Tek kada utrka završi, priznat će da rade “krvav posao”: trude se da njihovi klijenti u javnosti izgledaju dobro, lijepo i pametno. Komunikacija u koju se svi zaklinju svodi se na misiju da natjeraju stranačke prvake, a to nije nimalo lako, da ne govore previše ni predugo, ne zalijeću se s izjavama, da im tempiraju intervjue i da izglade sve što oni glupo naprave u trenucima bitke za mandate.

Dobri PR-ovci ne pričaju o PR-u. Maksima je kojom se vode svi utje­cajni stručnjaci za odnose s javnošću, politički marketingaši, spin-doktori ili kako god ih već nazivali. Zadatak im nije samo, iako je taj dio najvidljiviji, da polijepe plakate na kojima njihovi klijenti dobro izgledaju i da sliku prati kakav zgodan slogan, dobro bi došlo da je i pametan. U političkim kampanjama, a pred nama je najveća od svih – parlamentarni izbori – posao im je da pronađu način na koji će poruka njihovih klijenata, političara, dospjeti do onih kojima je namijenje­na, birača.

Programe nitko ne zarezuje

Na ovim će izborima kao, i na svakim drugim, uostalom, o pobjedniku odlučiti komunikacija. Tko još čita stranačke programe, oni su samo forma koju nitko ne zarezuje – ustvrdila je nedavno jedna stručnjakinja koja nije izravno uključena u kampanju, iako se njezin klijent natječe na izborima, ali kao dio koalicije koja je već izabrala tko će za nju odraditi posao vezan uz odnose s javnošću i medije. Komunikacija u koju se svi zaklinju svodi se na misiju da natjeraju stranačke prvake, a to nije nimalo lako, da ne govore previše ni predugo, ne zalijeću se s izjavama, da im tempiraju intervjue i da pokušaju izgladiti sve što političari, jer su redom uvjereni da su najpametniji, glupo naprave u kritičnim trenucima kampanje.

Moderni mediji, ponajprije televizija i radio, ne trpe više klasične govornike koji naširoko razrađuju svoju tezu. Traže se oni koji su sposobni svoju misao sažeti u kratku, efektnu i za analizu neprobojnu rečenicu. Zbog toga najuspješniji, nazovimo ih spin- doktori, najčešće i dolaze iz medija.

Zinka Bardić, koja već godinama vodi strategiju Zorana Milanovića i SDP-a, bila je novinaraka i urednica na Radiju 101 u njegovim najslavnijim danima. Ratko Maček, koji je za Sanaderov HDZ odradio najuspješnije kampanje, radio je za Hrvatsku televiziju. Danas ga je, uz ostale, zamijenio Marjan Jurleka, koji se vjerojatno teško može sjetiti u kojim je sve novinama radio. Pomaže mu Nedžad Haznadar s bogatim novinskim i televizijskim iskustvom te sa dvije kampanje za Milana Bandića iza sebe – jednom uspješnom i jednom neuspješnom. Zahvaljujući svojim vezama, prvenstveno telefonskom imeniku punom novinara i urednika, pokušavaju da njihovi klijenti u javnosti izgledaju dobro, lijepo i pametno. To je, mnogi će se povjeriti kada kampanje završe, krvav posao. Legendarna je zgoda iz posljednje predsjedničke kampanje kada je Boris Malešević instruirao Milana Bandića da na objavi kandidature izjavi: „Radit ću kao pčela“. Već su bili spremni svi slogani i vizuali sa pčelom kao simbolom radišnosti. Pčelari su trljali ruke zbog velikih narudžbi meda koje je Bandić trebao podijeliti biračima.  Radit ću kao konj, uskliknuo je Bandić tog jutra na Sljemenu i tako bacio u vjetar sav trud svojih savjetnika. Konj, priznat ćete, ne funkcionira najbolje u sloganima, a možemo samo zamisliti kako bi izgledali spotovi sa njištanjem. Malešević je tog jutra bio očajan, kao što su često očajni oni kojima klijenti misle da sve znaju najbolje.

Jedno je od rijetkih zadovoljstava u životu spin-doktora pobjeda nad rivalom, a pritom rivali nisu suprotstavljene političke stranke nego njihovi spin-doktori. Pobjedonosno likovanje nije rijetkost u tom gustom krugu profesionalaca. Tako je, primjerice, Ratko Maček sa velikim zadovoljstvom poslao Krešimiru Macanu poruku vrlo kratkog sadržaja, „2:0“, kada ga je nakon hrvatskih pobijedio i na makedonskim parlamentarnim izborima. (ovo je činjenica da mi je poslao poruku, no o tome koga je porazio je tema za drugi blog op.a) Uz bogat honorar to im je mala zadovoljština za rad s neposlušnim klijentima i stalno pokušavanje izglađivanja skandala u koje im klijenti često upadaju.

Karizma se ne može kupiti

No, neki ipak kampanje shvaćaju ozbiljnije pa slušaju svoje savjetnike i zato angažiraju najbolje. HDZ je tako angažirao grupu Digitel, koja već dugo radi i za Vladu, a na čelo tima postavio je Dejana Verčića, jednog od najuglednijih i najcitiranijih stručnjaka. Taj angažman samo je nastavak uspješne prakse HDZ-a koji rado uzima strane stručnjake za koncipiranje kampanja. Tako je bio angažirao i uglednog irskog spin-doktora P.J. Maru, koji je Sanaderu donio prvu pobjedu. Nikada nije točno ustanovljeno koliko je novca HDZ platio Ircu.

Njihovi honorari i inače se čuvaju kao najveća tajna, o skupoći najboljih stručnjaka dovoljno govorti činjenica da ih manje stranke i nezavisni kandidati najčešće i ne angažiraju. Jednostavno su im preskupi. Ipak, ni najskuplji stručnjaci ne mogu pomoći političarima koji nemaju što reći ili nemaju ideju što zapravo žele napraviti. Javni nastup i uvjerljivost se, doduše, mogu trenirati, ali se karizma ili prava politička ideja ne mogu kupiti. To političari moraju napraviti sami, a stručnjaci im mogu samo pomoći da svoju ideju ili poruku što ljepše upakiraju, odnosno da je pravodobno prezentiraju.

Žestoki parlamentarni izbori

Da, lijepit će plakate i smišljati zgodne slogane, ali vjerojatno će češće sanirati skandale.

2,0 ocjena je koju su u nedavnome istraživanju Gfk o stupnju povjerenja u profesije i organizacije uHrvatskoj “zaslužile” politčke stranke. I to na skali do sedam, pri čemu su na samome dnu ljestvice.

63,5% obirača glasovalo je na izborima za šesti saziv Hrvatskog sabora. Odaziv je bio manji nego četiri godine ranije, 2003. Mogli su birati između 3585 kandidata na 251 listi.

Ankica Mamić neće biti izravno u poslu, ali Čačić je uvijek sluša

Neće biti izravno angažirana na kampanji jer je Kukuriku koalicija već odabrala tko će joj voditi poslove na predstojećim izborima. Ipak njezin klijent Radimir Čačić uvijek sluša savjete A. Mamić, a primjetno je da mu je „ispeglala“ javne nastupe.

Uz Zinku Bardić u kampanji Kukuriku koalicije, a ponajprije SDP-a radit će i kreativni dvojac Bruketa i Žinić. Iako su radili na kampanji Ive Josipovića, mnogi nisu zadovoljni što su baš oni angažirani. Prigovaraju im da politiku i ne razumiju najbolje. Ipak, jednu su pobjedu već upisali.

Boris Malešević – SDP ga je odbacio, pa ga je uzeo Bandić, no i taj je odnos pukao.

Godinama je kampanje radio samo za SDP, no kada ga je na predsjedničkim izborima ta stranka zapostavila angažirao ga je Milan Bandić, na čijim je gradonačelničkim izborima već radio. Tim angažmanom puklo je i njegovo prijateljstvo sa Zoranom Milanovićem. Na parlamentarnim izborima radit će za liberale.

Marjan Jurleka i Nedžad Haznadar – uspješno usmjerio bijes javnosti s kampanje na sebe
Marjan Jurleka angažiran je u HDZ-ovoj kampanji, a podmaže mu Nedžad Haznadar. Jurleka je vodio odnose s javnošću HT-a u vrlo turbulentnim vremenima i tada je bijes javnost s kompanije uspio usmjeriti na sebe, što mu je i bio posao. Haznadar ima bogato novinsko i televizijsko iskustvo te dvije kampanje za Milana Bandića iza sebe- jednu uspješnu i jednu neuspješnu.

Marko Rakar – internetski mag kojeg su tražili u Švedskoj i Brazilu

Kampanju Plinija Cuccurina vodit će Marko Rakar, koji je već odradio internetski dio kampanje za Ivu Josipovića. Iza sebe ima i iskustvo kampanje za Josipa Kregara, koju je počeo ni iz čega i uveo u drugi krug izbora za zagrebačkog gradonačelnika. tražen je i u inozemstvu.

Potencijalni komentatori ili analitičari, dečki koje nitko nije angažirao – zasad

Većina spin-doktora veći su ovisnici politici od svojih poslodavaca. Najgore što im se može dogoditi jest da ne sudjeluju u kampanji, ne toliko zbog novca, koliko zbog adrenalina koji izbori donose. Ne privuku li klijente, angažiraju se kao komentatori ili  analitičari  izbornog procesa. Neki se na takvim poslovima angažiraju čak i ako imaju klijente koji se natječu na izborima, ali kolege ih zbog toga vrlo brzo prokažu javnosti.

Ratko Maček – Sanaderov spin-doktor nije pretjerano poželjan u HDZ-u, ali se još vrti oko njega. Jedni kažu da bi HDZ-u mogao prigovarati da je izgubio jer njega nije a angažirao, drugi da samo pokušava stvoriti dojam, zbog drugih poslova, da je blizak HDZ-u.

Krešimir Macan – Posljednju kampanju odradio je za Željka Keruma, čiji ljudi još na njega računaju, ali angažman odgađaju. Godinama je bio blizak SDP-u.

Božo Skoko – Uz rad na Fakultetu političkih znanosti bio je angažiran na najmanje dvije kampanje Milana Bandića. No, za predsjedničke izbore mu je Bandić, navodno, ostao dužan.

Novi članak na istu temu donio je Jutarnji list u subotu 13.8., iako s nešto više imena i detalja iz samih stožera nego prvi tekst u Večernjaku – Parlamentarni izbori: Mozgovi pobjede SDP-a i HDZ-a ili tiskani original – Mozgovi pobjede SDP-a i HDZ-a. Više je orijentiran na samu organizaciju stožera i imena koja u njima sudjeluju, pa neću iz njega ništa posebno izdvajati.

