Click here to view the embedded video.

Ovo je jedna od mnogih zanimljivih priča o tome kako su PR-ovci ‘skuhali’ nešto veliko, mora se priznati nekad nije sve bilo i ukusno.

Infografika ispod donosi pregled najznačajnijih i neke od najzanimljivijih PR kampanja kroz povijest.

www.bloggingprweb.com

Slobodno pročitajte o drugim interesantnim PR kampanjama ili općenito o odnosima s javnošću.

Ivana Urošević

Prilično jasno zar ne? Pa u čemu je onda problem i zašto je važno da šira populacija zna o čemu se tu zapravo radi? Ralph Tench i Liz Yeomans u „Otkrivanju odnosa s javnošću“ naziru problem. Ukoliko nije naglašeno da je to kupljeni prostor u medijima, za njih je to „zamagljivanje razlike između autorskog teksta i oglašavanja“. Hibridna forma. Upravo zbog nepridržavanja zakona advertorial služi kao „namjera da se reklama zamaskira kao autorski tekst, što otvara mogućnost za dovođenje čitatelja u zabludu“, a već smo ustanovili da je to protuzakonito. Ovdje se može povući i pitanje medijske obrazovanosti kao i minimalne razine informiranosti u školama, kako bi korisnici medija bili upoznati s onim što zapravo konzumiraju, no to je tema za neku drugu priču. Treba istaknuti Hrvatsku udrugu za odnose s javnošću i Hrvatsko novinarsko društvo kao dva lica jedne medalje koja bi trebala zajedno surađivati i upozoravati na nepravilnosti u radu svojih struka, no oni nemaju potrebnu moć za izmjenama zakonske regulative. Nažalost.

A sada se možemo malo pozabaviti i pitanjem nedostatka dostojnog hrvatskog naziva za advertorial, kao i za mnoge druge izraze, koji razvojem odnosa s javnošću i povezanih struka svakodnevno nastaju i kod nas se udomaćuju u svojim engleskim inačicama naziva. Razvojem interneta, trendovi u svijetu komunikacija udomaćili su se isključivo na mreži. Skoro sve što se kroz komunikacije na internetu nudi je na engleskom jeziku jer jednostavno nema prijevoda. Pa čak i sama riječ on line nema prihvaćen prijevod.

Ako nema točnog prijevoda riječi već samo pojašnjenja i objašnjenja što je to advertorial teško da će šira populacija znati o čemu je zapravo riječ. Važnu ulogu u svemu ovome imaju i jezikoslovci. Vjerojatno najveći problem leži u činjenici da postoji pet važećih pravopisa u Hrvatskoj, pa kako onda pronaći vremena pratiti najezdu stranih riječi koja se godinama uvlači kad se ljudi ne mogu dogovoriti oko jedne jedine riječi poput greška za koju postoji šest različitih ali opet valjanih oblika. Uz to, kako se i komunikacijska struka prilagođava svjetskim trendovima, vrlo važno bi bilo i da jezikoslovci prate trendove na međumrežju, kako ne bi ostali bez domaćih izraza. Požurite, jer već je prekasno. Dovoljno je dobar primjer i ovaj Rječnik digitalnog businessa iz posljednjeg izdanja časopisa Maksi (namijenjenog PR, marketing i medijskoj branši).

Predstavnik Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ) i direktor naše agencije Krešimir Macan uručio je dekanu Fakulteta političkih nauka prof. dr. Iliji Vujačiću u četvrtak 26. svibnja u Beogradu osam naslova iz stručne biblioteke HUOJ-a iz područja odnosa s javnošću i političkog marketinga. Naslovi će svim studentima koji se žele usavršavati u ovim područjima biti dostupni u biblioteci Fakulteta političkih nauka.

„Izuzetno nam je drago da su PR dani Fakulteta političkih nauka u Beogradu, koji su se ove godine održali 3. put za redom, otvorili prostor i za suradnju među srodnim fakultetima i udruženjima u celom regionu. Nadam se da je ovo tek početak jedne uspešne saradnje kroz koju će najviše profitirati sami studenti, što je i jedan od osnovnih ciljeva našeg fakulteta“, izjavio je dekan FPN-a prof. dr Ilija Vujačić.

