u ponedjeljak... Pročitaj više

Crnogorski mediji slobodniji od hrvatskih

Freedom House, američka neprofitna udruga, povodom Dana slobode medija, predstavila je svoje godišnje izvješće o slobodi medija u svijetu, koja je već sedmu godinu u otpadanju. Poražavajući je podatak da je u svakoj regiji primjetljivo nazadovanje i udaljavanje od temeljnih načela slobode, čime novinarstvo postaje profesija koja se bori za opstanak. Kako navodi Jennifer Windsor, izvršna direktorica Freedom House-a, novinarstvo je danas podvrgnuto sve većem pritisku vlada, mnogobrojnih moćnika, a veliku ulogu igra i svjetska ekonomska kriza. Time novinarima postaje sve teže sačuvati svoju tradicionalnu ulogu «pasa čuvara» demokracije. Provedeno istraživanje uključilo je 195 zemalja, a rezultati su pokazali da je njih 70 u kategoriji slobodnih, 61 u kategoriji djelomično slobodnih, a čak 64 neslobodnih. Uspoređujući s prošlogodišnjem izvješćem vidljivo je umjereno otpadanje slobode medija. Naime, u 2008. godini 72 zemlje bile su slobodne, 59 djelomično slobodne, a i također 64 neslobodne. Najnovije istraživanje pokazuje da samo 17 posto svjetske populacije, odnosno 1,107,999,000 ljudi živi u državama gdje postoji sloboda medija. Hrvatska se, uz bok Antigue... Pročitaj više

Zar više nitko ne sanja o Pulitzeru? A taman su promijenili pravila…

Bilo je samo pitanje vremena kad će se najveća i najpoznatija novinarska nagrada proširiti na mrežnu komunikaciju. Odbor za dodjelu nagrada Pulitzer odlučio je promijeniti pravila i od sada će prihvaćati i prijave novinarskih radova i iz publikacija koje se objavljuju samo na Internetu. Tako će u travnju 2009., kada se nagrađuju radovi iz 2008. godine, konkurirati radovi iz on line medija u svih 14 kategorija. Da, sigurno je bilo samo pitanje vremena, jer malo tko tko se ozbiljno bavi novinarstvom ograničava svoju djelatnost samo na tiskovine. Zašto? Jer je glupo ignorirati činjenice. Istraživanje The state of the news media 2008 iznjedrilo je nekoliko bitnih zaključaka: Vijesti više nisu samo proizvod, već postaju kompletna usluga u očima konzumenata Novinske kuće i web stranice više nisu posljednja destinacija, već otvaraju vrata novim informacijama i idejama, te se u pružanju istih mora ići sve dublje i dublje Neslužbeni blogovi i siteovi su okarakterizirani kao nedovoljno vjerodostojni izvori informacija, iako se smatraju najvažnijom prekretnicom u informiranju Izbor tema američkih medija se sužava, a ne proširuje (dovoljno je spomenuti rat u Iraku i... Pročitaj više

Dragi pokojnici, javite nam adresu i podatke!

Prvi naslov mi je bio “Znamo li priznati pogrešku?”, ali nakon Aninog dnevnika, mi ovaj gornji izgleda puno prikladniji. Živimo pod nevjerojatnim pritiskom. Bez mobitela ne znamo otići ni na kavu. Ukoliko nas nitko nije nazvao u zadnjih par minuta pogledamo s nevjericom da li se baterija možda ispraznila. Pritišću nas klijenti, obitelji, društvo. Sve teže je biti odgovoran i informiran – sve teže je biti, jednom riječju, profesionalac u poslu. Nije ništa čudno da sve češće griješimo. Ali, znamo li se za pogrešku ispričati? Evo jednog vrhunaravnog primjera  kako profesionalno upravljamo informacijama. Večernji list od 04. rujna 2008. godine donosi članak pod naslovom „Dragi pokojnici, javite nam adresu i podatke!” autora Bernarda Karakaša. Da ne bi ostalo samo na naslovu, vjerojatno urednik oprema članak tako da u nadnaslovu piše „Obavijesti na groblju izazvale strah od poskupljenja češnjaka“. Potom ide velika fotografija obavijesti na gradskom groblju u Slavonskom Brodu na kojoj piše: „Molimo korisnike grobnih mjesta da se jave u referadu groblja radi evidentiranja promjene adrese i ostalih podataka“. Nije ni sami članak... Pročitaj više