Kako uspješno upravljati krizom

U nastavku vam prenosimo članak objavljen na portalu Campaigns&Elections.com koji se bavi kriznim komuniciranjem te donosi niz savjeta za uspjeh u ovom poslu. Michael O’Conner ležao je 4. srpnja kraj svog četiri dana starog djeteta kada ga je nazvao kandidat za gradonačelnika čiju kampanju je vodio. „Pregazio sam 11-godišnje dijete,“ čulo se kroz slušalicu. O’Conner je kratko udahnuo prije nego što se raspitao kod svog sugovornika za zdravlje djeteta te se odmah bacio na osmišljavanje odgovora na ovaj problem. „Najgore što se može dogoditi s kampanjom jest da se nađe u vrtlogu prevelikog analiziranja novonastale situacije,“ znao je reći O’Conner.  Ovo je ujedno i zlatni savjet koji je ponudio tijekom predavanja na temu „Kako upravljati krizom i preživjeti“ u sklopu konferencije pod nazivom „Umjetnost vođenja političke kampanje“. O’Conner je do kraja uspješno vodio kampanju koja je Barta Petersona promovirala u prvog gradonačelnika Indianapolisa iz redova demokrata u posljednje 32 godine. Danas, kao čelnik Bose Public Affairs Group, O’Conner savjetuje voditeljima kampanja da od samog početka pruže medijima sve potrebne... Pročitaj više

Odnosi s javnošću u 2012. godini – što možemo očekivati?

Kakve će novosti 2012. godina donijeti odnosima s javnošću? PR agencija  Affect sa sjedištem u New Yorku odgovara na to pitanje  i u 10 točaka donosi svoja predviđanja koje prenosi PR daily: Smrt e-mail plasiranja (e-mail pitch), a porast tvit plasiranja. U 2012. godini oslanjanje na e-mail plasiranja informacija splasnut će  u korist društvenih medija. Društveni mediji, odnosno  nijhova sažetost i brzina, stvaraju idealno mjesto za novinare koji više neće morati primati pamflete o prednostima uzbudljivog novog proizvoda kojeg PR agencija predstavlja. Bit će dovoljno samo 140 znakova. Google+ poslovni korisnici = uspjeh. U 2012. godini tvrtke će koristiti Google+ kao stratešku platformu za komunikaciju s klijentima. Više od 50 milijuna korisnika društvene mreže Google+ čini zlatni rudnik za proširenje poslovne moći, nudeći kvalitetan kanal za odnose s kupcima i razvoj poslovanja. Upotreba društvenih medija neće ići bez strategije razvoja. U godini koja je na izmaku, mnogi su ubrzano i nepripremljeno uskočili i počeli koristiti sve dostupne online društvene platforme. Nadolazeća godina bi trebala biti godina temeljitih priprema i određivanja strategija... Pročitaj više

Smije li političar puknuti na novinare – Radimir Čačić opet u akciji protiv novinara

Političari si nažalost ponekad dopuštaju stvari koje ne prolaze i zato obično budu sankcionirani, prije svega u medijima. Jedna od osnovnih stvari koje učimo klijente na medijskim treninzima jest da nikad ne idu u sukob s medijima ili novinarima pojedinačno. Jer u politici danas jesi sutra nisi, novinari u prosjeku obično puno dulje izdrže od političkih karijera pojedinaca. Radimiru Čačiću nije prvi put da spominje “sto bogova” novinarima, samo mi je žao da je i ovaj put, kao i zadnji bezrazložno pukao. U nastavku vam prenosimo tekst s tportala o nedavnim Čačićevim medijskim istupima, a na RTL-u možete pogledati i kako to izgleda uživo. Stručnjaci za krizno komuniciranje upozorili su nakon još jednog ‘obračuna’ budućeg potpredsjednika Vlade Radimira Čačića s novinarima kako jedan od najbližih suradnika Zorana Milanovića mora ‘kontrolirati svoju narav’. Strahuju i da ‘u ovom trenutku neće slušati savjete stručnjaka za odnose s javnošću’. Čačićeva savjetnica za PR Ankica Mamić brani svog klijenta pravdajući njegovu komunikaciju s novinarima – ‘ogromnim teretom koji ga čeka’ Nervozna... Pročitaj više