„Uprava HUOJ-a i njen predsjednik Drenislav Žekić nisu se niti jednog trenutka premišljali kako odgovoriti na molbu PR službe FPN-a. Želja nam je unaprijediti regionalnu suradnju kako naših udruga tako i edukacijskih ustanova koje educiraju buduće kadrove za odnose s javnošću. Ovo je nadam se tek prvi mali simboličan korak, nadam se da ćemo Vas uskoro osobno, zajedno s Vašim studenima, imati priliku ugostiti u Zagrebu“, poručio je Krešimir Macan, predstavnik HUOJ-a i ujedno jedan od predavača na prošlotjednom seminaru PRDays koji je, uz veliki interes javnosti, organizirala upravo PR služba FPN-a. Dio atmosfere s PR dana osjetite i u članku Kako žaba da postane princ?.

HUOJ je donirao beogradskom Fakultetu političkih nauka sljedeće naslove koji će od sada biti dostupni svim zainteresiranim studentima u biblioteci FPN-a, a detalje o naslovima možete vidjeti i na stranicama biblioteke PRint HUOJ-a:

1. „Priručnik za političke kampanje- lekcije s bojišnice“, L.Zetter, Biblioteka PRint
2. „Mogu li Vas citirati?- praktični priručnik za odnose s medijima za menadžere“, W.Essex, Biblioteka PRint
3. „Korporativni razgovori: vodič za provedbu učinkovite i prikladne interne komunikacije, S.Holtz, Biblioteka PRint
4. „Kreativnost u odnosima s javnošću“, A.Green, Biblioteka PRint
5. „Komunikacijski plan – srž strateških komunikacija“, L.R. Potter, Biblioteka PRint
6. „Priručnik za odnose s javnošću“, A.Theaker, Biblioteka PRint
7. „Mjerenje i evaluacija u odnosima s javnošću“, B.van Ruler, A.Tkalac Verčić, D.Verčić

Tko bi onda trebao upravljati vašom strategijom socijalnog medija?

Po Lakeu bi osobnu strategiju razvoja odnosa s javnošću na društvenim mrežama tvrtka sama trebala posjedovati, odnosno kontrolirati i razvijati dalje. Obrazlaže to time kako su zaposlenici u tvrtci najbolji, jer poznaju politiku tvrtke i njezin način rada. Ne mogu lažirati podatke i informacije, jer su im konstantno dostupni. Dostupni su im također i ostali suradnici s kojima brzo izmjenjuju potrebne informacije te ih tako brže plasiraju na društvenim mrežama.

No, Lake se ne odriče pomoći PR i marketinških agencija u kreiranju same komunikacije, kao i u savjetodavnom dijelu kojim potrebnim znanjem tvrtka ne raspolaže u tolikoj, a možda ni u kakvoj mjeri, kao specijalizirane PR i marketinške agencije.

Zato je razlika velika u „posjedovanju“ komunikacije na socijalnim (društvenim) mrežama i savjetovanja u tom segmentu. To je timska igra, da se izrazim sportskim terminom, a produžuje se na koordinaciju svih uključenih u sam zadatak.

PR i marketinške agencije mogu igrati veliku ulogu u definiranju uspješnosti komunikacije u društvenim medijima koji su kulturni i organizacijski izazov za većinu tvrtki bilo koje svrhe i struke. Komunikacijski menadžment na društvenim mrežama je vezan uz stalnu interakciju s klijentima, stvarnim ljudima koji tim putem komuniciraju sa svojim omiljenim brandom, šalju upite, žele prvi znati o akcijama, sniženjima i svemu ostalom njima bitnom, a time pridonose većoj popularizaciji samog branda. Istovremeno, davatelj usluge komunikacije, tj. komunikacijski menadžer ili komunikator svojim promptnim reakcijama više približava tvrtku samom korisniku i time praktički klijent dobiva dojam duboke prisnosti i prijateljevanja. Na društvenoj mreži vaš omiljeni brand postaje vaš najbolji prijatelj.