Negdje između ova dva tekst smjestio se tekst iz Slobodne Dalmacije s vrlo jasnom porukom kolegice Ankice Mamić – SIMPATIČNI POBJEĐUJU ‘Kosor je nasmijana, ali bez sadržaja. Milanoviću, budite emocionalniji’, koju mogu samo potvrditi. Tiskanu verziju članka potražite ovdje – Milanoviću budite emocionalni i jasni

Stručnjaci za odnose s javnošću tvrde kako je program neke stranke malo kome bitan jer je građanima najvažniji dojam koji na njih ostavlja stranka ili političar. I dok su lokalni politički početnici osuđeni na komentare vlastitih supruga ili prijatelja, veće političke stranke za pomoć redovito angažiraju agencije specijalizirane za odnose s javnošću.

Ozbiljne teme nezanimljive

– Zbog manjka zanimanja za ozbiljne teme, danas je manje važno što govorite, važnije je kako to govorite. Zato je dojam o nekome u potpunosti ovisan o komunikaciji, upravo tu se izbori dobivaju ili gube – navodi Ankica Mamić, vlasnica agencije za odnose s javnošću IM&C. Iako glasači misle kako su pri odlučivanju bili racionalni, svoj politički izbor obično ipak obave na temelju općeg dojma.

– Osobni šarm i simpatična osobnost ključni su u komunikaciji. Vježbom svi političari mogu doći do nekog stupnja iako uvijek ima talentiranijih osoba. Manjak osobne simpatičnosti teško je premostiv, što je i veliki hendikep Zorana Milanovića. On bi trebao poslušati svoje savjetnike te svoje izjave učiniti emocionalno obojenima, razumljivima i jednostavnima – smatra Mamić.

I za kraj jučerašnji tekst u kojem sam pokušavao da jeftine medijske podvale nisu spin niti se takvim mogu zvati – TKO U HRVATSKOJ UMIJE NAJBOLJE izazvati besplatnu medijsku pozornost -PR eksperti: Spin prvaci su Kerum i Petrina, a najbolji je bio Sanader.

„Kip na Marjanu najbolji je hit ove godine, jer su u tu nebuloznu informaciju svi povjerovali, samo nitko neće priznati. Kerum je pokazao da dobro poznaje medije, a sve je napravio iz zafrkancije, te kako bi pažnju javnosti skrenuo s podbačaja splitskog proračuna“, smatra Krešimir Macan, stručnjak za krizno komuniciranje agencije „Manjgura“.

Premda Nevenka Bečić bratovu najavu smatra vrhunskim trikom, radi se tek o kratkoročnoj fori, daleko od profesionalnog spina, smatra Macan.

Pravi je spin, naime, strateško upravljanje komunikacijama, odnosno usmjeravanje priče u smjeru u kojem je nekome potrebno da se neki problem planirano stvori ili promišljeno riješi. No, u nas političari nisu ni blizu takvoj marketinškoj vještini.

„Za Hrvatsku je sramota da naši političari ne znaju spinati, odnosno usmjeravati komunikaciju, ili pak ne slušaju svoje savjetnike. Zato za sada još uvijek funkcioniraju na razini kratkotrajnih fora i dnevnih štosova. To ih, doduše, dovodi na naslovnice, no nema dugoročan učinak, a moguće je i da im se obije o glavu”, pojašnjava Macan, dodajući kako se loš, proziran i jeftin spin može vratiti onome tko ga plasira ako se loptica dobro vrati.

Puno toga na jednom mjestu o spinu i spin-doktorima po hrvatskim medijima – neka  se nađe zlu ne trebalo:-)

Jedan od najutjecajnijih hrvatskih PR-ovaca, stručnjak za kampanje, prognozira izborni trijumf velikih stranaka i neuspjeh nezavisnih lista.

U nas su svaki izbori gotovo redovito “povijesno važni”. Uostalom, kao i utakmice nogometne reprezentacije. No, ni Hrvati nisu posljednjih godina imuni na biračku apatiju, što je samo jedan od priloga tezi po kojoj politička promidžba ima sve veći utjecaj na rezultate izbore, ma koliko često Hrvati glasovali “protiv” neke vlasti.

Krešimir Macan ubraja se među najpoznatija imena kad je riječ o političkom marketingu i odnosima s javnosti u Hrvata. Budući da se predizborna retorika već udomaćila u medijskom prostoru, Macan, inače vlasnik agencije za odnose s javnošću Manjgura, idealan je sugovornik o kampanji prije (službene) kampanje i izgledima aktera domaće političke scene u borbi za naklonost birača.

Posljednja istraživanja javnog mnijenja govore o velikom postotku neodlučnih birača što, kako ste i sami nedavno prokomentirali, govori da je “tržište zrelo za neko novo političko lice”. Mislite li pritom na posve novo političko lice ili na dodatnu promociju nekog od već poznatih?

– U ovom trenutku imamo totalnu krizu u odnosu birača i političara u Hrvatskoj, što potvrđuju sva nedavna istraživanja. Najnovije agencije GfK o javnom nastupu političara donosi porazan rezultat koji kaže da biračima u ogromnom postotku smetaju laži, lažna obećanja, bahatost i arogancija političara. Ako brakovi dospijevaju u krizu jer se partneri ne znaju međusobno slušati, tada je ovdje riječ o bračnom brodolomu jer su hrvatski političari prestali slušati birače.

Ivo Sanader, najbolji komunikator među političarima u Hrvatskoj, uspio im je uvaliti najveću laž – da mogu ovako dobro živjeti uz tako malo rada. I sada, kada su suočeni s teškom istinom u krizi, birači traže novog lidera, koji će im reći u lice: “Nećete više nikad živjeti tako lagodno, past će standard i morat ćete više raditi da biste više imali, a u rezultatima reformi će možda uživati vaša djeca.” Ne doslovce ovim riječima, ali to im mora reći i povesti državu na put iz krize, svekolike, od moralne pa do ove ekonomske.

Ima li takvog lidera na vidiku?

– Takvog birači ne vide, niti im se nudi i zbunjeni su jer nisu sigurni da u trenutačnoj ponudi vide alternativu kojoj bi ponudili svoj glas. I zbog toga tako snažno u brojnim istraživanjima u prvi plan iskače guverner Željko Rohatinski, jer ako ništa drugo, narod ima dojam da on zna što radi, što je, nažalost, ne tako česta karakteristika naših političara.

Ne zaboravite da su teška krizna vremena i razočaranje politikom iznjedrila Adolfa Hitlera u jednoj poslijeratnoj Njemačkoj. Bivši radikal Toma Nikolić ima najveće izglede uzeti izbore u Srbiji. U teška vremena iznenađenja su moguća, no čini mi se da je u ovom izbornom ciklusu preostalo malo vremena za to.

Što mislite, jesu li čelnici domaćih stranaka u stanju, zbog koristi rezultata koji bi polučio osmišljeni PR s ciljem lansiranja novog političkog lica, zatomiti vlastitu taštinu i ustupiti medijski prostor tom nekom “novom licu” i “svidjeti se” javnosti i na taj način?

– Nema veće taštine od one kod političara. Oni smatraju da su rođeni kao političari, da se za to ne moraju školovati cjeloživotno kao i sve ostale struke. Dakle, izbori se i gube zbog takve vrste sljepila jer ne vidite da vam se sprema katastrofa, svi oko vas govore kako ste super i kako sve ide u najboljem redu. Samo oni jako promoćurni mogu smisliti takav plan kampanje da novim licem otmu nekom od blokova dio glasova i da takvom strankom kasnije uđu u poslijeizbornu koaliciju.

Činjenica je da u ovom trenutku imamo dva dominirajuća bloka – HDZ protiv Kukuriku koalicije – i tu nema novih lica. Ako se kampanja polarizira, ako u njoj ne bude nekih novih lica, svima ostalima će ostati mrvice. Možda Dragutin Lesar izbori mandat, dva, isto vrijedi za Bandića, a sumnjičav sam prema potencijalnom uspjehu nezavisnih u 9. i 10. jedinici, Stipe Petrine, Željka Keruma i ostalih. Uz iznimku Lesara, svi ovi pojedinci uzimaju od HDZ-ova biračkog tijela, što u konačnici daje veću šansu Kukuriku koaliciji za bolji rezultat na samim izborima.

Imaju li aktualni čelnici najvećih stranaka liderski potencijal na koji bi se mogla nasloniti kampanja? Posljednja ispitivanja javnog mnijenja govore da su i šefica vladajućih i šef oporbe Milanović sve nepopularniji, a u izbornoj smo godini?

– Nepostojanje pravog liderstva je i uzrok razočaranja birača – zato su brojke onih koji neće izići na izbore ili ne znaju za koga će glasati tako visoke u svim istraživanjima. Već godinu dana govorim da će izbore odnijeti ona ili onaj koji birače uvjeri da zemlju mogu izvući iz krize. To je jedino što birači u ovom trenutku žele čuti: “Bit će bolje i ja znam kako, zaštitit ćemo vaša radnička prava, otvoriti nova radna mjesta i vaša djeca će se moći zaposliti u Hrvatskoj.”

E sad, više nije dovoljno samo to reći, nego treba pokazati ili konkretne rezultate, ako želite ponovno dobiti povjerenje, poput gospođe Jadranke Kosor, ili pak predstaviti konkretan plan izlaska iz krize i ljude s kojima će se on provesti, što birači očekuju od gospodina Zorana Milanovića.

Složeni timski posao

Jesu li političari s kojima ste surađivali u pripremi i razradi bespogovorno uvažavali Vaše sugestije i planove, ili su “na svoju ruku” mijenjali dogovoreno shodno nekim svojim trenutačnim prioritetima? Drugim riječima, koliko je svijest o važnosti političkog PR-a uopće raširena kod naših političara, ili neki od njih PR još uvijek doživljavaju kao nužno zlo?

– Uf, to je jedna frustrirajuća situacija. Idemo odmah raščistiti neke pojmove – kod nas se uvriježio pojam političkog PR-a samo zato što većina nas koji se bavimo strateškim savjetovanjem u politici između izbora preživljavamo baveći se odnosima s javnošću, klasičnim PR-om. U kampanjama postoje politički savjetnici – stratezi koji definiraju komunikacijski smjer kampanje prema raspoloživim istraživanjima.

Njima se potom pridružuju kreativci koji taj smjer pretvaraju u poruke i u konačnici dobra situacijska soba, tzv. “war room”, iz koje ekipa odličnih profesionalaca u PR-u vodi dnevnu komunikaciju prema medijima i brzo uzvraća na sve eventualne napade. Radi se o složenom timskom poslu u kojem je PR samo dio dobro uhodanog tima. Sve se mora uklopiti, ali je možda najvažnije da strateg, politički savjetnik, kampanju usmjeri u pravom smjeru.

Nisam zaboravio kandidata ili stranku – oni se moraju u tome ugodno osjećati i aktivno sudjelovati u stvaranju strategije jer su oni proizvod koji prodajemo, subjekt a ne objekt. I svi mi možemo pogriješiti. No, zato je tu tim koji sve može ispraviti i provjeriti – ako niste sigurni u smjer, istraživači će provjeriti kupuju li birači vaše poruke.