Coca-Cola objavila e-izdanje priručnika hrvatskoga poslovnog jezika

Jezični priručnik Coca-Cole HBC Hrvatska – hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji, poslovni je priručnik kojemu je osnovni cilj podizanje razine jezične kulture u komunikaciji unutar tvrtke Coca-Cola HBC Hrvatska i izvan nje, tj. u međusobnoj poslovnoj komunikaciji Coca-Colinih zaposlenika i komunikaciji zaposlenika s dionicima, kupcima i potrošačima. Cijeli priručnik možete pročitati i preuzeti ovdje.  Read More →

Mala škola Jadranke Kosor: kako priopćiti lošu vijest

Morate javnosti priopćiti lošu vijest? Ništa lakše: ne sazivajte tiskovnu konferenciju. Posebice ako ta vijest otvara brojna neugodna pitanja. Bom poskusil še enkrat: ne sazivajte tiskovnu konferenciju! Svakako se posavjetujte sa savjetnikom za odnose s javnošću ako ste ga već angažirali. Prođite kroz sva potencijalna pitanja i razradite odgovore. Pozorno ih analizirajte, da ne upadnete u zamku vlastitih odgovora. Do sada ste mogli zaključiti da tiskovna konferencija nije dobro rješenje. Brojni su problemi: rasvjeta će biti prejaka što će vam dodatno istaknuti podočnjake od neprospavane noći, dugo traje pa nećete moći kontrolirati govor tijela, gubit ćete koncentraciju i nećete moći ponoviti rečenicu koji ste krivo formulirali… No najveći problem je da će vam novinari postavljati svakakva pitanja. Ako ste se unatoč savjetu ipak odlučili na tiskovnu konferenciju i pozvali novinare iz svih medija, uključujući i one elektronske, svakako nemojte zabraniti izravan prijenos tiskovne konferencije. Nikome nije uspjelo zaustaviti ni Reuters ni Twitter, a tih će pola sata odgode samo poslati krivu poruku. Odjenite se dostojanstveno, ne kitite se previše, i... Pročitaj više

Zašto se vrijednost članka ne može uspoređivati s plaćenim objavama – Vindija vs Dukat i Meggle

San je svake tvrtke naći se u pozitivno intoniranom novinarskom članku, još kad vas autor jasno izdvaja od konkurencije u naslovu teksta, benefiti za kompaniju su višestruki. Upravo se to dogodilo Vindiji, jedinoj domaćoj velikoj mljekarskoj industriji koja ne uvozi mlijeko u prahu, o čemu je pisao Poslovni dnevnik u članku “Meggle i Dukat najviše uvoze, Vindija ništa”. Naime, za razliku od plaćenih objava, oglasa ili PR tekstova, općenito veću vjerodostojnost imaju autorski tekstovi zbog objedinjavanja činjenica i nezavisnog te objektivnog istraživanja i vrednovanja informacija o nekoj temi. Nekoliko je metoda kojom se koriste PR stručnjaci ne bi li kvalitativno i kvantitativno vrednovali takvu objavu. U svakom slučaju vrijednost autorskog novinarskog teksta višestruko je veća od oglasa iste veličine, na istoj poziciji u određenom mediju. Ipak, financijski pokazatelj u ovom slučaju je manje značajan, jer kreiranje pozitivnog javnog mjenja kod čitateljstva kroz afirmativno pisanje u ovom konkretnom slučaju o varaždinskoj tvrtki Vindija ima puno već značenje. Naravno, da bi uopće došlo do ovakvih situacija, gdje novinari pišu i objavljuju činjenice... Pročitaj više