No, da biste sve to naučili primjenjivati, potrebni su vam savjeti PR i drugih specijaliziranih agencija kako biste naučili na koji način svoju zamisao ili već smišljenu strategiju takve vrste raditi i dalje razvijati. Potrebna vam je edukacija kadra, potrebne su vam šire smjernice i savjeti oko vaše strategije, a ponekad vam je potrebna i sasvim nova strategija. Sve to vam mogu pružiti PR ili specijalizirane agencije koje neće umjesto vas obavljati taj posao već će vas naučiti kako još bolje komunicirati i osvajati tržište putem društvenih mreža.

Dakle, PR i marketinške agencije neće posjedovati vašu komunikaciju na društvenim mrežama, već će je usmjeravati i pomagati vam u osmišljavanju načina boljeg komuniciranja. Pomagat će vam u ostvarivanju vaše strategije. Nešto kao krizno komuniciranje koje je zapravo točno to na društvenim mrežama, jer je potrebna brza i usmjerena reakcija.

Kako rasporediti kontrolu nad komunikacijom putem društvenih mreža?

To može biti netko u tvrtci tko se razumije u socijalne medije, to može biti voditelj marketinga, osoba zadužena za odnose s javnošću vaše tvrtke ili postoji pak potreba za obrazovanjem novog kadra u vašoj tvrtci gdje ćete zaposliti novu osobu i angažirati je kao komunikacijskog menadžera. Ali čak i tada teret komunikacije preko društvenog medija trebate razdijeliti između više zaposlenika i imati odgovarajući kadar koji će taj cijeli posao ispravno odrađivati.

Gdje agencije mogu pomoći?

Specijalizirane agencije za krizno komuniciranje, komunikacijski menadžment, savjetovanje,  optimiziranje konverzacije, SEO i ostalo mogu uvelike pomoći tvrtkama pri savjetovanju u njihovom budućem radu na socijalnim medijima, kao i usmjeravati ih na pravilan način razvoja svojih ideja i planova vezanih uz komunikacijski marketing na društvenim mrežama. Ništa ne pomaže kao angažiranje prave PR ili neke druge specijalizirane agencije koja će donijeti nove ideje, osvježiti plan sa svježim objektivnim sugestijama i ciljano poboljšati poslovanje tvrtke.

Kao što smo već rekli, komunikacija na društvenim mrežama je nova vrsta komuniciranja i to izravnog s klijentima u realnom vremenu, gdje klijenti u svakom trenutku mogu postavljati pitanja, davati sugestije, a komunikator im u realnom vremenu odgovara, komunicira s njima na puno prisnijem nivou nego što sam oglas ili bilo kakav drugi marketinški oblik mogu. Klijent se osjeća posebnim i osjeća tu osobnu posvećenost baš samo njemu u tom trenutku.

Zato je komunikacijski menadžment budućnost svake tvrtke koja misli na unapređenje svoje marketinške taktike i koja želi biti vodeća u svojem području. Uz pomoć specijaliziranih agencija koja će ih usmjeriti s vremenom će tvrtka usavršiti svoj kadar i neće joj više biti potrebna tolika pomoć od strane same agencije. Uloga agencije će time biti svedena na neku vrstu edukatora noviteta i kreatora strategije.

O ulozi community managera pisao je nedavno i Nebojša Grbačić, koji kaže: “Community menadžment je ona fina nijansa između PR-a, marketinga, prodaje, službe za korisnike i – prijatelja. Ali nije niti smije biti isključivo samo jedno od navedenog. U tom trenutku sve pada u vodu.”

Hrvatske PR agencije donekle kaskaju u komunikacijskom menadžmentu i dosta lutaju jer moraju uložiti u specijaliziranje zaposlenika, a povrata uloženog zasad još nema u velikom obujmu, što je otvorilo prostor za razvoj manjih specijaliziranih agencija koje se bave isključivo pružanjem usluga na društvenim mrežama. No njima nedostaje iskustvo komunikatora kojima raspolažu PR agencije. I tu je prava prilika za pionire – one koji uspješno budu kombinirali nova znanja o društvenim mrežama i višegodišnje iskustvo u PR-u. Hrvatska je ponekad i ispred svjetskih trendova i oni koji na vrijeme zgrabe pruženu im priliku, ulaze u posve novih segment poslovanja s ogromnim potencijalom rasta u koji zasad još treba puno više ulagati nego izravno profitirati. No jednom kad osigurate svoj dio kolača, budite sigurni itekako će vam se isplatiti.