To je teoretski dio, ali kako stvari stoje u praksi?

– Kod nas se kampanje općenito rade amaterski, nekako … “ajmo dizajnirati vanjski plakat, pa ćemo prema njemu sve ostalo, imam ti ja neku ekipu koja sa mnom radi godinama i oni će to kao i dosad dobro složiti”. Više nije tako jednostavno, ali većina političara to ne razumije.

Sanader je bio vrhunski u tom dijelu i to mu nitko ne može osporiti. Koristio je najbolja iskustva sa Zapada i ‘začarao’ je hrvatske birače. No, da odgovorim na prethodno pitanje – oni koji su slušali ostvarili su planirane rezultate, oni koji su bili svojeglavi prošli bi na popravnom, ako bi nastavili suradnju. Oni od kojih bih se sam odmaknuo, uvijek su završili katastrofalno.

Koncentrirani Kerum

Kakav je bio Željko Kerum?

– Pametan, inteligentan, brz u razmišljanju, težak i svojeglav, ali uvijek koncentriran u ključnim trenucima. Prvi dan kampanje u Splitu gubili smo prema našem istraživanju 1 posto od Ranka Ostojića, dogovorili smo se što treba napraviti i to realizirali tijekom kampanje – rezultat je mnoge iznenadio, nas nije.

Mislite li da će dolazeća kampanja proći u znaku isticanja prednosti stranačkih lidera, nositelja lista, ili će se opet glasovati za stranku, računajući na potporu birača koji tradicionalno daju glas za “svoju” stranku, ne preispitujući svoj stav?

– Radit će se o vrlo personaliziranoj kampanji, to je već danas nemoguće izbjeći. Lider, osoba, prečac je prema biračima jer im moramo i zbog izbornog sustava kakav jest prilaziti isključivo marketinški. Nema potrebe za pravim stranačkim radom ili odlaskom od vrata do vrata, kao što je slučaj u lokalnim izborima, ili recimo u Velikoj Britaniji, gdje u konačnici birate između dva kandidata u vašem susjedstvu, pa se oni i te kako moraju potruditi da im vidite lice i na vašim vratima, ne samo preko medija.

Vidite da je veliki broj neodlučnih – oni su ti koji odlučuju izbore. Standardni birači SDP-a ili HDZ-a su već njihovi, samo ih moraju motivirati da iziđu na birališta. Prava bitka se uvijek vodi za neodlučne. Njih morate natjerati da odaberu stranu i da u konačnici taj dan izbora ne odu bacit parangal ili ne znam što prije nego što glasuju. I da sam stranački strateg, sada bih bio pred velikim izazovom kako u ovom kratkom vremenu podići ovako niske rejtinge “zvijezda” izbora. Kako ih prodati biračima kao “zvijezde”.

Kakva kampanja, po Vašoj procjeni, ima najviše izgleda u slučaju koalicija, kako tu uskladiti liderske taštine i prividnu cjelovitost programa?

– Nema tu milosti – ako je koalicija u pitanju, jedan je lider koalicije. Ostali idu i komunikacijski doslovno za njim. Ako to ne uspiju, kako će tek izgledati njihova potencijalna suradnja u kriznoj vladi? To se biračima neće svidjeti i sankcionirati će takvo ponašanje, kao i dijeljenje fotelja prije vremena, što se već sada događa. Gospodo, prvo dobijte izbore pa ćete onda imati što dijeliti. Sjećam se, neki koji danas dijele fotelje, 1998. godine su tvrdili da će biti budući hrvatski predsjednici – nikad nisu ni došli blizu.

Možemo li napokon očekivati odustajanje od tzv. negativne kampanje, na koju smo nažalost navikli? Nažalost, nedavni napad premijerke Kosor na SDP-ovce u kontekstu “crvenjenja” podsjeća na već viđene, i mislili smo istrošene, verbalne rafale. Ili je negativna kampanja s poznatim stereotipnim optužbama naprosto neizostavni dio, konstanta hrvatske predizborne retorike?

– Negativna kampanja je sastavni dio kampanje – ako ne prokažete protukandidata manje sposobnim s lošijim kartama, niste napravili posao. To je ono što morate napraviti, ne nužno tvrditi da ste bolji, ali ako uspijete uvjeriti da je protivnik lošiji, na dobrom ste putu do pobjede. Pa što je spasilo Sanadera 2007. nego negativna kampanja – oni hoće uvesti porez na dionice koje sam vam ja podijelio, hoće izbaciti vjeronauk iz škola, hoće legalizirati droge i ne daju Hercegovcima da glasaju za vladu u Hrvatskoj; to su bile idealne negativne poruke za njegovo biračko tijelo.

Ovo s komunistima su stereotipi koji koriste za homogenizaciju vlastitih birača jer je strah isto dobar motivator. E, tu se već približavamo prljavoj kampanji – kod nje nikad ne znate može li se okrenuti protiv vas samih i tu morate biti jako oprezni. Prljava kampanja je udaranje ispod pojasa. Mislim da gornje poruke koje sam naveo to nisu bile.

Na Fakultetu političkih znanosti su nas učili da sugestivnost kampanja ne prelazi nekoliko postotaka. Kakva su Vaša dosadašnja iskustva? Biste li uopće pristali na angažman u kojem bi se od Vas tražilo da nekome dignete podršku birača za znatniji postotak?

– Ako se ne varam, izlazne ankete 2007. pokazale su da je 12 posto birača odlučilo kome će dati glas u prva dva tjedna kampanje i isto toliko u zadnjem tjednu kampanje, dakle, četvrtina onih koji su izišli na izbore je o tome odlučivala u samoj kampanji. Zato je HDZ odnio pobjedu, jer je prelomio izbore agresivnom kampanjom i jakim liderom. E sad, taj postotak raspodijelite proporcionalno izbornim rezultatima, gdje su i SDP i HDZ imali preko 30 posto – to je možda kod njih bilo 7 ili 8 posto, rekao bih više kod HDZ-a nego SDP-a.

Mislim da nikad nismo gledali to po strankama, a dalo bi se to izvući, dobro da ste me ovo pitali. Dakle, izbori 2007. demantirali su te koji tvrde da kampanja ne može presudno utjecati. HDZ je nadoknadio gubitak od 8 postotnih bodova, što je potvrdila i ova gornja računica. SDP je, recimo, tada izgubio i zbog puno manje izlaznosti od planirane. Nije uspio uvjeriti birače da su izbori ključni za budućnost Hrvatske – što se danas sa svime što se otkriva i pokazuje.

Je li angažman stranih PR agencija, koje su polučile rezultate u nekim drugim zemljama, jamstvo da će uspjeh imati i ovdašnje stranke koje ih angažiraju?

– Najbolja je kombinacija iskusnog političkog savjetnika-stratega, bilo domaćeg ili stranog, s odličnom domaćom kreativnom agencijom i klijentom koji im oboma vjeruje. Tek potom dobar stranački tim. Nema jamstva ako nemate dobro organiziranu stranku. Prvo morate osigurati novce kojima ćete platiti zvijezde – nisu jeftine, a potom i financirati cijelu kampanju. Nema čarobnoga štapića. Imate tri elementa s kojima raspolažete: vrijeme, ljude i novac. Ako ih nema dovoljno, nema vremena za čuda.

Pokret bez lidera

Bez PR-a, reklo bi se, nema ni revolucija. Čini se da su i nedavni prosvjedi protiv aktualne vlasti “izdušili”, tj. izgubili masovniju potporu jer su imali naprosto prešaren i nedefiniran diskurs, nije se znalo u čije ime govore, kome se sve obraćaju. Kako to komentirate?

– Nije bilo cilja, strategije, pa su kao takvi lutali. Kao i svaki pokret bez lidera, bili su osuđeni na propast – to je bila stvar vremena. Čista evolucija, samo u mnogo kraćem vremenu. Tko se najbolje ne prilagodi ne može ni preživjeti.

Ispitivanja podrške javnosti eurointegracijama ne daju razloga za neki veliki optimizam uoči referenduma za EU – otud i rasprave treba li ga održati prije izbora, poslije njih ili istodobno. Čini li Vam se da su nadležna Vladina ministarstva zakazala u promicanju ideja EU-a i može li se to u sljedećih nekoliko mjeseci nešto drastično izmijeniti, pogotovo ako znamo da istodobno kreću i stranačke kampanje?

– Da, apsolutno, i tu će se kolege ponovno naljutiti na mene jer oni misle suprotno. Ako se sve loše prebacuje na EU, kako može biti popularan?! To je prva greška. Ako ne povlačimo novce iz EU fondova jer ne znamo ili nismo sposobni to činiti, kako možemo vidjeti korist od istih?

I tako mogu dalje nabrajati. I onda pročitate da se sir i vrhnje neće moći prodavati na Dolcu (brzo su se ispravili, ako nemaju frižidera) ili da će dalmatinski pršut moći biti od kineske uvezene svinje. Tada se zapitate: “A što mi dobro nosi ta Unija?” E, to je bio posao kampanje za ispričati.

‘Lignja’ je živnula!

Za trajanja predizborne predsjedničke kampanje na Facebooku ste ostavljali postove u kojima ste bili podosta skeptični prema komunikacijskim vještinama Ive Josipovića. Jeste li u međuvremenu promijenili mišljenje, s obzirom na njegovu sveprisutnost koja, dakako, može biti i kontraproduktivna, kao u nedavnom slučaju pozivanja spisateljice Ivane Simić Bodrožić na Pantovčak, da bi se onda ustanovilo kako Predsjednik uopće ne zna tko je ona, pa ju je pitao kakve ima probleme?

– Ja sam osobno zadovoljan javnim djelovanjem predsjednika Josipovića i to je ono što je bitno. Komunikacijski je isto napredovao. Nema više izbornoga grča.

Ova situacija s Ivanom je možda ipak većim dijelom propust njegova tima, jer i meni se jednom dogodila takva situacija da su me ubacili u program kod bivšeg predsjednika Mesića, koji je u trku uletio u sobu u kojoj sam ga čekao pa me pitao: “A koji je vaš problem?”, na što sam ja rekao da ga nemam, pa samo se lijepo pozdravili i razišli.

Ivana je to odlično napisala i otkrila naličje Predsjednika koje baš nismo imali prilike vidjeti. No, to nije kraj svijeta, to dolazi s poslom – i oni su samo ljudi i griješe. A je li se lignja iz kampanje skroz otopila, pitajte me na kraju mandata.

Izbjegavanje novinara je loša strategija

Kako ocjenjujete medijske nastupe premijerke Kosor, koja u posljednje vrijeme izbjegava odgovarati na za nju neugodne teme, pravdajući to “težinom” funkcije predsjednice Vlade koja, da se zaključiti, ne može svakog dana komentirati “trivijalne” teme kakve joj novinari guraju pod nos? Je li to zapravo normalan način komuniciranja visokih dužnosnika vlasti s javnošću ili se u ovom konkretnom slučaju iz toga može iščitati strah i nepoštovanje javnosti ili možda čak i bahatost?