Demanti iliti zahtjev za ispravak objavljene informacije

Javne osobe ili dobro rade svoj posao pa su zato često u medijima, ili pak smišljaju načine kako dospjeti u medije. Kada je tekst neutralan ili pozitivan onda su ponosni na sebe i svoje dosege, no ukoliko je objava negativna počinju problemi. Zakon o medijima jamči svakome da može od glavnog urednika zatražiti ispravak objavljene informacije.  I Kodeks časti hrvatskih novinara propisuje to isto. No pisanjem zahtjeva za ispravak najčešće započinju igre bez granica kojima ću se baviti u narednim člancima. Jučer me je nazvala klijentica i upitala ima li smisla demantirati uradak Nika Titanika. Upit me je malo zbunio. Doista ne znam kako bih to napravio. Što bih trebao napisati u zahtjevu za ispravak? Da nema takvu frizuru ili da ne nosi Hello Kitty ukosnicu? Zaključak, premda očit, možda treba ponovno napisati: humor i satira se ne demantiraju… Kako ovo demantirati? Premijerka nije nikada nosila oklop i jahala konja? Pogledajmo primjer: Aleksandar Stanković je u svojoj kolumni na Portalu Oko napisao između ostalog napisao i tekst pod naslovom „Josip Đakić je žena!“. Razlog ovakvom tekstu Stanković navodi već u prvoj rečenici „Uvrijeđen traži 100 hiljada... Pročitaj više

Jana osvježenje na Stradunu – objaviti ili ne pitanje je sad

Papiga pije Janu Zamislite stiže vam mail u petak 12.8. u 13:00 sljedećeg sadržaja: Subject: Jana_osvježenje na Stradunu Poštovani, jedino pravo rješenje za žeđ u vrućim ljetnim danima čak i jedna papiga na dubrovačkom Stradunu pronašla je u prirodnoj izvorskoj vodi Jani. U privitku Vam šaljemo zanimljivu fotografiju te Vas ljubazno molimo za objavu iste. Srdačan pozdrav Ovdje se javlja više dilema – prvo za PR agenciju kojoj klijent da nalog da ovakvu objavu proslijedi medijima. Biste li je vi poslali? Mogu pretpostaviti kako je do slike došlo – svi su mediji obavijestili da se Todorići mlađi odmaraju u Dubrovniku, pa je možda i ova fotografija nastala za vrijeme jedne od šetnji Stradunom. Imamo dakle otežavajući efekt – vlasnici PR agencije ili važni klijenti traže da se objava pošalje? Sve vam govori da to nema smisla – ali što ćete napraviti. Ponuditi im da je objave na fan pageu Jane na FB, što sam upravo sada napravio jer je tamo 57 tisuća fanova Jane? Drugo je slegnuti ramenima i poslati je profesionalno medijima – ja tu nemam problema – vrijedi pokušati APP. No hoće li mediji objaviti tu sliku? Oni koji imaju... Pročitaj više

Medijske manipulacije – zašto danas moramo biti stalno oprezni

Jedan prigodan uoči Dana domovinske zahvalnosti i proslave Oluje, koja će opet zasigurno izazvati sad već tradicionalni folklor, ove godine dodatno pojačan izborima i u kod nas i u Srbiji. Dakle, priča je krenula negdje u kolovozu 2010., na Dan domovinske zahvalnosti, kada su mi neki prijatelji iz regije skrenuli pažnju na snimak na YouTubeu u kojem se čuje audio citat Franje Tuđmana iz famoznog transkripta s Brijuna. I uistinu kad poslušaš ovu verziju ovako prezentiranu (mislim da se radi o isječku iz dokumentarca Oluja nad Krajinom) može čovjek svašta pomisliti, ako nije upoznat s cijelom pričom. Njihova namjera im je i bila da mi time mašu i dokazuju zločinačke namjere Franje Tuđmana. Nisam se previše uzbuđivao jer sam znao da je cjelovit transkript dosta jasan ako ga se sagledava u kontekstu 1995. tim više što sam aktivno sudjelovao u svim komunikacijskim aktivnostima oko Oluje. Naravno sve se ponovilo sredinom travnja prilikom objave presude generalima. Očekivano slavodobitno s njihove strane, jer su kao tvrdnje sada potvrđene od suda u Haagu. No, za divno čudo probudio se tih dana netko na HRT-u i pustio cjelovit isječak, koji opet baca drugo svjetlo... Pročitaj više

