Može li drugoplasirani u prvom krugu pobijediti u drugom?

stLight.options({publisher:''});emailZaboravimo na trenutak analize tko će od naših kandidata u drugi krug i kakve su im tamo šanse (Mesić je pokazao da ovakav scenarij nije nemoguć) – i pogledajmo kako protječu predsjednički izbori u bliskom nam i nadasve prijateljskom Urugvaju. U nedjelju (29.11.) u Urugvaju će se održati drugi krug predsjedničkih izbora a kandidata koji su prošli u drugi krug imali su mjesec dana za dodatnu kampanju. Analizirajući izbore lako je pronaći podosta sličnosti (i poneku razliku) s Hrvatskom: barem jedan predsjednički kandidat je bio politički zatvorenik, otac jednog od kandidata bio je predsjednik države ali i diktator, jedan od kandidata bio je gradonačelnik glavnog grada, pobjednik prvog kruga je ljevičar, a u pripetavanje ide s kandidatom kojeg preferira desno orijentirana populacija. Dva vjerojatno najveća prijepora u ovom trenutku u Urugvaju su pravo glasa dijaspore (ipak, ‘samo’ 20% biračkog tijela otpada na dijasporu) i ukidanje zakona o oprostu za počinitelje zločina počinjenih tijekom diktature – o oba pitanja raspisan je referendum. Trenutni predsjednik Tabare Vazquez, 93. je poglavar Urugvaja i prvi... Pročitaj više

O relevantnosti on-line anketa i horoskopa

On-line ankete su iznimno popularne zadnjih dana, a kako se budemo približavali datumu izbora bit će ih sve više, uz nepromijenjenu relevantnost i kvalitetu. Jutarnji.hr se prekjučer pohvalio kako im je bio otežan pristup serveru „zbog vanjskog manipuliranja anketom“ . Navodno su zabilježili preko 400 tisuća odgovora na postavljeno pitanje „Vjerujete li da je Vidošević, za razliku od ostalih ispitanih pred TV kamerama, imao pitanja unaprijed?“. 400 tisuća glasača je impozantni broj, ako znamo da Jutarnji odavno ne uspijeva ni tijekom cijelog tjedna prodati ukupno 400 tisuća primjeraka novina, a u kolovozu su zabilježili ukupno 470 tisuća posjetitelja na portalu. Očito je da fanovi i/ili vojske u izbornim stožerima vode prave male viralne ratove. U konkretnom slučaju jedni su (pitam se čiji?) očito forsirali odgovor kako je Vidošević imao pitanja, dok su Nadanovi pokušavali obraniti svog pulena. Kao da je ta anketa relevantna za bilo što, kao da će rezultat te ankete odlučiti izbore. Ta on-line anketa (uostalom, kao i sve druge) relevantna je i ozbiljna kao i horoskop na tom istom portalu. Zamislite kandidata koji kampanjom upravlja na osnovu horoskopa?... Pročitaj više

Priznati poraz – umijeće velikih

U razgovoru s nekoliko sudionika ovih izbora ispostavilo se da bi im u slučaju izbornog poraza najneugodniji trenutak bio upravo izlazak pred novinare i davanje izjave. Neki kandidati su taj neugodni zadatak odradili profesionalno – jednostavno i sažeto: zahvalili su svojim biračima, čestitali protivniku, obećali da će i dalje doprinositi općem dobru (ovdje je ipak riječ o borbi za boljitak lokalne zajednice). Najsvježiji primjer je izjava Nede Klarić, sada već bivše HDZ-ove gradonačelnice Šibenika. Ona je večeras, nakon ponovljenog drugog kruga u Šibeniku, čestitala je Anti Županoviću na pobjedi: „Želim mu puno sreće i uspjeha u radu. Ja dobro znam koliko je posao gradonačelnika težak i odgovoran. Novom gradonačelniku želim da bude uspješan na dobrobit i zadovoljstvo svih Šibenčana. Kao saborska zastupnica pomagat ću mu koliko mogu i neću se prestati boriti za svoj Šibenik.“ Ni pobjednički govor izabranog Županovića, u kojem je zahvalio svim Šibenčanima koji su za njega glasovali, nije bio ništa lošiji: „Hvala im. Šibenčani su mi povjerili Šibenik u ruke i nisu pogriješili. Sa saborskom zastupnicom, mojom konkurenticom u izbornoj... Pročitaj više