– Mislim da izbjegavanje odgovora nije najbolja strategija, jer se mora pokazati ta liderska crta. Svaki upit i takva situacija je potencijalna prilika da pokažete da suvereno vladate situacijom. Ne morate nužno odgovoriti na svako pitanje i u svakoj prilici, ali morate bar stvoriti dojam da vam je to mačji kašalj.

Najbolju lekciju svim političarima danas je ponovno održao čovjek s govornom manom guverner NBH Željko Rohatinski – Uvjerenje da pojedinac može izvući zemlju upozorenje je svim institucijama – pogledajte kako uvjerljivo prenosi poruku, svojem hendikepu usprkos.

Za arhivu prenosimo tekst iz Slobodne Dalmacije u cijelosti i kod nas:

Zagušeni smo govorima hrvatskih političara – prof. dr. Gordana Varošanec-Škarić ocjenjuje njihove govorničke vještine

Na važna pitanja premijerka Kosor odgovara nizanjem nebitnih stvari

Kakvi su govornici naši političari, osobno možemo procjenjivati svakodnevno – češće smo iritirani nego zadivljeni. Medijski prostor zagušen je nastupima političkih govornika, a koje greške oni rade i koje bi bile poželjne govorničke osobine – upitali smo prof. dr. Gordanu Varošanec-Škarić s Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Svi odgovori Zorana Milanovića, kratki i dugački, djeluju nezavršeno

- Prije svega javni govornici trebali bi biti jezično kompetentni, točno se izražati te imati kultiviran glas. Te predispozicije dijelom ovise o darovitosti, ali mogu se poboljšati vježbanjem i njegom. Već su ti početni zahtjevi nedostižni našim brojnim političarima jer im taština profesionalne pozicije prikriva nedostatke, pa ih nisu svjesni, a mane doživljavaju kao vrline.

Zapravo, svi bi kao preduvjet da se uopće bave politikom trebali zadovoljiti te preduvjete i poboljšavati ih. Kad pak govorimo o vrhunskim govornicima, tisućljećima su slični kriteriji. Već je Ciceron u 1. stoljeću prije naše ere zapisao da oni trebaju imati sve: oštroumnost, pravilan izbor riječi, dobro pamćenje i ugodan glas te dobru gestikulaciju. Sve to podrazumijeva i sposobnost nastupa i stanovitu duhovitost.

Rekla bih da je takvih malo, ali kad ih prepoznamo, ostaju zapamćeni u svijesti naroda i u teoriji govorništva. Na kraju, ali ne kao zadnja osobina, već kao nadređena, jest etika govornika. Dobar govornik treba biti i dobar čovjek, njegove namjere moraju biti dobre, za dobrobit društva. Taj se kriterij sve više ističe i nezaobilazan je u suvremenom govorništvu.

Govor na vrhu

Možete li komentirati govorničke vještine premijerke Kosor i predsjednika Josipovića?

- Pozitivne su osobine Jadranke Kosor da zna nadzirati negativne osjećaje. Ona nastoji odgovarati na napade, a da pritom zadrži vjerodostojnost. Ono što se pak u javnosti ne doživljava pozitivnim uglavnom su njezini odgovori na mogućnost rješavanja trenutačno najvećih problema u državi, kao što su nezaposlenost, recesija, odgovori o štednji Vlade.

Kod Josipovića je dobra odmjerenost, a negativan povremeni “obrambeni stav”

Ona odgovara nekim nabrajanjem sitnih stvari, što je ljudima smiješno, jer pokazuje profesionalni automatizam kojim forma prekriva sadržaj. U pozitivnim osobinama sličan je i Ivo Josipović, kod njega je također pozitivna govorna odmjerenost, djeluje kulturno. Ne bi bilo loše kad bi se katkad jasno izjasnio o problemima sa susjednim narodima, a ne da se u javnosti dobije dojam da sve relativizira. Naravno, stručnjaci znaju da želi ostati u umjerenoj strategiji, jer nije političar koji bi izabrao uzbuđujuću strategiju, ali govorne su strategije brojne i trebale bi slijediti značenje političkog diskursa.

Želim reći da političari u medijima uvijek moraju imati svoje birače, ali i sve građane. Sviđa mi se kad na neke duhovite napade ne odgovara ljutito, nego s dozom šale, a negativan je kod njega “obrambeni stav” pri davanju nekih izjava, pogotovo u neverbalnoj komunikaciji. Dobro je kad se političari ne doživljavaju nedodirljivima, kad su svjesni da su podložni kritici i da se svaka njihova izjava može sagledavati iz različitih gledišta, ovisno o sudionicima u javnoj komunikaciji. Tako ne treba igrati uvijek određenu ulogu “mirotvorca” pod svaku cijenu. Narod od predsjednika očekuje odlučnost u pitanjima od općeg interesa, i kad osjećaju nepravdu prema svojim građanima.

Slažete li se da Zoran Milanović ima oštriji nastup od ovo dvoje?

- Vođa SDP-a govori uvjeravačkom strategijom, pozitivno je da daje pozornost građanima, radnicima, da podupire neke inicijative sindikata i dobro poznaje Ustav. Na žalost, diskurs mu nije uvijek jasan, jer često koristi sinatroizme, odnosno nabrajanja te brojne umetnute rečenice kao digresije, koristi figure koje ne pojašnjavaju poput “lice i naličje”, “pijan plota”, “stvari učiniti fleksibilnijim”, “pritegnuti uzde”.

Jadranka Kosor nastoji odgovarati na napade, a da pritom zadrži vjerodostojnost

Slušačima je prosječno nerazumljiv, a nejasne su i neke tvrdnje poput “Hrvatska nema vlast” ili “trebaju nam institucije”. Točno, nerijetko odaje dojam bahatosti, kao da govori “svisoka”, kao da je osobno uvrijeđen, tako da mu i novinari koji put postave pitanje o mogućom “sukobu taština” kad se radi o razgovorima s premijerkom. Svi njegovi odgovori, kratki i dugački, djeluju nezavršeno.

‘Minorna manjina’

Jesu li hrvatski ministri kultivirani i vješti govornici, primjerice Čobanković i Milinović?

- Ministar Čobanković griješi u izjavama u kojima podcjenjuje, primjerice, prosvjednike. Vrlo je neugodno kad se političar izražava kao “Big brother”, u smislu – “sve mi znamo, pratimo brojčano stanje satelitom”, pa se minoriziraju problemi. Svaka se profesionalna skupina dijeli na više udruga, sindikata, pojedinačnih problema i nijedna skupina nije zanemariva. Svaki glas predstavlja određenu skupinu i to bi trebalo cijeniti.

Treba misliti na posljedice olako izgovorenih riječi, koje proizlaze iz nadmoći profesionalne pozicije, kao što je proglašavanje prosvjednika “minornom manjinom”, napadajući ih promjenom diskursa s poljoprivrede na vlast. Svaki ministar treba imati mjeru u obraćanju javnosti, jer u medijskom govoru svaki se propust učini još većim, zbog ponavljanja. Tako se nešto što se nepromišljeno kaže ponavljanjem može učiniti težim propustom nego što ustvari jest. Dobro je kad naknadno ublažava neke izjave.

Ministar Milinović djeluje češće pozitivno, ima dobar pristup u medijskim obraćanjima, djeluje dobrohotno, želi djelovati kao jednostavan čovjek koji u svojoj poziciji skrbi za dobro naroda koji predstavlja. Svojim govorom želi se predstaviti kao jedan od njih. Na napade odgovara informativnom strategijom, ali propuste bi ipak trebao priznati i time bi bili ublaženi. Naime, ponekad je naprasit, naglih tvrdoglavih odgovora, kao da je odgovor udarac u dvoboju. Naravno, ne može u svome mandatu riješiti sve probleme u zdravstvu, ali kao političar mora biti spreman i na nezgodna pitanja i na njih ne bi trebao odgovarati agresivno.

Dr. Varošanec-Škarić: Utemeljeni argumenti važniji su od originalnosti

Koga smatrate najoriginalnijim govornikom?

- Ne znam baš je li originalnost poželjna u političkom govoru, prije bi bila poželjna dobra argumentacija, primjerena govornička strategija u određenom diskursu. Zapravo, kad u politički govor uđu jednostavnije figure kao učestale smiješne usporedbe, niska nelogičnih tvrdnji, želja da se svima svidi, govornik može postati poput ridikula kojemu se svi smiju. Doduše, ako govornik u to uvede i određenu samoironiju, može biti dijelom i simpatičan. Može li tko u tome nadmašiti Milana Bandića kad odgovara novinarima? Smiješan je jer ih ne vrijeđa, nego ih nasmijava govoreći im o njihovu odnosu prema njegovu radu. Njegove su basne u kojima je on glavni lik originalni odgovori, ali to služi trenutačnom učinku, da izazove smijeh.

Kako procjenjujete govor Željka Keruma?

- Pa, kako uvijek želi odgovoriti izravno na postavljeno pitanje, ponese ga iskrenost koja je često bontonski neprimjerena. Političar bi morao naučiti neka pravila u govorništvu, kao što je da nije primjerena argumentacija koja ide protiv dostojanstva osobe, političkoga protivnika, pripadnika drugih narodnosti… To ne znači da treba lagati, treba naučiti diplomatski odgovarati i biti svjestan vremena i mjesta kad se daje neka izjava. Mediji nam daju sliku o nekim političarima, pa bi ih političari trebali okrenuti u svoju korist, a ne na štetu. Uvrede vijećnika, obezvrjeđivanje rada drugih, a bez isticanja pozitivna djelovanja sugovornika, nedopustivo je u kulturnoj komunikaciji. Kod gospodina Keruma pozitivno je da pokazuje političku volju da se stvari pokreću te njegov radni elan. Bilo bi dobro kad bi ublažio svoj govor i kad bi počeo poštovati sve osobe u komunikaciji, bili oni i politički protivnici.

Keruma ponese iskrenost koja je često bontonski neprimjerena

I Slavka Linića često se doživljava kao otresitog, kako ocjenjujete njegove javne nastupe?

- Gospodin Linić govorom i neverbalnim znacima često pokazuje ljutnju, namrštenost, rabi grublje izraze i time pokazuje da je izazvan. Nije dobro što ne zna nadzirati negativne emocije. Ima nosan, meketav glas koji se stereotipno konotira vrlo negativno.

Neka osluškuju narod

Što je načelno dobro u govorima političara?

Dobro je kad su komunikativni pri davanju izjava i kad pokušavaju biti ležerni u donošenju svakodnevnih odluka. Ugodno je čuti političare koji uživaju u svom poslu i kad najteže situacije rješavaju naizgled opušteno. Dobro je ako su uvijek spremni razgovarati sa svim sudionicima u komunikaciji, pa kad su i prosvjednici u pitanju.