P.S.: I Željko Riha je na svom blogu odgovarao na pitanje “Tko se treba baviti community managementom?” pa među ostalim kaže da to treba biti “društveno osvještena osoba koja mora znati i marketing i odnose s javnošću te cijelo vrijeme balansirati između te dvije struke. Osnovna stvar je složiti dobru strategiju koja je individualna prema svakom klijentu.”

Snježana Vukšić

mr.sc. Drago Martinović

Autor knjige „Komuniciranje jedinica lokalne samouprave s javnošću“ Drago Martinović rođen je 1967. godine u Širokom Brijegu. Inženjer prometa, diplomirao i na studiju novinarstva. Krajem prošle godine, pod mentorstvom prof.dr.sc. Besima Spahića, magistrirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i stekao titulu magistra društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti, smjer odnosi s javnošću. Uposlen u općini Široki Brijeg na mjestu savjetnika Općinskog načelnika za odnose s javnošću. Za više informacija kontakt osobno g. Drago Martinović 0038763 796648.

Očito je da dolazi do pada tradicionalnih masovnih medija: novine i časopisi (oštri pad naklade i oglašavanja), radio (gubi od iPod revolucije), izravna pošta (digitalno zamijenio spam). Pojavljuju se mnoge nove mogućnosti za legije manjih poduzeća i neovisnih stručnjaka koji trebaju doći do specijaliziranih segmenata tržišta jeftino i učinkovito. Način na koji Scott to vidi je također dobra vijest za potrošače: online kultura podataka nastoji proizvesti kvalitetan i jasan sadržaj usmjeren na manje segmentirane skupine ljudi, za razliku od jednostranih i skupih oglašavanja putem tiskanih medija i televizije. Takav izvrstan pogled na osnovama novoga milenija trebao bi se naći u rukama svakog ozbiljnog profesionalnog PR-ovca.

U knjizi Scott, uz niz primjera iz stvarnoga poslovnoga svijeta i privlačan stil pisanja istražuje kako upotrijebiti moć online marketinga i PR-a uz korištenje blogova, viralnoga marketinga, podcastova, videa, search engine marketinga i ostalih korisnih online thought-leadership alata. Scott tvrdi da stara pravila marketinga gube na vrijednosti i da je od vitalne vrijednosti za uspjeh u novim medijima utvrditi nova pravila. Veliku vrijednost ovom izdanju predstavljaju studije slučaja. David Scott omogućuje uvid u stvarne primjere koji pokrivaju svaki apekt poslovanja, uključujući:

• zašto Zemoga daje flip kamere svojim zaposlenicima i kupcima;
• važnost bloga tvrke i zašto je važno sudjelovanje tvrtke sa blog zajednicom:
• kako CollectSPACE osnažuje važnost dujelovanja u društvenim forumima;
• što je Concrete5 naučio ustupajući svoj softver besplatno;
• zašto riječu poput groundbreaking, industry standard i cutting-edge morate izbjegavati u priopćenjima;
• kako je National Community Church prihvatila društvenu mrežu kako bi došla do većeg broja ljudi;
• nova pravila za traženje posla.

Nova pravila marketinga i PR-a omogućuje solidan temelj za ljude koji imaju problema u snalaženju na područjima društvene mreže. Od direktora do poduzetnikam tko god bude čitao ovu knjigu naići će na nešto što nisu znali prije.

David Meerman Scott dobitnik je mnogih nagrada za strategiju poslovanja na Internetu i on-line inovacije. Veliki je govornik i jedan od najtraženijih i najpopularnijih predavača na konferencijama i seminarima diljem svijeta.

Diplomirao je ekonomiju 1983. na Kenyon College-u. Nakon činovničkih poslova na Wall Street-u radio je u online vijestima i poslovnim informacijama. Obnašao je i funkciju direktora marketinga za područje Azije u tvrtci Knight-Ridder, jednom od najvećih svjetskih izdavača novina i elektroničkih informacija krajem prošlog stoljeća. Najveću funkciju koju je obnašao bilo je potpresjedništvo marketinga „NewsEdge Corporation“.