Droga u kampanji

Apsolutni hit ovogodišnje kampanje je priča o zloporabi droga. Često se moglo čuti ili pročitati kako netko od kandidata aludira da njegov protukandidat koristi nedozvoljene supstance. Neki su čak zaključili kako bi bilo dobro da se zakonom utvrdi obveza testiranja svih kandidata (još nije predloženo tko i kojom metodom bi to radio, u Istri su angažirali privatni laboratorij jer oporbeni kandidati nisu imali povjerenje u županijski Zavod za javno zdravstvo, dok aktualni župan nije imao povjerenje u privatni laboratorij). Kako smo krenuli, pitanje je dana kada će netko predložiti da bi i dr. Sakoman morao biti stalni član Državnog izbornog povjerenstva. Otkud ovo inzistiranje na drogama u kampanji? Zloporaba droga jest jedan od najvećih problema modernog društva, sa kojim se očito ne nosimo najbolje. Sve više mladih, na žalost, eksperimentira s raznoraznim supstancama, sve više ih u tim eksperimentima ode predaleko. Očito su kandidati igrama riječi ili eksplicitno izjavljujući da tamo netko od protukandidata koristi nedopuštene supstance pronašli idealan smokvin list za vlastitu besadržajnost i neinventivnost. Razmišljanje očito ide u smjeru: drogirati se... Pročitaj više

O predizbornim prognozama

Četiri dana pred izbore Jutarnji list je objavio prognoze izbornih rezultata u Dubrovniku, Sisku i Velikoj Gorici na osnovu istraživanja koje je za njih proveo Institut Mediana. Od napomena koje se nužno navode uz interpretaciju rezultata nalazimo da je riječ o telefonskom istraživanju na reprezentativnom uzorku po spolu, dobi i obrazovanju. Isto tako dana je i napomena kako je to „konačna procjena rezultata – zbroj postotaka izjašnjenih i sklonih preračunato na 100%“. Ovom pomalo nejasnom zadnjom rečenicom vjerojatno su htjeli naglasiti kako su isključili neodlučne i one koji neće izaći na izbore. Uz rezultate nije naznačena statistička pogreška, niti veličina uzorka, pa ju nismo mogli procijeniti. Usporedimo li rezultate ispitivanja i stvarno dobivene rezultate vidi se kako su dane prognoze SDP-ovih kandidata i lista znatno bolje od stvarno postignutih rezultata, dok su prognoze o učincima HDZ-ovih kandidata i lista znatno lošije… Grad Dubrovnik Gradonačelnik Prognoza Stvarno Dubravka Šuica (HDZ-HSS) 36,1% 39,11% Marija Delija (Nez.) 6,2% 5,47% Pero Vićan (Nez.) 6,2% 9,77% Andro Vlahušić (HNS-SDP) 51,5% 42,91% Gradsko vijeće Prognoza Stvarno HDZ-HSS 32,5% 39,95% HSP 4,8% 3,76% Pero... Pročitaj više

Izborne prijevare

Državno izborno povjerenstvo izdalo je još jedno u nizu priopćenja, ovog puta o korištenju mobilnih uređaja tijekom glasovanja. U uvodu naglašavaju opće odredbe kao što su „jamči se sloboda opredjeljenja i objave istog“ te da „nitko ne može tražiti od birača da objavi svoje glasačko opredjeljenje“. Kaže dalje DIP primjenjujući citirana izborna načela i zakonske odredbe da birači mogu slobodno fotografirati glasački listić, ukoliko to rade bez prisile ili obećane nagrade od strane drugih, iako takva radnja nije primjerena izbornom postupku. Ali, ukoliko bi se takva radnja poduzimala zbog nagovora, prisile ili zbog obećane nagrade od strane drugih moglo bi se govoriti o ponašanju koje je suprotno citiranim izbornim načelima i zakonskim odredbama. Moglo bi se govoriti. Ukazuje se i na kazne, ali ništa konkretno… Ovo je samo jedna od mogućih izbornih prijevara – donijeti fotografiju listića na kojoj je zaokružen željeni broj i za to dobiti novce, ili zadržati dobiveni mobitel. U nekim krajevima javlja se jednostavnija verzija iste makinacije. Netko korpulentniji (Head’n'shoulders tip) napusti glasačko mjesto s listićem u džepu umjesto da... Pročitaj više