Što je najvažnije za njihov uvjerljiv nastup?

- Teško je na to pitanje odgovoriti u superlativu. Naime, istodobno je važno da je političar obrazovan, da izvrsno poznaje materinski jezik i da se suvereno njime koristi, potom oštroumnost, govorničko znanje, njegovan kultiviran glas i dobra uvjerljiva izvedba, poznavanje argumentacije i izbjegavanje pogreški u argumentiranju, dobra neverbalna komunikacija, duhovitost, a za mene je onaj “naj” – etika političara. Samo dobar i pošten čovjek može biti i dobar političar i njega će narod uvijek prepoznati i cijeniti, kao i stručnjaci.

Malo tko će u pošalicama nadmašiti Bandića kad odgovara novinarima

Koje su im najčešće greške?

Upravo pogreške u argumentaciji, izbjegavanje odgovora, neuvid u uzročno–posljedičnu argumentaciju, vrednovanje stvari, vrijeđanje dostojanstva osobe, pa prema spolu, narodnosti i slično. Dakako, i nedovoljno znanje o predmetu rasprave ili nepokazivanje znanja u važnim pitanjima za zemlju koju predstavljaju. Osim toga, svjedoci smo učestalih sučeljavanja vođenih taštinom. Naši političari misle da su nezamjenjivi. Srdžbu pokazuju samo kad su napadnuti, ali ne i zbog općega interesa. Kao da se čude što to narod hoće, kad oni rade izvrsno. Bergsonovski rečeno, svi su ljudi tašti, to se ne stječe, ali stječe se vrlina svladavanja taštine. Nekim bi političarima doista bilo korisno naučiti nadzirati taštinu.

Što mogu popraviti?

- Treba osluškivati narod, ali i stručnjake. Treba biti spreman čuti i pokušati izmijeniti ono što se opravdano kritizira. Mogućnost popravljanja i ispravljanja jedna je od najkorisnijih funkcija kritika. Političari koji prihvaćaju mogućnost popravljanja dijela svoga rada i nastupa, jer to bi trebalo biti vezano, traju, jer ih nije uspio zahvatiti profesionalni automatizam neprestanih ponavljanja pogrešaka.

Stručni profil

Prof. dr. Gordana Varošanec-Škarić, u zvanju znanstvenoga savjetnika, predaje više predmeta na Odsjeku za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, među kojima Ortofoniju, Ortoepiju hrvatskog jezika, Govor masovnih medija, Metodiku rada na govoru u elektroničkim medijima i Scenski govor, Neverbalnu komunikaciju, a nositeljica je i nekoliko predmeta iz područja govorništva.

Na Doktorskom studiju iz lingvistike predaje Forenzičnu fonetiku. Objavila je više od sedamdeset bibliografskih jedinica, znanstvenih i stručnih radova, od kojih dvije znanstvene knjige: ”Timbar” i “Fonetska njega glasa i izgovora”. Bila je pročelnica Odsjeka za fonetiku (2002.-2004.) i voditeljica Odjela za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva u dva mandata od 2001. do 2009. Članica je nekoliko svjetskih stručnih društava i HFD-a. Ravnateljica je govorničke škole “Ivo Škarić”.

Za gotovo polovicu Splićana, Kerum je ispunio očekivanja Jedinicu za dosadašnji rad Željka Keruma na mjestu gradonačelnika dodijelilo je 13,9 posto Splićana, a prolaznu dvojku 22,1 posto. Više ocijene mu je za dosadašnji rad dodijelilo 25 posto građana. 16,1 posto ocijenilo ga je ocjenom vrlo dobar, a tek 8,6 posto dalo mu je odličan. Prosjek mu je tako nezamjetno bolji od Bandićevog, tj. 2,8. Za gotovo polovicu građana Kerum je ispunio očekivanja, za 38,2 posto je uglavnom ispunio, a njih 8,8 posto u potpunosti. Razočarao je 37,8 posto birača.

Najbolji potez otvaranje vrtića, zamjeraju mu lošu komunikaciju

Najviše građana izdvojilo je otvaranje vrtića kao najbolji potez splitskog gradonačelnika, 57, 2 posto. 16,9 posto pohvalilo ga je zbog davanja novca umirovljenicima i nezaposlenima, 4,2 posto najboljim potezom smatra otvaranje prilazne ceste za novo rodilište, a socijalnu osjetljivost kao Kerumovu karakteristiku ističe 3,6 posto Splićana. Kao loše građani prvenstveno izdvajaju karakteristike Željka Keruma, a ne konkretne poteze. Na prvom je mjestu loša komunikacija (17,7 posto), afere iz privatnog života vezane za ostavljanje supruge (7,6 posto), nedolično ponašanje (5,6 posto), a nepotizam mu spočitava 5,2 posto birača.

Splićani su očigledno prepoznali konkretne poteze gradonačelnika Keruma, unatoč lošoj komunikaciji – siguran sam da bi ocjene bile puno polje da nema tih šumova u kanalu. Pogledajte samo neke od najboljih izjava:

A tu vam je i prošlogodišnje Otvoreno na temu njegove javne objave da čeka dijete s drugom i da napušta suprugu:

Bandiću je situacija znatno lošija jer je u predsjedničkoj kampanji zaigrao na sve ili ništa i – pogodio u ništa.

Jedna petina Zagrepčana (20,6 posto) Bandiću je za posljednji mandat dodijelilo ocjenu jedan. Isti udio građana (21, 9 posto) mu dodjeljuje dvojku. Tek oko sedam posto građana njegov rad u proteklih godinu dana ocjenjuje odličnim, a 16 posto vrlo dobrim. Prosječna ocjena njegova rada je 2,7 posto. Više od polovice građana, njih 59 posto, razočarano je radom Milana Bandića u posljednjih godinu dana, odnosno navode kako nije ispunio njihova očekivanja. Polovica građana smatra da situaciju između Bandića i skupštine treba razriješiti raspisivanjem novih izbora i za gradonačelnika i za skupštinu radi rješavanja napetosti i sukoba. Oko petina građana (21,7 posto) smatra kako sadašnji sastav treba odraditi mandat do kraja. Bandićevi glasači se očekivano zalažu za opciju da sadašnja vlast odradi mandat do kraja.

No, ako ste razočarani hrvatskom političkom scenom, za kraj pogledajte Milorada Dodika i pregled njegovih bisera emitiranih isti dan u Dnevniku Nove TV. Bio je pomalo Jubito dnevnik, ali jako zanimljiv i gledljiv:-)

• Kerumova Burana – tportal.hr /kultura/

- Svako Splitsko ljeto je, unatoč neverama, bilo po nečemu posebno, najavila je otvorenje te kulturne manifestacije voditeljica svečanosti Bruna Bebić. Ovogodišnju posebnost treba tek dočekati jer neveru koju su zlobnici očekivali u govoru Željka Keruma na otvaranju 55. splitskog ljeta poput protugradnih raketa raspršio je buran pljesak posjetioca te manifestacije visoke kulture, što je uslijedio nakon prve Kerumove rečenice

• Željko Kerum na otvorenju 55. Splitskog ljeta: Umjesto Carmine Burane studio Otvorenog! – Vijesti.net

- “DRAGO mi je što sam ja ovdje, a što ste vi tu. Prije nego što sam došao, dobio sam dosta poruka. Kao Kerum nije iz kulture, a Splitsko ljeto je kulturni događaj, bit će problema”, započeo je svoj kratki govor Željko Kerum na otvorenju 55. Splitskog ljeta. Nervoza je, međutim, brzo nadvladana, splitski gradonačelnik pozdravio je prisutne, najavio kako će za kulturu izdvajati više nego što se dosad izdvajalo. Publici je bio simpatičan, kao i obično, vrlo iskren.

• Kerumov govor na otvorenju Splitskog ljeta – Ante Tomić 10.5.2009

- Zanimljivo pročitati sada Tomića s par mjeseci distance…

• Dnevnik.hr – VIDEO: ‘Ne znam kako ovo ide, svatko priča po 10 minuta’

- ‘Ja uopće ne znam kako ovo ide te hoće li i u buduće ići ovako. Pa što se sada odugovlači, svatko priča po deset minuta, postoji li neka regulativa koja kaže koliko se može odugovlačiti?’, zapitao se nervozni Kerum. O rodilištu i cesti raspravljat će se na idućoj sjednici vijeća za petnaest dana. A vjećnici će dobiti na uvid i sporni ugovor u vezi Spaladium arene, još jedne afere koja potresa grad pod Marjanom. Izvješće je zatražilo i državno odvjetništvo, a i grad će napraviti reviziju.

• Vecernji.hr – Ministar Bajs bio protiv, a građanin Bajs za umjetnu oplodnju!

- Lipanj 2009. Vlada raspravlja o Zakonu o medicinskoj oplodnji. Đurđa Adlešič izlazi iz dvorane jer kao liberalka, objasnila je kasnije, nije mogla podržati toliko restriktivan i diskriminirajući zakon koji potpomognutu oplodnju brani nevjenčanim parovima. Njezin kolega, ministar turizma Damir Bajs, ostao je sjediti. Šutke je digao ruku i podržao prijedlog zakona.
Pravo na roditeljstvo
Ništa u tome ne bi bilo sporno da se nekoliko mjeseci prije njegova tada nevjenčana supruga nije podvrgnula tom zahvatu. Ministar Bajs podigao je ruku da zabrani ono što je on napravio.

• Milanovićev gambit: Jak adut Jurčić žrtvovan zbog pijuna Josipovića – Nacional.hr

- Upravo zbog tog uspjeha, Milanović je izveo damin gambit. Usred gospodarske recesije žrtvovao je najkvalitetnijeg ekonomskog stručnjaka kojeg stranka ima kako bi pobjedu ostvario pomoću svog pijuna Josipovića. Nažalost za njega, takva taktika ne ostavlja prostora za neuspjeh. Pobjedi li Ivo Josipovića na predsjedničkim izborima, strategija će se pokazati opravdanom, no doživi li Josipović poraz, sam Milanović mogao bi biti suočen s političkim šah matom.

• Misli li Kosor požar ugasiti kerozinom – Eukonomist

- Dakle, to je bio šok. Guverner Rohatinski objavio je 7. srpnja, nakon cijelog onog igrokaza oko bijega Ive Sanadera s premijerskih dužnosti, da bi fiskalni deficit ove godine mogao biti i veći od 14 milijardi kuna te da treba refinancirati 28 milijardi kuna duga. Država se ukupno mora bruto zadužiti za 42 milijarde kuna. Trećinu dosadašnjeg proračuna.