Njegova autorska djela su: Eyeball Wars (2001.), Cashing in with Content (2005.), Turned In (u suradnji sa Craigom Stullom i Philipom Myerson, 2008.), World Widw Rave (2009.) i The New Rules of Marketing & PR (2009.).

Antonia Tomić

Brojni koautori napisali su svatko po jedno poglavlje knjige. Riječ je o Kristini Laco, Mireli Španjol Marković, Kseniji Renko, Sandri Cvetko, Tanji Škorić, Ivanu Tanti, Natku Vlahoviću, Rašeljki Maras Juričić, Mireli Holy te Dijani Kobas Dešković.

Cilj knjige je, kako navode urednici, djelatnicima, članovima ili volonterima organizacija civilnoga društva dati uvid u praksu i alate odnosa s javnošću, što će im koristiti u organizaciji, komunikaciji i provedbi njihovih projekata. Neću previše detaljno ulaziti u poglavlja, najbolje je da kupite ovaj koristan priručnik.

Kliknite na link na kraju za više tekstova na temu pr-literatura.

Ako vijesti iz Manjgure želite primati e-mailom pretplatite se ovdje – upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu.

↑ Kliknite ako želite rotator i na Vašim stranicama

Njihov glavni cilj tog dana bio je ukazati na bitne činjenice koje nam mogu pomoći u upravljanju komunikacijom u krizi. Tako Božo Skoko, auto knjige “Hrvatska identitet, imidž i promocija”, smatra da se iz krize možete izaći jači ako budete drugačiji, ne ovisite o medijima ili pak gotovo najjednostavnije, iskoristite tehnologiju. Također je iznio jedan optimističan podatak za PR-ovce – 40% firmi u Hrvatskoj nema PR službu.

Dragan Savić, specijaliziran za područje komuniciranja u krizi, govorio je kako prije svega trebamo razumijeti kontekst krize, osvrnuvši se na kolege koji daju savjete svojim klijentima a ne razumiju sve okolnosti situacije. Podijelo je s nama nekoliko savjeta kako ostati lider kada je najteže;

1. Nemojte paničariti.
2. Prepoznajte svoje resurse.
3. Ne čekajte pomoć sa strane.
4. Budite vidljivi.
5. Izađite među ljude.
6. Budite optimistični.
7. Napravite plan.
8. Budite odlučni.
9. Komunicirajte.
10. Budite hrabri!

Nastavno na Draganovo predavanje, Krešimir Macan je pokazao što znači biti lider – sjećate se pilota-heroja koji je sletio avioniom u rijeku Hudson? E pa to je pravi primjer lidera – odlučno i bez panike! Kao iskusan predavač, zna kako je poslije ručka najteže držati predavanje, tako smo imali zadovoljstvo pogledati nekoliko fantastičnih videa. Kako mediji prikazuju krizni događaj, kako se kreiraju poruke kojima  se političari služe, kome se zaista obraćamo – tko je naša publika. I da nakon svega, najbitniji je dojam – jer nije važno ono što se dogodilo, već što ljudi misle da se dogodilo. Pogledajte samo film Wag the Dog (ali nemojte sve shvatiti doslovno:-)).

Zaključak je kod svih predavača bio isti – kriza je opasnosti koja se može pretvoriti u priliku, reputacija je izuzetno važna u doba recesije a komunikacija, ponašanje i motivacija u krizi ključni da iz nje izađemo što bezbolnije.

Zaslužni za ovo okupljanje, agencija Media Res iz Mostara i Ivan Glibo, odlično su odradili sav posao. Čestitam, bilo je odlično i vidimo se dogodine.:-)

Čak se i Hrvatsko novinarsko društvo osjetilo pozvano uputiti oštro priopćenje uredu ministra Primorca:

Neka ministar Primorac prestane s pritiscima na novinare

Hrvatsko novinarsko društvo poziva ministra znanosti, obrazovanja i športa Dragana Primorca i njegove bliske suradnike da smjesta prestanu s učestalim pritiscima na pojedine novinare koji izvještavaju o aktivnostima tog ministarstva te na urednike. Ministar Primorac i njegovi suradnici sustavno diskriminiraju novinare koji ne izvještavaju o obrazovnim i znanstvenim temama onako kako bi to htio ministar i na taj način da im više ne daju nikakve informacije, ne odgovaraju na mailove i telefonske pozive. Mnogi novinari obratili su se HND-u za pomoć zbog takvih postupaka.