Kad neće Vlada, hoće gradonačelnik

Ove godine izostala je sustavna nacionalna kampanja poticanja birača da izađu na predstojeće lokalne izbore. Kao da svima odgovara apatija i loša izlaznost. Pred neki dan je premijer čak izrijekom pozvao birače da ne izađu na izbore: “Oni koji žele glasovati za Bandića i Milanovića ili Kregara taj dan mogu ostati doma”. Ni Gong nije pokrenuo GOTV (Get Out To Vote ) kampanju, ili ju barem ja nisam zamijetio, vjerojatno zbog smanjenog priliva sredstava. GOTV kampanje u načelu rade stranke, zato se i nazivaju Get Out the Vote. Ne treba posebno naglašavati da bi i institucijama demokratske države sudjelovanje građana na izborima trebalo biti od velikog interesa pa zbog toga i one, na razne načine, potiču izlazak na izbore. To bi dakle trebalo raditi Državno izborno povjerenstvo – suvišno je reći da ne radi. Naša najjača motivacijska kampanja bila je 2000. godine Zaokružilica koju je provodila nevladina udruga Glas 99. I dok očekujemo prosvjedni izlazak birača u Osjeku i prosvjedni neizlazak birača u Oroslavlju, što je s drugim gradovima u Hrvatskoj? Svi kandidati će, vjerojatno u petak na zadnji dan kampanje, svatko pozvati svoje birače da... Pročitaj više

O svinjskoj gripi i prilikama koje donosi

Vrijeme krize nudi velike mogućnosti rekao je Obama. Premda svake godine u svijetu od obične gripe umre čak između četvrt i pola milijuna ljudi, obična gripa nije „in“. Zato su mediji odmah prigrabili priliku čim se pojavilo nešto novo – ovog puta to je svinjska gripa – koja je odmah dobila spektakularne naslovnice i posebne priloge. Nesretnu djevojku u Osijeku su razvlačili uzduž i poprijeko prije nego je prof.dr. Gjenero Margan obznanila kako ipak nije riječ o novoj gripi. HRT je čak poslao Branku Slavicu na ulice Ciudad de Méxica. Da li novinari i urednici dok inzistiraju na bombastičnim vijestima o ovoj novoj gripi vide samo priliku za poboljšanje gledanosti i tiraže ili vide i priliku da izbjegnu pisati o temama koje nisu po volji vlasnicima, političarima i oglašivačima, a takvih tema je napretek? Najdalje u dizanju temperature je otišao Jutarnji list koji je tvrdio kako će podijeliti 100.000 zaštitnih maski uz novine. Ne samo da njihova tiraža odavno nije ni blizu tom broju, već je i cijeli ovaj potez s epidemiološkog aspekta potpuno besmislen, beskoristan. Korisnije bi bilo da su čitateljima dijelili – sapun ili papirnate maramice (pogledajte... Pročitaj više

Vodič kroz izbore – ankete, istraživanja javnog mnijenja

Kako se bliže lokalni izbori tako se sve češće mogu vidjeti u medijima rezultati različitih anketa i rejtinzi stranaka i kandidata. Komentari na takve priloge uvijek su u rasponu od „to je naručena anketa“ do „izborni rezultat je jedina anketa kojoj vjerujemo“. Istraživanje tržišta provodi se svakodnevno za različite proizvode. Osvojeni mandat na bilo kojoj razini je jednako tako proizvod. Što je ta razina niža, istraživanja su rjeđa, nerijetko jednostavnije pripremljena i na žalost, lošije provedena. Ipak, bilo kakvo istraživanje je bolje od ne provjeravanja mišljenja birača. Ukoliko ne znate uistinu što birači misle (za razliku od vašeg mišljenja o tome što drugi misle, a pogotovo o vama), kako ćete pripremiti kampanju? Možda uspijete, možda. To je kao da se kladite da će za točno tjedan dana kišiti. Možda bude kišilo, jer vam to govori iskustvo, a možda i ne. Ukoliko morate procijeniti kakvo će vrijeme biti, zasigurno ćete pogledati nekakvu sedmodnevnu vremensku prognozu. Anketiranjem „baze“ saznat ćete kakva vam je startna pozicija (ovisno da li ste već na vlasti ili ste samo pretedent), kako vas ocjenjuju i kako ocjenjuju vaše izglede... Pročitaj više

300 milijuna dolara je sitnica?