• Pojačat ćemo pritisak na Vladu – Vladimir Ferdelji – Eukonomist

- Vladimir Ferdelji direktor Elektrokontakta postao je već s 33 godine, prije nego što ga je 1992. preuzeo njemački koncern EGO, i dan-danas je ostao na čelu Uprave te očito uspješne tvrtke. Aktivan u mnogim poduzetničkim udrugama koristi gotovo svako njihovo okupljanje ne bi li od Vlade tražio da napokon nešto učini kako bi pomogla posrnuloj industriji. Njega neki već proglašavaju svojevrsnim simbolom hrvatskog gospodarstva u krizi

• Vlada (dis)kontinuiteta: Zar je Jadranka Kosor prvi puta u Banskim dvorima? – Vijesti.net

- Volan je u sigurnim rukama

Ivo Sanader bio je neponovljiv iluzionist, ali ni njegova asistentica – ona koja je godinama u tom cirkuskom šatoru mahnito aplaudirala na svakog izvađenog zeca iz šešira – ne zaostaje mnogo. On nije radio ništa, a Kosorica se pravi da radi puno, da traži rješenje, sluša stručnjake i socijalne partnere, čak i da je otvorena prema opoziciji. Ali zapravo nije. Vjerojatno i na tim sastancima pozira poput “drvene Marije”, šuti i gleda u prazno kao na čuvenim pregovorima sa sindikalcima. Čeka da se nešto dogodi, samo do sebe. Vjerojatno i hoće: autobus će u punoj brzini sletjeti u provaliju. Nije ni čudo. Volan se nalazi u “sigurnim rukama” – kod onoga tko je Kosoricu uvalio u premijersku fotelju.

• Net.hr – Stigao nasljednik Susan Boyle! – film-glazba-tv

- Nakon legendarne Su Bo, popularni reality-show Supertalent izrodio je još jednu zvijezdu, ovoga puta američku. Pogledajte kako je neugledni farmer bacio strogi žiri na koljena.

• Facebook Announces The 250 Million User Milestone

- With the company surpassing 225 million users just a few months ago, the company is well on track to surpass 300 million before the year is over. With a new round of funding and some employees who have decided to take up DST on their cash offering, Facebook is on track to continue its global expansion over the coming months and hopefully years.

• Banka.hr – Mađarska pomaže građanima plaćanje hipoteka

- ‘Premosna pozajmica’ sa zaleđem državnih garancija daje dužnicima dovoljno prostora da se snađu, dočekaju kraj krize i, naravno, pri tome ne izgube dom. Mjera je primjenjiva na sve ugovore o hipotekarnim kreditima sklopljene prije 30. lipnja ove godine. Trajati će do 30. lipnja 2010. godine.

• Net.hr – Bajs se kiti tuđim perjem – vijesti/hrvatska

- Sršen se i pismenim putem zahvalio na predstavljanju ideje i koncepta, ali, unatoč naknadnim povremenim kontaktima na tu temu, nije pokazao daljnji interes za njihovu realizaciju.

Ništa strašno, zaključeno je u Albatros mediji, ni prva ni zadnja dobra ideja iz kreativne radionice agencije koja nije “prošla” kod (potencijalnog) klijenta.

Međutim, pola godine kasnije agencija Albatros media iz novina saznaje da je ideja ipak ‘prošla’ u okviru Akcijskog plana hrvatskog turizma, ali je u međuvremenu ‘mutirala’ i pojavila se u prilično izmijenjenom obliku, zadržavši neke bitne odrednice i, naravno – naziv.

• E-Commerce News: Business: 21st Century Alchemy: Turning Tweets Into Gold

- Anything as popular as Twitter, Facebook and YouTube are must be a sure moneymaker, right? That’s what investors who have poured billions into these Web 2.0 operations believe, but so far no one has come up with the magical key to unlock the vault. Maybe a subscription model would work — Warren Buffett says he’d part with $5 per month to keep watching YouTube.

• Šeks: Kada je Sanader dao ostavku nisam se osjećao glupo, nego šokirano – Vijesti.net

- No, nakon nekoliko neuvjerljivih izjava Šeksa o razlozima ostavke Sanadera, voditelj Stanković izravno ga je upitao da li se osjećao glupo kada je Sanader dao ostavku, bez da je dao razloge.

“Nisam glupo, nego šokirano!”, rekao je Šeks dodajući kako je Slovenija bila samo jedan od razloga ostavke, no opet nije mogao objasniti koji su to ostali razlozi za odlazak Sanadera. Šeks na izravan upit, kako je Sanader mogao na pola puta otići bez obrazloženja, odgovorio je kako postoje političke dionice koje su ostvarene.

• HDZ žuri polako: Nije rebalans zec da pobjegne – Vijesti.net

- Taman smo se riješili Sanaderova, sada nas je zaskočio Kosoričin. Umjesto o konkretnim mjerama, zahvatima i spasonosnim rješenjima, već tjednima čitamo o tome kako je Jadranka Kosor moderna žena, uspješna ministrica i poslušna zapisničarka, pratimo njezina razmišljanja o tome što će obući za koju prigodu, kakvog se raspoloženja probudila a kakvog legla, tko ju je naljutio a tko razveselio i zašto pobogu ona rođendanska torta nije mogla proći kroz vrata. To su životni problemi koji muče ovu zemlju i ovu vlast.

• Zbog nepodobne izjave HSS suspendirao Marijanu Petir – Vijesti.net

- ZBOG JAVNOG iznošenja stava da se HSS nije trebao odreći resora poljoprivrede u Kosoričinoj vladi, predsjedništvo HSS-a suspendiralo je potpredsjednicu stranke i predsjednicu zastupničkog kluba Marijanu Petir, piše Novi list.

• Kraljica američkih političkih glupih izjava Sarah Palin ipak se ne povlači iz politike – Vijesti.net

- Palin je izjavila da je Amerikancima već dosta stranačke politike, a kao primjer za potvrdu te izjave istaknula je kako čak niti njezin 20-godišnji sin nije u Republikanskoj stranci. Registriran je kao “neopredijeljen” kao i njegov otac, piše Yahoonews.

• Oslobodjenje BiH

- Zagađene uspomene – Piše: Miljenko Jergović – 02/06/09 11:21
U živopisnoj povijesti srbijanskih i bosanskohercegovačkih političkih ekscentrika, nakaza, čudovišta i degenerika, nije bilo nikoga tko bi se mogao mjeriti s novoizabranim splitskim gradonačelnikom

Ovo pričam zbog nečega neugodnog: Džirle se zadnjih dana i mjeseci sjetim kad god ugledam Željka Keruma. Taj splitski rasist, primitivac i ustaša specifičnoga pećinskog tipa, kao da je iskočio iz kakvih jasenovačkih Flinstona, također ima veliki auto, specifičan marketing i živopisni fizički izgled. On je Džirlo iz zlih vremena, fašistička varijanta nekoga ili nečega što nam je inače drago, ona vrsta ideološkoga, kulturnog i civilizacijskog otpada, koja nam, čak, može zagaditi i uspomene. Pritom, Kerum još i govori, ako se govorom može nazvati svako redanje riječi, bez obzira na to jesu li povezane veznicima i smještene u konzistentno glagolsko vrijeme. U živopisnoj povijesti srbijanskih i bosanskohercegovačkih političkih ekscentrika, nakaza, čudovišta i degenerika, nije bilo nikoga tko bi se mogao mjeriti s novoizabranim splitskim gradonačelnikom.

• business.hr – Novak Srzić: Neću kazniti Šprajca zbog “dide malog Ive”

- “Na HRT-u smo registrirali i pohvale i pokude gledatelja u vezi s komentarom za koji pitate (Šprajcov komentar o Sanaderu, op.a.). To pitanje nije pokrenuto na jučerašnjoj sjednici Vijeća i pretpostavljam da neće biti dodatnih aktivnosti uz uobičajene razgovore između urednika – direktno ili u sklopu kolegija”, kazao nam je Römer, dodavši kako sumnja da će u slučaju propusta koji se odnosi na objavu sporne Kerumove fotografije, kao i Šprajcova komentara, doći do toga da se na bilo koga primjene najrigoroznije mjere.

• Jerko Rošin: Potez Sanadera tako je genijalan da ga Hrvati ne mogu razumjeti – Vijesti.net

- “MISLIM da je Sanader napravio jedan genijalan potez što ga ograničenost naših spoznaja nije u stanju shvatiti”, rekao je zastupnik HDZ-a Jerko Rošin u razgovoru za Novi list odgovarajući na izravan upit novinara da li zamjera bivšem premijeru i šefu stranke odlazak s tih funkcija.

• Moć marketinga (ili: kad Google napravi Linux distribuciju) – Internet Monitor

- Moć marketinga je strašna. Mnogi mlad i inteligentan inženjer, sa svojim proizvodom fantastičnih mogućnosti, pokleknuo je pred konkurentskim proizvodom, manje sposobnim ali puno više reklamiranim. Google je najavio vlastiti OS. I odmah su se svi digli na noge. Google! Onaj Google? Da, onaj Google!…

• Malog Ivu dida nije naučio da kapetan ne ide s broda – Zoran Šprajc u Dnevniku

- Prilog je završio rečenicom: “Bio pomorac ili ne, dida će maloga Gabrijela sigurno naučiti najvažniju lekciju da kapetan na brodu koji tone zadnji ostaje”. Zoran Šprajc nije se mogao suzdržati komentara te je na to kazao: “Dida malog Ive čini se da svome unuku o tome ništa nije rekao”. Potom je Dnevnik odjavio. Šprajc je otprije poznat po “slobodnijem jeziku” tijekom vođenja središnje informativne emisije na HTV-u. Lani je komentirao rezultate poslovanja Plive. Tjedan dana nije smio uređivati “Dnevnik”.

• Dag Modrić prebolio “opaku bolest”: Priča o svinjskoj gripi je propaganda za prodaju lijekova – Vijesti.net

- POZNATI sukomentator sa HTV-ovih prijenosa skijaških natjecanja Dag Modrić koji je prebolio svinjsku gripu ispričao je za Index kako je priča o “opakom virusu” H1N1 samo propaganda kako bi se prodali skupi lijekovi.

• Na Jutarnji.hr tisuće ljudi uživo komentirale pogreb M. Jacksona – Jutarnji.hr

- Brojke su potvrdile – pogreb kralja popa Michaela Jacksona jedan je od najvećih događaja u povijesti interneta. Samo na stranici CNN-a prijenos uživo pogledan je 9,7 milijuna puta.

Iako u puno manjem razmjeru, slično je bilo i na portalu Jutarnji.hr koji je za pogreb Michaela Jacksona napravio specijal stranicu na kojoj ste mogli pratiti prijenos uživo.

• Vecernji.hr – Kerum posjeduje vrijedno zemljište, sedam kuća, hotel i veliku ušteđevinu, news, hrvatska

- Gradonačelnik Splita Željko Kerum sasvim sigurno je najbogatiji dužnosnik u Hrvatskoj sudeći prema imovinskoj kartici koju je predao Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa.