Osim toga, glasnogovornik Ministarstva Duje Bonacci u svojim reagiranjima na novinarske tekstove vrijeđa pojedine novinare, a u Ministarstvu se o njima nepoćudnim novinarima vode pravi dosjei, pa se navodima iz njih pokušava intervenirati kod urednika. Takvi pritisci na novinare i medije nisu od jučer, nego na pojedine novinare traju već godinama, praktički otkako je Dragan Primorac postavljen za ministra. HND zato traži od ministra i njegovih suradnika da se više ne pokušavaju miješati u poslove uredništava, da ne dijele novinare na poćudne i nepoćudne te da svim novinarima pruže sve potrebne informacije.

Za HND
Zdenko Duka, predsjednik

Prema definicijama raznih PR priručnika, glasnogovornik medijima daje najnovije i točne informacije. Oni su ti koji predstavljaju svoje institucije, pojedince ili tvrtke koje zastupaju, a ipak se komunikacija zadržava u određenom okviru. Stephen Hess u svojoj knjizi “Odnos vlade i medija” naveo je vještine i znanja koja bi trebao posjedovati glasnogovornik. To su: izdržljivost, znatiželja, volja za pomaganjem drugima, dobro pamćenje, uljudnost, hladnokrvnost pod pritiskom, poznavanje ljudske psihologije, sposobnost predviđanja i rješavanja logističkih problema, sposobnost brze percepcije činjenica, mogućnost izvršavanja nekoliko zadataka istovremeno, dobro podnošenje čestih prekida tijekom istupa i brzo reagiranje…”

No nažalost nije Bonacci jedini primjer ovakvih “galamdžija”

Pogledajte više što smo dosad pisali o javnim nastupima i odnosima s medijima ili kliknite na neku od kategorija ili ključnih riječi ispod ovog dnevnika.

Prvo i zanimljivo predavnje održao je Dragan Savić direktor agencije Attache iz Beograda i suosnivač Management Performance Academy. Radni naslov njegovog izlaganja bio je Krizno komuniciranje i liderstvo u krizi, a s nama je podijelio nekoliko savjeta kako komunicirati s novinarima koji nam nisu naklonjeni – u kontaktu s novinarom moraju nas zanimati njegove misli i osjećaje jer „teški” novinari postavljaju teška pitanja koja zahtijevaju i teške odgovore. Najčešće greške zbog kojih ostaju nezadovoljene potrebe novinara su: nejasna namjera, nejasan cilj, previše informacija, premalo činjenica, monoton glas i pripremljen govor.

Poslije kolege iz Srbije na redu su došli predavači iz Hrvatske – doc. dr. Božo Skoko i Damir Jugo iz Millenium promocije. Božo je prikazao vrlo zanimljivu listu poželjnih osobina koje bi trebali imati oni koji se bave odnosima s javnošću. Prema istraživanju američke PR organizacije PRSA to su:

• dobar smisao za humor,
• pozitivizam i optimističnost,
• laka komunikacija sa ljudima,
• sposobnost razgovora sa svakime,
• prihvaćanje frustracija i odbijanja kao izazova,
• sposobnost da se drugoga jednostavno uvjeri,
• dotjeranost i ugodna pojavnost,
• smisao za izazivanje pažnje,
• sposobnost za pridobivanje povjerenja nadređenih,
• sposobnost nošenja sa rokovima i hitnošću,
• pomaganje ljudima,
• znatiželja,
• praćenje raznih područja života,
• energičnost,
• uživanje u društvu ljudi,
• slušanje ljudi,
• objektivnost,
• brzo primanje informacija.