Pisali smo o utjecaju financijske krize uzrokovane lomom na tržištu subprime kredita na tijek i ishod predsjedničke kampanje u SAD. Nastala kriza povukla je na dno brojne financijske institucije i raširila se svijetom poput epidemije kuge. Političari se međusobno optužuju tražeći krivce, a onda zajednički napadaju pojedince iz uprava financijskih institucija, kojima  i onako predstoji smjena. Javnost se okreće protiv uprava posrnulih financijskih i industrijskih divova, a oni javnosti nude opravdanja za svoje postupke poput „krivi su programi poticanja vlasništva” ili „kredite smo odobravali kako bismo se izborili za prava manjina”. Još bolje opravdanje je da je vlada prisilila davatelje kredita (u liberalnom kapitalizmu!?) da daju posudbe osobama niskih primanja. Wall Street i imperativ profita bili su motor ove krize, a nedostatak regulative i nadzora institucija (posebice Alana Greenspana) je dodatno pospješio cijelu priču. Dok američka administracija neke posrnule firme spašava izravnim potporama i investicijama, drugima postavlja iznimno stroge uvjete oko davanja jamstava za kredite. Sve to začinjeno je različitim uredničkim opremanjem vijesti.... Pročitaj više

Financijska kriza i predsjednički izbori

U moderno vrijeme mediokracije (tj. vladavine medija), teško je nešto sakriti od javnosti. Nebrojeno puta se dokazala izreka da možete lagati svim ljudima neko vrijeme, nekim ljudima svo vrijeme, ali ne možete trajno lagati svima. Ipak, i dalje u medijima nalazimo na „prozirne” pokušaje opravdanja za nastalu situaciju plasiranjem nepotpunih ili pogrešnih informacija, koje javnost ipak ubrzo počne osuđivati i nazivati pejorativno spinom (premda je spin legitimna tehnika). Pogledajmo malo kako su se pravdali akteri financijske krize. Vjerojatno se svi slažu da je sveopću financijsku krizu koja je dobro protresla i realni sektor, a prelila se i u naše dvorište, uzrokovao lom na tržištu subprime kredita (već sam o tome pisao u dnevniku Financijska čarolija). „Subprime” klijenti su oni za koje se  pretpostavlja (jer nemaju dobar kreditni rejting – bilo da su prije objavili stečaj, ili neuredno izvršavali obveze, ili su nezaposleni, smanjenih primanja, prezaduženi itd.) da bi mogli imati problema s povratom kredita pa su kamate na takve kredite veće. I premda razum, ali i zakoni (pa tako i naš Zakon o trgovačkim društvima, čl. 75: „U ispunjenju... Pročitaj više

Financijska čarolija

Vjerojatno se svi slažu da je opću financijsku krizu koja je dobro protresla i realni sektor, a prelila se (kao tsunami) i u naše dvorište, uzrokovao lom na tržištu subprime kredita. „Subprime” klijenti su oni za koje se s pretpostavlja da bi mogli imati problema s povratom kredita pa su kamate (odnosno zarade financijskih institucija) na takve kredite veće. U proteklih nekoliko godina došlo je do poplave takvih kredita, a njihova kriza uzrokovala je ukupne gubitke koji su za hrvatske prilike nepojmljivi: do kolovoza 2008 financijske institucije izgubile su preko 590 milijardi dolara uz crne prognoze da će gubici u konačnici iznositi oko 2 trilijuna dolara (2,000.000,000.000,00 USD)!? Nakon Sjedinjenih Američkih Država kriza se počela širiti po svijetu pa tako ni mi nismo ostali pošteđeni. Ipak, svjetska kriza nije uzrok nego povod domaćoj krizi. Naš financijski sektor nije (ili ne bi trebao biti) u krizi (premda se ne čini tako ako je suditi prema zadnjim potezima Zagrebačke banke). Naše financijske institucije tijekom protekle kreditne ekspanzije zbog velike potražnje na lokalnom tržištu nisu imale viška sredstava koja bi plasirale u ovakve financijske... Pročitaj više

Sljedeca stranica »