• Razriješen sudac koji je prst u anus izjednačio s rukovanjem – Jutarnji.hr

- Ima nade:-)

Click here to view the embedded video.

• Medijska ofenziva premijerke Kosor – Jutarnji.hr – Jelena Lovrić

- Sve to ne znači da Sanaderova interakcija s medijima nije bila intenzivna. Ali je bila pozadinska. Umjesto s novinarima, premijer je preferirao kontakte s vlasnicima medija. U novinarskim redovima vlada uvjerenje da je njegov svileni stisak bio efikasniji od Tuđmanova. Jer, u vrijeme Franje Tuđmana postojali su rezolutni antituđmanovski mediji. Kako je sada već bivši premijer oblikovao medijsku situaciju pokazuje i svježi ispad nacionalne javne televizije, koja je, kršeći zakonske norme, našla potrebnim izravno prenositi njegov govor na HDZ-ovu saboru, čak je kritiku takve odluke bezobrazno proglasila nedopustivim pritiskom. Općenito, po medijske slobode u Hrvatskoj Sanaderovo je odstupanje jako dobra vijest.

• Mesić: Jedini HDZ-ovac kojeg nikako ne podržavam za predsjednika države je Hebrang – Vijesti.net

- PREDSJEDNIK Stjepan Mesić danas je izjavio kako kandidaturu bivšeg premijera Ive Sanadera za njegovo trenutačno radno mjesto ne bi mogao podržati zbog načina na koji je ovaj odstupio sa čela Vlade.

Predsjednik Mesić nije zadovoljan niti prijenosom govora Ive Sanadera sa 13. Općeg sabora HDZ-a na HTV-u te je taj potez javne televizije nazvao neozbiljnim. “Javna televizija prenosila je govor čelnika jedne političke stranke u cijelosti. To se ne bi moglo dogoditi ozbiljnim institucijama. To su primjese vremena kada se moglo utjecati na rad medija”, rekao je Mesić.

• 24sata – Sanader će se odmoriti, a kasnije se vratiti u Sabor?

- Ivo Sanader je saborski mandat aktivirao i stavio u mirovanje. Mandatno-imunitetno povjerenstvo to je potvrdilo sa pet glasova za i dva suzdržana

• Vecernji.hr – Od jeseni plaće i mirovine niže od 5 do 10 posto

- To je veliki manjak, pa naši izvori iz HDZ-a kažu da će od jeseni ići na rezanje plaća i mirovina 5 do 10 posto, s tim što bi smanjenja bili pošteđeni samo ljudi sa najmanjim mirovinama. Prve su J. Kosor u pomoć priskočile braniteljske udruge, koje se žele odužiti, ali čini se da će branitelji biti pošteđeni većih smanjenja već u srpnju. Odmah bi se, prema našim izvorima iz vrha HDZ-a, smanjile samo dužnosničke mirovine i to za 10 posto, dok bi se smanjenje ostalih mirovina prebacilo na jesen.

• Vecernji.hr – Bechtel oštetio Hrvatsku za 110 milijuna kuna kopanjem kamena iz ilegalnih rudnika

- Pri kraju su postupci ukupno vrijedni 67 milijuna kuna za naknadu štete zbog nelegalne eksploatacije kamena što ih je Državno odvjetništvo prije četiri godine podiglo protiv američkog Bechtela. – ovo je prvi javno objavio Hrvoje Appelt u Nedjeljom u 2

• Kerum u zadnji čas predao imovinsku karticu – tportal.hr /vijesti/

- Samo par sati uoči isteka jednomjesečnog zakonskog roka za predaju imovinske kartice, splitski gradonačelnik Željko Kerum ispunio je svoju obavezu – poslao ju je ‘preporučenom poštom’ na adresu saborskog Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa

• Nagrađeni najbolji! # Why Croatia?

- Pogledajte kako izgledaju najbolji video odgovori Zašto ljetovati u Hrvatskoj – odlična ideja za natječaj!

• 5 Hrvata za koje je šteta što ne pišu blog | TechCrunch.com.hr

- Slažete li se s odabirom?

• Dawn of New Media « ExtWeeme

- Još malo o novim medijima u Hrvatskoj i potrebi za istima:-)

• PoliticsOnline – News, Tools & Strategies – bloger iz Hrvatske u finalu svjetskog odabira  – glasajte za njega…

- Marko Rakar, Croatia
pollitika.com
One of the earliest adopters of internet on Croatia is also founder of collaborative blog site pollitika.com. His 1st web site mrak.org in 2004 was awarded and still considered one of the most influential blogs in Croatia. His topics are economy, politics and media. In 2006 he founded blog site pollitika.com which is the largest politics oriented community in Croatia with members including present, former (and future) politicians, parliament members, judges, lawyers, NGO activists, academics journalists and interested citizens… Pollitika.com grew up to be central spot in Croatia for citizens politics, source of (usually) unpleasant information for the government and also a cradle for a number of initiatives.

• Pavić zbog Appelta povukao oglase s HRT-a – tportal.hr /vijesti/

- Nakon emisije ‘Nedjeljom u dva’ u kojoj je Stanković ugostio novinara Hrvoja Appelta, Nino Pavić, vlasnik EPH i bivši Appeltov poslodavac, povukao je sve oglase i reklame s HRT-a

• Dnevnik.hr – ‘Hrvatska se mora zadužiti još 42 milijarde kuna bruto’

- ‘Država se mora zadužiti još 42 milijarde kuna bruto da bi refinancirala ovogodišnji deficit od 14 milijarda kuna i refinancirala sve obveze koje će dospjeti na naplatu ove godine’, izjavio je guverner HNB-a Željko Rohatinski, a prenosi Večernji list. – Rohatinski kao uvijek dosad izravno i u glavu, ali bez izazivanja panike…

• Legitimiteti Kosor i Browna – Jutarnji.hr

- Predsjednik Mesić je gospođi Kosor povjerio mandat u najkraćem roku, čime se hvali i dio zastupnika vladajuće koalicije. No, on je izrazio sumnju da će ta vlada opstati cijeli preostali dio punog mandata. Pa iako je Mesić i dosad državnički ukazivao i na ono što su obični političari prešućivali, te iako je upozorenja dijelio i Ivici Račanu kada mu je davao novi mandat nakon raskola u HSLS-u, i ovom je izjavom s Pantovčaka, možda za nadstranačkog predsjednika neprikladno, razbuktan plam zahtjeva za prijevremene izbore.

• Premijerka ili žrtva kraljice – Jutarnji.hr

- Sanaderov je kabinet samo malo presložila, njegov program također. Da su bili dobri, valjda ih se ni on ne bi odrekao. Nova premijerka, izgleda, ne vidi da u trku ide s mrtvim kljusetom.

• Sanader već pripremio teren za povratak u politiku – Jutarnji.hr

- Da nije u roku od osam dana podnio zahtjev za povratak u Sabor, zauvijek bi izgubio to pravo

• Američka lekcija Sanaderu: Kako dati ostavku – Vijesti.net

- FORBES, jedan od najčitanijih i najutjecajnijih američkih časopisa, na svojoj internet stranici donosi članak o “loše odrađenoj” ostavci guvernerke Sare Palin, a zanimljivo je što se dio tog teksta iznimno dobro može primijeniti na domaći slučaj, ostavku donedavnog premijera Ive Sanadera.

• How Sarah Palin Should Have Quit – Forbes.com

- Original teksta o Palin kojeg citira index.hr

• HSS: Jednom nogom tu, drugom prema izlazu? – Vijesti.net

- POČELA su ozbiljna previranja u HSS-u nakon što je otkriveno kako je u nedjelju navečer na sastanku stranačkog predsjedništva došlo do trzavica u vrhu stranke. Naime, pet članova predsjedništva bilo je izričito protiv da njihova stranka izgubi “resorno” Ministarstvo poljoprivrede, dok ih je 11 glasovalo po stranačkog direktivi. Štoviše, čini se kako se ozbiljno raspravljalo da se uskrati povjerenje Jadranki Kosor.

• Kosor: Ivo Sanader nije pobjegao! – Vijesti.net

- Prvi interviewi Kosorice – naravno mora se još baviti Sanaderom

• Promocija plus: CRO-Demoskop: Ostavka Ive Sanadera uzdrmala političku scenu u zemlji

- Zanimljivo istraživanje javnog mnijenja dok se još nisu fomirali stavovi javnosti – trebalo bi vidjeti što ljudi kažu ovaj tjedan…
Posljednje su dvije teme usmjerene na doživljaj ostavke Ive Sanadera, odnosno stajalište o prijevremenim izborima. Ostavka premijera Sanadera za najveći je dio ispitanika imala negativan doživljaj. Među negativnim doživljajima najveći izbor je zabilježen za tvrdnju, odnosno stajalište prema kojem je “Ostavka kukavičluk/kapetan napušta brod koji tone” za koju se opredjelilo 26,6% ispitanika. Druga je tvrdnja, odnosno stajalište prema kojem je “Ostavka izraz neodgovornosti prema zemlji u vrijeme velike krize”, za što se opredjelilo 20,5% ispitanika. Posljednja negativna tvrdnja, s elementima neutralnog doživljaja “Zemlja je u vrlo teškoj situaciji i ostavka nije dana u dobro vrijeme” bilježi izbor od 16,9%. Posljednja dva stajališta izražavaju razumijevanje za ostavku. Tako stajalište “Podržavam odluku bez ikakve zadrške (u potpunosti)” bira 7,4% ispitanika, dok njih 22,9% “Podržava odluku, ali je premijer trebao dati detaljnije obrazloženje ostavke”.

Prijevremeni izbori su rješenje za novonastalu situaciju za 49,8% ispitanika, dok se 42% ispitanika slaže s prijedlogom HDZ-a da se izvrši rekonstrukcija Vlade novim preslagivanjem iste koalicije koja ima većinu u parlamentu.

• ‘Luburić se borio za hrvatske interese’ – Jutarnji.hr

- Ne znam što je Andriji Hebrangu trebao uopće ovaj razgovor, srpskim medijima ne vjerujem još od davno. Čovjek niti da je prihvatio kandidaturu, a već je na podu?

• Najezda skakavaca 2: Koliko će još puta HDZ opustošiti Hrvatsku? – Vijesti.net

- Maddofu su ulagači lakovjerno davali vlastiti novac nadajući se da će bolje živjeti. Sanaderu su lakovjerno dali svoj glas vjerujući u obećanja da će u Hrvatskoj biti blagostanje. Madoff ih je prevario i završio u zatvoru. Sanader je prevario birače i završit će – na Pantovčaku. Ni ulagače ni birače nitko nije tjerao da im vjeruju – zanimljiva usporedba s korporativnom Amerikom.