Nakon dobrog ručka teško je bilo nastaviti istim tempom. Na kraju prvog dana konferencije održana je Panel rasprava – Odnos novinara i PR-a gdje su sudionici zaključili da i dalje postoje velike nesuglasice i netrpeljivost između te dvije profesije u BiH.
Na kraju prvog dana promovirane su tri knjige bosanskohercegovačkih autora. “Persuazija i odnosi s javnostima” knjiga je mlade autorice Zafre Hrnjić  i zasniva se na konkretnim istraživanjima u BiH na području uvjeravanja i odnosa s javnošću. Druga je knjiga “Odnosi s javnošću ili Žongliranje informacijama” autora Emira Džambegovića koja se bavi povijesti i teorijom odnosa s javnošću na temeljit i znanstven način. Zanimljivo je da je alternativni termin za PR “žongliranje informacijama” dao urednik hrvatskog Poslovnog dnevnika Darko Markušić na malom natječaju kojeg je autor proveo na svojem blogu pr.bloger.ba. Treća knjiga je “Odnosi sa javnostima i novinarstvo – informatori sa razlličitim ciljevima” autora Radenka Udovičića. Knjiga nudi teorijske postavke, ali i empirijska istraživanja ove djelatnosti. Ovo je treća knjiga Udovičića (“Medijska spoticanja u vremenu tranzicije” iz 2005. i “Indikator javnog interesa” iz 2007.)

Navečer druženje se nastavilo uz Zoka&Zoka bend. Srećom predavanja drugog dana konferencije bila su tek u 10 sati što je savršeno odgovaralo plesačima i nama koji smo do kasno uživali u vicevima i anegdotama tete Jasne. Prvo izlaganje imali su predavači iz Slovenije, a nakon njih odlično Krešino predavanje. Nakon što je odabrala kino umjesto prezentacije:-), publika je bila oduševljena prikazanim, te ga je svako malo nagrađivala pljeskom. Krešo je na vrlo zabavan i jednostavan način objasnio bit moderne političke komunikacije koja zahtjeva da se politici pristupa kao svakom drugom proizvodu – kako doći do poruka koje se šalju glasačima i kako ih potom oblikovati.

Nažalost, nakon Krešina predavanja morali smo krenuti put Zagreba, ali zato čitav program konferencije možete pogledati ovdje. Putem smo se zaustavili na tržnici Arizona, kupili nekoliko nećete vjerovati original cd-a (da da i toga ima) te pojeli „ćevape na bosanski” – jednostavno nismo mogli odoljeti! Do sljedeće konferencije:-)

Dubravka Jusić, predsjednica HUOJ-a, Drenislav Žekić, dopredsjednik HUOJ-a, Zlatko Mehun, glasnogovornik Vlade RH i naš direktor Krešimir Macan, sa zadatkom stručnjaka za političko komuniciranje predstavit će sedmu i osmu knjigu stručne biblioteke HUOJ-a „PRint“. Cijena im je 100 kn za članove, 130 kn za ostale a moći će se kupiti na promociji ili naručiti na www.huoj.hr

„Mogu li Vas citirati? – praktični priručnik za odnose s medijima za menadžere“ Williama Essexa slobodnog novinara, pisca i voditelja treninga za odnose s medijima, praktični je vodič koji menadžere upućuje kako raditi s medijima. Pokriva teme od prvog kontakta s novinarom, dogovaranja i vođenja intervjua, priprema za i sam nastup na radiju i televiziji, do komunikacije s novinarima u kriznim situacijama. Fokusira se na to što novinari žele, zašto to žele te kako da im to damo i postignemo pozitivnu medijsku pokrivenost.

„Priručnik za političke kampanje – lekcije s bojišnice“ Lionela Zettera opisuje sve faze političke kampanje koju uspoređuje s vojnim kampanjama koje je potrebno unaprijed isplanirati do najsitnijih detalja. Zetter, veteran brojnih kampanja za lokalne, područne i nacionalne izbore, stranački je aktivist i poznati britanski lobist. U svojoj knjizi opisuje sve potrebne korake za pobjedu u izbornoj kampanji i osvajanje tih tako važnih sjedala: od selekcije kandidata i njegova pratećeg tima, financiranja kampanje, plana aktivnosti, odnosa s medijima… sve do posljednjih sati pred izbore.

Radi bolje organizacije molimo da potvrdite Vaš dolazak na mail: prijava@huoj.hr.