Hauska, Manjgura i Madison uljepšavat će imidž Ine

Naftna kompanija INA angažirala je tri agencije za odnose s javnošću –Hauska&Partner, Madison i Manjguru koje će  u nadolazećem razdoblju  brinuti  o imidžu kompanije,  obavještavati javnost o modernizaciji rafinerija u Sisku i Rijeci te komunicirati u kriznim situacijama. Nedugo nakon objavljivanja rezultata natječaja, počele se kružiti priče kako angažiranjem hrvatskih PR agencija mađarski MOL, inače suvlasnik Ine,nastoji popraviti svoj imidž uslijed krizne situacije nastale otkrivanjem malverzacija u procesu privatizacije Ine u kojoj se čelnike MOL-a sumnjiči da su kupili većinska vlasnička prava nad Inom podmićivanjem tadašnjeg  hrvatskog premijera Ive Sanadera sa  10 milijuna eura. Glasnogovornica Ine Žana Goić, glasnogovornik MOL-a Domokos Szollar kao i odgovorne osobe u angažiranim PR kompanijama takve  su i slične tvrdnje i napise opovrgnuli. Glasnogovornik MOL-a Szollar pritom je izjavio da je „Cijeli slučaj u domeni pravosuđa pa bi eventualno imalo smisla angažirati odvjetnika“  potvrdivši da nemaju potpisan ugovor s nijednom od navedenih PR kompanija. U prilog tvrdnji da Inino angažiranje PR agencija nije očajnički pokušaj“gašenja... Pročitaj više

Advertorial – plaćeni PR tekst ili hibridno novinarstvo

Kao pojam i kao sama riječ advertorial povlači za sobom pitanja o standardnom hrvatskom jeziku, novinarskoj struci i etici. Za one koji ne znaju advertorial je plaćeni napis u tiskovinama, prilog na televiziji ili radiju koji je uređen i napisan novinarskim stilom, a sadržaj promovira neku uslugu, proizvod, ideju ili nešto što treba biti prodano. Sama riječ advertorial je, kako piše Dejan Verčič u Odnosima s medijima, kovanica „sastavljena iz engleskih riječi za oglašavanje – advertising – i za urednički, odnosno, novinarski sadržaj – editorial.“ U pravilu takav napis mora vizualno biti izdvojen od ostalih napisa u tiskovinama te kao i na televiziji i radiju, jasno istaknut kao plaći prostor. Slovo zakona tu je veoma jasno: “Nije dopušteno prikriveno i prijevarno oglašavanje. Prikrivenim oglašavanjem smatrat će se svaka novinarska forma (pisani tekst, fotografija, slika, crtež i drugo) koja je na bilo koji način plaćena, a nije jasno označena kao oglašavanje.“ Prilično jasno zar ne? Pa u čemu je onda problem i zašto je važno da šira populacija zna o čemu se tu zapravo radi? Ralph Tench i Liz Yeomans u „Otkrivanju odnosa s javnošću“... Pročitaj više

Zašto Englezi za rok kažu deadline?

Engleska riječ “deadline” potječe iz vojne terminologije u 19. stoljeću. Deadline je bila linija oko vojnog zatvora koju zatvorenici nisu smjeli preći jer bi u protivnom bili upucani. Figurativna primjena riječi koja se odnosi na vremenski limit, prvi put se spominje oko 1920. godine kada je počela obilježavati rok u kojem trebaju biti predani materijali u novinskim redakcijama. Prelasku iz okrutnog značenja zatvorskog kruga u život poštenih građana, ova riječ nije izgubila mnogo na snazi, dapače još uvijek sije strah i trepet. Koristi ju se na sve strane, kako zgodno stoji jedno objašnjenje na Wikipediji koje nećemo upropaštavati prijevodom: „A deadline is a thing powerful people set up to ensure less powerful people comply with their way of doing things.“ Sama riječ je toliko opravdano i neopravdano korištena da je postala klišej. Ali jedna profesija koja još u potpunosti „polaže prava” na opravdano korištenje ove riječi je novinarstvo. I samim time, isti zakon nametnut je i svim komunikatorima na svijetu koji žele pametno odhendlati upit, objavu za medije ili uopće bilo što što ima ikakve veze s medijima. Prvo, vijesti ne bi postojale bez poštivanja... Pročitaj više

Sljedeca stranica »