• HRT: Odlazak bez objašnjenja je presedan

- Hrvoje Appelt gostovao je u Ned u 2 kod Stankovića

• Appelt: Bechtel je ostao dužan preko 100 milijuna kuna, neka ih Žužul vrati – Vijesti.net

- Cijeli razgovor iz Nedjeljom u 2 potražite na hrt.hr

• Novinarstvo u službi interesa političkog vrha – Mediji – H-Alter

- Dobar interview Hrvoja Appelta H-Alteru

• Napadi na novinare

- Web stranica Hrvoja Appelta  – podržite Hrvoja Appelta slanjem SMS-a na broj 66478 cijena 3,66kn PDV uključen

• business.hr – Komentar Nataše Škaričić: Sanaderova medijska kolona

- Kakav utjecaj Sanaderova ostavka ima na medije

• Stazić: Sutlić i Hloverka su HRT pretvorili u bilten HDZ-a!; Hloverka: SDP pritišće HRT! – Vijesti.net

- Reakcija je ok, ali su jedino trebali tražiti isti tretman ovu subotu za svojeg kandidata, ovako su ih odradili da opet jamraju nešto protiv…

• Milanović: Jadranka Kosor nije u stanju voditi državu – Jutarnji.hr

- Pola mu interviewa otišlo na objašnjavanje hoće li se Bandić kandidirati za predsjedničkog kandidata i smješten je na neku šezdeset i koju stranicu novine u subotu – ilustracija kako Pleše doživljava oporbu i njena šefa

• Zoran Milanović: ‘Sanader nije Jordan, jednom kada odeš više se ne vraćaš’

- Kod soundbiteova i naslova se treba potrudi da svima jednoznačno bude jasno na koga se mislilo – moja prva asocijacija na ime Jordan je prsata starleta:-)

• Kerum novinarima: Naučite se pristojnosti pička vam materina!

- Mjeseca dana mira i opet se počelo slati u razna mjesta. Definitivno problem koji mora riješiti i sam sa sobom, ali i mora osigurati da novinari, kada ne želi, ne mogu do njega. Tim više ako je krenuo i s osnivanjem stranke – uspjeh stanke će primarno ovisiti o njegovu uspjehu u Splitu. S time da me je ako išta naučio, da je ponekad uistinu bolje ne odgovarati novinarima na glupa pitanja, makar uvijek na predavanjima kažem da nema glupih pitanja, nego glupih odgovora.

Uz poplavu odličnih đaka, otežavajuća okolnost za one kojima se zalomila i pokoja četvorka za osmogodišnjeg školovanja , jest novi Pedagoški standard. Prema tom propisu jedan razred može pohađati najviše 28 učenika. To znači da će ove godine gimnazije upisati 2000 učenika manje.

Dakle, teško je upisati se. No, za one kojima to pođe za rukom , čini se – dovoljno. To bi se moglo zaključiti ako je vjerovati medijima koji prenose podatke o stručnoj spremi visoko pozicioniranih i dobro plaćenih službenika u, primjerice Gradu Zagrebu.

„Pozicija savjetnika u gradskim uredima i podružnicama Holdinga godinama je najlakša zaobilaznica kojom utjecajni zagrebački političari namiruju sebi bliske ljude, a da sistematizacijom uopće nije jasno koja su savjetnikova radna zaduženja. Savjetnici, pritom, nikada nemaju plaću nižu od deset tisuća kuna, u radnoj knjižici pretežito nemaju visoku stručnu spremu, a dio njih se izuzetno rijetko pojavljuje na radnom mjestu“, piše Novi list, a prenosi Tportal.hr.

Ovih se dana pisalo i o novoj zaposlenici u hrvatskom konzulatu u Los Angelesu, koja također nije stigla dalje od srednje škole, kada je riječ o formalnom obrazovanju. Činjenica da ima samo srednju stručnu spremu, navodno, ju nije mogla diskvalificirati pri odabiru kandidata za popunjavanje tog radnog mjesta, iz jednostavnog razloga što natječaj uopće nije bio proveden.

Poruka koja bi se mogla iščitati iz navedenih primjera jest da nam je dobra veza važnija od obrazovanja i da uopće nije potrebno zadovoljavati zadane kriterije da bi se zaposlili na nekim pozicijama. Smiješno je kako se redovito događaju ovakve apsurdne situacije; na atraktivne se pozicije, mimo propisa zapošljavaju neadekvatno obrazovani kandidati i to se gura pod tepih. Na papiru, važno je tko ima kakvu titulu. No, u praksi, očito i nije pretjerano bitno.

Daleko od toga da se na ovaj način želi obeshrabriti učenike i studente u njihovim nastojanjima da se obrazuju i steknu željena zvanja konvencionalnim putem, utabanim stazama obrazovnog nam sustava. Isto tako, ne ističe se kao problem to što netko nema diplomu fakulteta ili završenu srednju školu. Pa što ako nema? Mnogo je onih koji su daleko dogurali mimo institucionaliziranog obrazovanja, da nabrojimo samo neka od imena svjetski poznatih “faca”: Richard Branson, Coco Chanel, Walt Disney, Henry Ford, Bill Gates, Frank Lloyd Wright, Woody Allen… Među njima je i Steve Jobs, o kojem smo već pisali. Svi oni su u nekom trenutku svog života odabrali zaobići školske klupe, a nije pretjerano reći kako bez njih i njihovih djela svijet ne izgledao kako danas izgleda.Nadalje, neki od svjetskih stručnjaka, poput Kena Robinsona, koji se bavi proučavanjem kreativnosti i obrazovanja, upravo tvrde kako obrazovni sustav, ubija domišljatost i izražajnost učenika te djeluje na uštrp kreativnog razvoja.

Click here to view the embedded video.

Dakle, jedino što je u cijeloj priči sporno jesu upitni kriteriji, odnosno očito sustavno toleriranje kršenja propisa i nepotizam u opisanim slučajevima. A ako mislite ići stopama gore spomenutih genijalaca, od kojih su neki upravo zbog toga što nisu završili fakultet, drastično promijenili svijet ili želite biti gradonačelnik poput Željka Keruma, ipak prije toga pogledajte ovaj video, pa razmislite hoćete li se školovati ili ne?

Click here to view the embedded video.

Najsvježiji primjer je izjava Nede Klarić, sada već bivše HDZ-ove gradonačelnice Šibenika. Ona je večeras, nakon ponovljenog drugog kruga u Šibeniku, čestitala je Anti Županoviću na pobjedi: „Želim mu puno sreće i uspjeha u radu. Ja dobro znam koliko je posao gradonačelnika težak i odgovoran. Novom gradonačelniku želim da bude uspješan na dobrobit i zadovoljstvo svih Šibenčana. Kao saborska zastupnica pomagat ću mu koliko mogu i neću se prestati boriti za svoj Šibenik.“

Ni pobjednički govor izabranog Županovića, u kojem je zahvalio svim Šibenčanima koji su za njega glasovali, nije bio ništa lošiji: „Hvala im. Šibenčani su mi povjerili Šibenik u ruke i nisu pogriješili. Sa saborskom zastupnicom, mojom konkurenticom u izbornoj utakmici, surađivat ću. Šibenik je jedan, a Šibenčana je malo i treba nam svatko tko želi i može učiniti nešto za svoj grad. Na godišnji odmor neću ići. Sada imam pune ruke posla. Nije vrijeme za odmor.“

Osobno me dojmila poruka kandidata za gradonačelnika Pazina, Ivana Bubića, koji je odmah nakon pobjede Renata Krulčića u prvom krugu uputio medijima sljedeću poruku:

Uvažene sugrađanke i sugrađani !

Ovi su izbori pokazali da je uz veliko povjerenje koje ste mi iskazali potrebno i malo više odvažnosti kako bi se stvari promijenile.
Želim Vam se iskreno zahvaliti na podršci i glasovima kojima me obvezujete na daljnje zalaganje za opće dobro. Smatram da su izbori svečanost demokracije te u tom duhu čestitam i onima koji su svoj glas podarili mome konkurentu. Protukandidatu gosp. Renatu Krulčiću čestitam na izboru za gradonačelnika Pazina i želim da za naš Pazin ostvari što je više moguće.
Vođen iskrenim željama za boljitkom našega Grada, zajedno sa svima vama stavljam se na raspolaganje našem Gradonačelniku.
Još jednom Vam se svima zahvaljujem i želim svako dobro u životu i radu.

S osobitim poštovanjem,
Ivan Bubić

Nakon ovakvih izjava kampanja definitivno završava, zaboravljaju se sve grube izjave i svi neprimjereni potezi kojih se uvijek nađe u žaru borbe. Izborni gubitnik će ovakvim potezom uvijek pobrati simpatije javnosti (pogledajte komentare ispod ove objave na lokalnom portalu).

Nerijetko imamo i drugačijih slučajeva. Poraženi u svojim izjavama čak otvoreno okrivljuju birače da su svojom „nepromišljenošću“ ili „naivnošću“ doveli protukandidata na vlast, nekima nije jasno kako su se birači usudili ne prepoznati da su upravo oni Bogom dani za obnašanje funkcije, čak su odlučili nastaviti kampanju kroz medije i nakon okončanja izbora pa tako imamo „post-kampanje“ koje i danas, gotovo mjesec dana nakon prvog kruga izbora i dalje pune novinske stupce. Izborni gubitnici zasigurno ovakvim potezima ništa ne postižu, osim što su (neki) postali predmet sprdnje.

Dubravka Šuica je nakon poraza sebe proglasila moralnom pobjednicom, a potom (posredno) svoje sugrađane nazvala  naivcima jer su povjerovali bajkama. U drugoj izjavi je patetično ustvrdila kako cijeli Stradun plače za njom. Bilo je to dovoljno grupi dubrovačkih „fakina“ da naprave cijeli igrokaz na Stradunu u kojem su prikupljali suze za muzej.

U izbornoj noći, nakon što su brojevi nepovratno otišli u korist protivnika, Ranko Ostojić je izjavio kako su Splićani dobili gradonačelnika kakvog su željeli te je čestitao suparniku. Međutim, u isto vrijeme dok je on davao ovu pristojnu izjavu, iza njega su u kadru stajali članovi njegovog stožera u, kako dr. Grbeša kaže, krajnje degutantnim majicama s napisom „Nisam ovca da me vodi čoban“ kojim su poručili većini Splićana da su ovce.

Nadajmo se da će ovakvih primjera (ne)priznavanja poraza, koji najbolje pokazuju naše stvarne demokratske dosege, biti što manje u kampanjama koje su pred nama. Odgovornost za ovo leži i na savjetnicima za odnose s javnošću.

Priznati poraz – to mogu samo veliki. Pogledajte kako to izgleda nakon vrlo emotivne kampanje u koju je uloženo puno truda i energije u Makedoniji prošle godine – Radmila Šekerinska je znala da je ostvareno nemoguće u unaprijed izgubljenoj bitci i zato je mogla uzignute glave stati pred članove i simpatizere…

Click here to view the embedded video.